Upućeniji objaviše senzacionalno otkriće:
narančino drvo je rajsko drvo spoznaje!
Malobrojni se sjete biblijskog božanskog upozorenja:
''da nisi jeo!''.

Bahato beru plodove,
sa stabla ili tla,
okuse;
''zacijelo će umrijeti''.

Dokaz koji potkrepljuje tezu.

Jedan uglađen hrvatski muž
odlučio je ženi za rođendan pokloniti naranče,
Venerin dar.

Umoran od sreće odluči počinuti u gostionici
uz kapljicu bevande.
Žrtvovat će jednu naranču na oltaru ljubavi.

Uzeo, čisti, prinosi krišku ustima.
Već prva kriška zapne u grlu.

Jedan fin i tih hrvatski muž
nesretno skonča,
on se ugušio.

Naranča je simbol združivanja.
Postoji dokaz koji potkrepljuje i tu tezu.

Priča drugog hrvatskog muža
koji će nadživjeti svoju ženu.

Nego, jednoga dana poslije uskrsnih ferija,
vraćao se sa svojim prijateljem u Zagreb
vlakom.

I u tom vlaku je sjedila jedna gospodična u kutu.
Njih su se dvojica dogovarali
koji će pristupiti toj gospodični,
koja je u jednom trenutku
počela jesti naranču.

I onda je on bio taj koji je rekao:
ti već imaš ženu,
ja sam na suhom,
ja ću pristupiti,

I pristupio je i rekao jednu mudru rečenicu,
ne možete zamisliti kako mudru.
Rekao je gospodični:
Vi jedete naranču?
A ona mu odgovori:
Da, hoćete li Vi?

A to je bilo davno,
jedne travanjske srijede,
tako,oko podne.

Tada nije znao da je ta žena,
njegova buduća supruga,
deset godina ranije,
ugledavši osamljena mladića
na maturalnoj zabavi,
u njegovu čašu piva bacila kamenčić
i upropastila skupo pivo.

Ljutit je tražio krivca.
Nije našao.
Da jest,
možda se ne bi susreli u vlaku
-on, ona i naranča-
možda se nikad ne bi združili.





Labin, 1. kolovoza 2012.

1. Roth je prespavao prvi poziv iz Švedske – u Kaliforniji je bilo četiri ujutro – sve dok supruga nije, na drugu zvonjavu povjerenstva, otišla po telefon.

Čim je objavljena vijest počeo je dobivati e-mailove. U njegov dom ubrzo su ušle kamere. Kuhinja i blagovaonica bile su ispunjene predstavnicima medijske vlasti.

U hodu se učio davati kratke telefonske intervjue.
''Odgovori na ta pitanja su složena. Ali, pitanja su bitna'', kazao je Roth.

Doručkovao je sa suprugom, normalno otišao na predavanje, studenti su donijeli šampanjac. Svečano i skromno.

Devedesetogodišnjeg Shapleya zatekli su ispred kuće. Djelujući nenaviknut na javne nastupe davao je izjavu u kariranoj košulji, trenerci i tenisicama.

U uvodu sam opisao normalno ponašanje u izvanrednim okolnostima u kojima sudjeluju odabrani. Opisane situacije dogodile su se jednog listopadnog jutra kada je Alvinu Roth i Lloydu Shapley javljeno da im je Sveriges Riksbank odlučila dodijeliti 1,2 milijuna dolara Nobelove nagrade za ekonomiju.

Nagrada im je uručena 10. prosinca 2012. na svečanosti u Stockholmu.

Zašto?

U obrazloženju se mogu naći učene rečenice.

…Za teoriju stabilnih raspodjela i praksu strukturiranja tržišta. Ovogodišnja nagrada dodijeljena je za izvanredan primjer ekonomskog inženjeringa….
…Ovogodišnja nagrada bavi se centralnim ekonomskim problemom: kako na najbolji mogući način upariti različite subjekte. Primjerice, studente treba spojiti sa školama, a donore ljudskih organa s pacijentima kojima je potrebna transplantacija…
….Roth i Shapley sukrenuli su od apstraktne teorije stabilnih alokacija, što je rezultiralo njenom praktičnom primjenom na tržišne institucije….

…Koristeći kooperativnu teoriju igara, Shapley je analizirao različite metode uparivanja. Zajedno sa svojim suradnicima došao je do algoritma koji u svakoj situaciji jamči stabilno spajanje različitih subjekata. Shapley primijenio teoriju igre kako bi istražio i usporedio različite metode povezivanja i učinio povezane čimbenike prihvatljivima za sve ostale, uključujući i kreiranje posebnog algoritma…

Simultani prijevod.

