komentiraj (0) * ispiši * #
Priopćenje u vezi poplava - proljeće 2014.
21.02.2014.U Koprivnici, 21. veljače 2014.
Priopćenje o poplavama u proljeće 2014.
Glavni razlog općenito poplavama su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Klimatskim promjenama, samo će se pogoršati situacija, to je već sada vrlo očito. Ali, to je samo dio problema. Jednostavno, treba shvatiti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa i protiv toga se ne može braniti (odnosno može samo lokalno) baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Također same poplave nisu nešto posebno negativno u prirodi. Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti izvan naselja, odnosno da se rijeka razlije u prirodnim retencijama, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način.
Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ sveg problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) izvan naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatsko je još uvijek slučaj da se rijeke nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Regulacijama rijeke se skraćuju, ubrzavaju, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se poplavna močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave Gilbert F. White, „Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava uvelike su djelo čovjeka“. Regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume. Dakle ili suša ili poplava. Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turizam itd…
Veliki krivac je zastarjelo gospodarenje vodama koje ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom „dajmo rijekama više prostora“. U Austriji se rijeke vraćaju u prvobitno stanje i zbog održive obrane od poplava i zbog problema koje su nastale regulacijama rijeka. Dakle, pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustit vodeni val kroz naselja i onda opet pustiti u retencije. Europa ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se dešava suprotno, rijeke se kanaliziraju. Treba uvijek naglašavati da se izvan naselja ne bi trebale graditi vodene građevine na obali, ali svakako da nasipe, samo ih što više udaljiti da mogu primiti što više vode. Treba spojiti najbolju dugu tradiciju i praksu hidrotehnike u naseljima te moderne spoznaje o rijekama na najbolji način.
Održiva obrana od poplava – davanjem rijeka više prostora; Drava u Austriji
Mora se što prije promijeniti praksa sustavnih regulacija rijeka van naselja i vratiti im dio poplavnih područja što je ujedno i učinkovitije i mnogo jeftinije rješenje. Primjer Kopačkog rita dobro sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda ne u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromnu močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs. Voda koja leži tjednima u poplavnim šumama i livadama, posredstvom vodenog bilja, odnosno mikroorganizama ujedno se iznimno učinkovito filtrira i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni, a tome i svjedoči tekuće istraživanje stručnjaka UNDP-a na Dravi. Naravno, treba biti realističan i ne može se vratiti poplavno područje baš svugdje, također to treba biti i postepeno, s obzirom na poljoprivredu, šumarstvo i ostale gospodarske grane.
Oznake: hrvatske vode, poplave, bujice, rijeke, priroda, regulacije, potok, voda, Klimatske promjene, revitalizacija, poplavna nizina, hidrologija
komentiraj (2) * ispiši * #
Što nam kažu u vijestima (poplave u Filipinima)
19.02.2014.Prenosimo iskustva o poplavama u zemlji gdje je su one još mnogo češće i gore. Ne ponavljajmo greške drugih!
Agencijske vijesti prošle zime na trenutak su nam pokazale stravične slike stradanja ljudi na Filipinima. Tajfun Washi punom je snagom udario otok Mindanao, uzrokujući blatne bujice kroz cijela sela, ostavljajući ogoljene planine. U poplavama i odronima nestalo je 800 ljudi, kada su cijele kuće nestajale u rijekama ili potom u moru.
No, vijesti tu staju. Čovjek ostaje uvjeren kako je priroda okrutna te da ju treba ukrotiti da bi se zaštitili. U stvari je gotovo potpuno suprotno, barem što se tiče šteta i žrtava od poplava. Dakako, tajfun i velika količina kiše su donijeli vodu, ali što se kasnije desilo s vodom,više nije samo pitanje prirode...
Dakako, kiša je uvijek padala i plavila neposredno poplavno područje, ali se stanje promijenilo ljudskim naseljavanjem i intervencijama u prirodi. Konkretno, u slučaju Filipina, mnogo ja razloga zašto ima toliko žrtvava i štete. Jedna od najvažnijih stvari je sjeća šuma i prirodnog pokrova na planinama. Šume i njeno tlo upijaju suvišnu površinsku vodu, a njenim gubitkom voda nesmetano teče i pretvara se u blatnu bujicu. Usto, odronima odnosi plodno tlo. To blato taloži u rijekama koje postaju pliće i smanjuje im se kapacitet korita. Regulacije rijeka (skraćivanje toka, betoniranje obala i ostale regulacije) također smanjuju mogućnost skladištenja visoke vode. Isušivanje močvara, poplavnih šuma i livada oko rijeka, odnosno prirodne poplavne nizine također je uništilo prirodnaa skladišta visoke vode. Najgore od svega je što su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija masovno, divlje i neplanski naseljavali direktno u poplavnu nizinu (na Filipinima živi skoro 100 milijuna ljudi, mahom u nizinama). Možda neočekivano, ono malo odvodnih kanala je zatrpano ogromnim količinama odbačenih plastičnih vrečica. Ne smijemo zaboraviti ni da su zbog klimatskih promjena tajfuni postali sve jači i češći. Na kraju, ogromni metroplois Manile (preko 11 milijuna stanovnika) pomalo tonepod ogromnom težinom zgrada, te je sada mjestimično ispod razine mora što ga čini izvrsnom lokacijom za nakupljanje vode.