Shapley je primijenio teoriju igre kako bi istražio i usporedio različite metode povezivanja i kreirao poseban algoritam.

Roth je primijenio Shapleyove rezultate u nizu empirijskih istraživanja i pomogao preustrojiti postojeće institucije, kako bi se novi liječnici povezali s odgovarajućim bolnicama, učenici sa školama odnosno pacijenti s donatorima organa.

Zajednička nit u njihovim radovima jest teorija stabilne alokacije, odnosno algoritmi kako se stvaraju parovi, kako se agensi uparuju na tržištu gdje su novac ili zamjena ograničeni ili zabranjeni

Roth je posrednik, matchmaker, provodadžija. On je pionir tržišnog dizajna. Nalazi situaciju u kojoj zakazuje tržište i poboljšava njegovo djelovanje. Prihvaća Marxovu tezu. Smatra da ekonomisti moraju postati korisni. Nije dovoljno opisivati svijet, treba ga početi mijenjati.

Ekonomisti moraju postati korisni, hitna služba gospodarstava, mehaničari loših sustava u kojima ljudi ne dobivaju što žele. Bavi se rješavanjem zadataka: Tko od tisuće bolesnika treba dobiti bubreg? Tko treba dobiti posao? Tko treba oženiti osobu X?

Nagrada je dodijeljena za teoretska i primijenjena istraživanja uparivanja (matching markets) odnosno za bavljenje osnovnim životnim pitanjima: Koju ću školu/fakultet upisati? Gdje ću se zaposliti? Koga ću oženiti?

Na mnogim sajmištima (obrazovanja, poslova, organa, potencijalnih bračnih drugarica i drugova) moraš biti izabran (za studenta, za primatelja organa, za muža ili ženu). Cijena nije jedino sredstvo odlučivanja tko, što i kada dobiva.

Novopečeni nobelovci kao da su poslušali Mate Balotu/Miju Mirkovića, ekonomista i pjesnika.

2. Doajeni istarske poezije i glumišta, Mate Balota (1898.-1963.) i Ivo Erman (1912.-2003.), upoznali su se posredno, preko poezije. Izravno su se upoznali 1932. kada je Erman doputovao u Suboticu, na akademiju posvećenoj Istri.

Četrnaest godina stariji Balota ''posvojio'' je Ermana, zvao ga je Zvanić, koji je ostao bez oca u borbama na Soči tijekom Prvog svjetskog rata.

Tijekom jednog susreta na Sušaku, pod Italijom, kada se dolazilo pozdraviti rodbinu preko žice, Balota mu je predložio da prošeću teretnom lukom Baroš i pažljivo motre oko sebe, pa će jedan drugome pričati što su zapazili.

Po ljetnom suncu šetali su puna dva sata. Napokon su sjeli na klupu. Erman je sumirao dojmove. Govorio je o brodovima, njihovim brojevima i boji, o jarbolima i vrstama tereta.

Balota je slušao i šutio. Dugo je šutio i slušao. Nakon završetka Ermanova izlaganja Balota je još neko vrijeme šutio, a onda je tiho i tugaljivo rekao: ''E Zvanić! Ti greš slip po svitu. Ti nisi gleda ljude ki su raskrcivali karbun. Bili su potni, suhi, jetikavi, a doma sigurno imaju pet dice…Gledaj kako ljudi žive, Zvanić moj''.

3. Kemičar Alfred Nobel (1833.-1896.) patentirao je 355 izuma. Najveću slavu (ali i epitete ''genij zla'', ''trgovac zla'') donijela mu je detonacijska kapsula sa živinim fluminatom, odnosno eksploziv.

Književnik Alfred Nobel pisao je poeziju i drame. Koristio se sa šest jezika

Gospodin Alfred Bernard Nobel bio je zakleti neženja. Imao je dvije velike ljubavi. Njegovo prezime danas nosi jedan kemijski element, nobelium.

Filantrop Nobel ostavio je čovječanstvu 31,5 milijuna švedskih kruna. Nagrade ''se trebaju dijeliti isključivo za zasluge bez ikakvih obzira na nacionalnost''. Oporuku je napisao 27. prosinca 1885. na običnom poderanom komadiću papira.

''Kamate valja razdijeliti u pet jednakih dijelova koji ce biti doznačeni kako slijedi:
- jedan dio dat će se onome koji je postigao najveće otkriće na području fizike;
- jedan onome koji je izvršio najveće kemijsko otkriće odnosno usavršavanje;
- jedan dio onome koji je postigao najznačajnije otkriće na području fiziologije ili medicine;
- jedan onome čije je dostignuće na području književnosti bilo najizvrsnije u idealističkom smislu;
- jedan dio onome koji je najviše ili najbolje činio za bratimljenje naroda i za ukidanje ili smanjenje stajaćih oružanih snaga kao i za podsticaj i razvitak mirovnih kongresa.''

Oporukom je Nobel odredio pet nagrada: za fiziku, kemiju, medicinu, literarni rad i mir. Nagrada za ekonomiju nije bila spomenuta u izvornoj oporuci.

Prve nagrade dodijeljene su na petu obljetnicu Nobelove smrti, 10. prosinca 1901.

Šezdeset i osam godina kasnije, na inicijativu švedske narodne banke, u sjećanje na Alfreda Bernarda Nobela, dodijeljen je prvi ekonomski Nobel, norveško-nizozemskom ekonomskom paru Ragnar Frischu i Jan Tinbergenu. Četiri godine kasnije Nobela za medicinu dobiva Tinbergenov brat, Nikolaas.

Nagrada je dodijeljena 44 puta, 22 nagrade jednom dobitniku, 17 nagrada dijele dva dobitnika, 5 dijele tri dobitnika. Prosječna broj dobitnika je 62 godine. Prosječna dob u godini dodijele je 67 godina. Najmlađi dobitnik je Amerikanac Kenneth J. Arrow; 1972., kada je nagradu dijelio sa Britancem John R. Hicksom, imao je 51 godinu. Najstariji dobitnik je Leonid Hurwicz. Kada je dobio nagradu, 2007. godine, imao je 90 godina.

Do danas su 70 znanstvenika i 1 (jedna) znanstvenica Elinor Ostrom (2009.) dobili ekonomskog Nobela.

4. Sa područja bivše Jugoslavije Nobelovu nagradu dobili su: Lavoslav Ružićka (kemičar, rođen u Vukovaru) i Vladimir Prelog ( kemičar, rođen u Sarajevu), Ivo Andrić (književnik, rođen u Travniku) i Majka Tereza (misionarka, rođena u Skoplju).

Najbliži Nobelu iz ekonomije bio je istaknuti društveno-politički radnik, pedagog i znanstvenik, naš najpoznatiji ekonomista u svijetu, samoproglašeni ''homo balcanicus'', profesor Branko Horvat 1984. godine.

Američki ekonomski antologičar Benjamin Ward nazvao ga je teoretičarem ''marksizma-horvatizma''.

Rođen u Petrinji 1928. Studirao je tehniku, filozofiju i ekonomiju. Godine. Doktorirao je dvaput, na zagrebačkom sveučilištu i Manchester University. Predavali su mu nobelovci Arthur Lewis, Paul Samuelson, Robert Solow i Franco Modigliani. Za svoje kapitalno djelo ''Politička ekonomija socijalizma'', proglašenu knjigom godine u SAD-u, bio je nominiran za Nobelovu nagradu.

Estradni ekonomisti u Hrvatskoj kao da se smiju izjavi nobelovca Alvina Rotha o rješenju za ekonomsku krizu: ''Na žalost, ne znam. Ne bavim se takvom ekonomijom.''

Nobelov odbor izgubio je kredibilitet, misle; to je apstraktna ekonomija bez društvenog konteksta; nagrada se dodjeljuje za bavljenje hermetički zatvorenim dijelom ekonomije, umjesto da se nagrađuje rješenja za Veliku depresiju.

Vjerojatno smišljaju rješenja.

Bilješke
Hudelist, Darko: Predlažem poništenje pretvorbe i uspostavu društvenog vlasništa (intervju sa prof. dr. Brankom Horvatom), Globus, 26.siječnja 2001., str. 47.- 51.
Lužina, Jelena: Fragmenat iz razgovora s Ivom Ermanom, vođenim ujesen 1971. godine., ZOOM, Glas Istre, 2. veljače 2013.
www.alfa-portal. com
www.nobelprize.org
www.zivotopis.hr
www.marketdesigner.blogspot.com



Preuzeto: www.ekonomat.blog.hr