Kako na Filipinima, tako i u Hrvatskoj, valja znati da su poplave sasvim prirodna stvar, baš kao što je u ljudi cirkulacija krvi. Ne smijemo dignuti kuću direktno na rijeci, što zbog erozije, što zbog poplave. Bolje je ostaviti poplavnu dolinu, odnosno zaštitni erozivno-poplavni pojas koji nas najbolje i najjeftinije štiti od prirodne dinamike rijeka. Svima će nam biti bolje, a imat ćemo i očuvanu rijeke i sve koristi koje ona donosi.
Oznake: poplave, filipini, regulacije, rijeke, tajfun, monsun, štete, bujica, odron
komentiraj (3) * ispiši * #
Zašto poplave i dalje prijete?
14.02.2014.https://www.youtube.com/watch?v=n8OutK-VJ-4
Oznake: hrvatske vode, poplave, regulacije rijeka, rijeke, voda, štete, poplavna nizina
komentiraj (2) * ispiši * #
Poplave su božje djelo, ali štete od poplava su djelo čovjeka!
11.02.2014.
Oznake: rijeke, hrvatske vode, poplave, voda, priroda, močvara, regulacije, brane
komentiraj (1) * ispiši * #
HEP ZELEN - lažna zelena energija
Prenosimo:
HEP je predstavio ZELEN, navodno zelenu energiju. Na žalost, u HEP-u se ništa nije promijenilo, samo su „zapakirali“ postojeće „kilovate“ u novi celofan i sada ih prodaju skuplje!
Pri tome manipulira – dok drugdje zelena energija znači energija sunca, vjetra, bioplin itd, ovdje nam HEP uvaljuje svoje zastarjele hidroelektrane. Velike hidroelektrane (a one u Hrvatskoj su gotovo sve velike hidroelektrane) u svijetu se uopće ne smatraju obnovljivim izvorom energije. One nisu ni zelene ni jeftine. Truljenjem biljaka u akumulacijama nastaju staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene (u tropima čak i više nego termoelektrane na ugljen). Hidroelektrane potpuno ubijaju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to su samo dio problema.
Hidroelektrana HE Lešće stajala je 40 milijuna€ više nego što je trebala (a to je i pravilo za sve hidroelektrane u svijetu da konačno koje koštaju oko 50% od početne cijene), voda i dalje curi u podzemlje te će se trebati neprestano skupo „krpati“. Ekonomska istraživanja diljem svijeta pokazala da od hidroelektrana nastaje više šteta u gospodarstvu nego koristi.
Također, HE nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, nego je to samo jeftin marketing HEP-a. To smo vidjeli u zadnjim sušama i poplavama. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.
Čini se da je HEP postao pojam za manipulacije. Tako je HEP u slučaju HE Lešće obećavao da neće biti utjecaja na okoliš (u stvari, rijeka je uništena), da će se razviti turizam (ne samo da se nije razvio nego je i zamro najbolji rafting u Hrvatskoj) te da će biti otvorena radna mjesta (elektrana je zapravo automatska i bez ijednog radnog mjesta). Isto tako je HEP u kampanji HE OMBLA je a problematiku ključnih problema projekta (vrlo je upitna izvedivost, neisplativost, problemi s opskrbom vode itd., uz uništenje iznimno vrijedne biološke raznolikosti, a zbog kojih je protjerao vodeće stručnjake), usmjerio na „par šišmiša“, znajući da će građani i mediji uvijek odabrati svoj komfor ispred tih „par šišmiša“.
Da ironija, ali i licemjerje bude što veće, upravo zbog tih hidroelektrana u Hrvatskoj su blokirani ISTINSKI obnovljivi izvori zelene energije poput energije sunca i vjetra. Dok je u Europi otvoreno na njima na stotine tisuća mjesta i uloženo u milijarde eura, Hrvatska je zahvaljujući HEP-u opet zaostala zemlja. HEP je glavni kočničar razvoja Hrvatske! Možda najgore od svega, HEP uništava strateški resurs Hrvatske – vodu i to danas kada postoje mnoge alternative.
Oznake: HEP, energetika, održivi razvoj, hidroelektrane, energija, struja, rijeke, život, priroda, devastacija, LE Lešće, HE Ombla, višenamjenski objekti, zelen
komentiraj (1) * ispiši * #
knjižica o klimatskim promjenama - sa znanstvenog stajališta
09.02.2014.Na žalost, ljudi danas više vjeruju Mišaku i ostalim šarlatanima nego cjelokupnoj znanstvenoj zajednici.
http://www.skepticalscience.com/docs/Guide_Skepticism_Croatian.pdf
Oznake: znanost, kvaziznanost, šarlatanstvo, mediji, Klimatske promjene
komentiraj (0) * ispiši * #
Male HE na sutjesci - krah?
06.02.2014.Čini se propadaju projekti izgradnje hidroelektrana na Balkanu - zbo ogromnih posljedica, ali i protivljenja lokalnog stanovništva.
http://www.foca-24.info/vlast-popustila-pred-ekolozima-snsd-odustaje-od-gradnje-mini-he-u-np-sutjeska/
Pogledajte i film o borbi ljudi protiv ovih hidroelektrana
Poruka je jasna: osim što hidroelektrane uništavaju rijeke i stvaraju gromne posljedice, investicije u hidroenergiju su pune rizika. Okrenimo se suncu i vjetru!
Oznake: hidroelektrane, priroda, rijeke, voda, održivi razvoj, investicije
komentiraj (1) * ispiši * #
HEP kočničar Hrvatske?
05.02.2014.
Mi mislimo da je to istina!
Oznake: HEP, struja, energija, rijeke, Plomin C, energetika, održivi razvoj
komentiraj (2) * ispiši * #
