�estitka

31.03.2010.

(Matkovi pili�i i pa�i�i)

Malog Matka je zlostavljao kapelan na satima vjeronauka� a pridru�ila mu se i seoska u�iteljica prepuna primitivnih predrasuda. U toj osjetljivoj dobi do�ivio je poni�avanje etiketiranje, prozivanje� a sve to je na maloj du�i ostavilo posljedice, probudilo prkos i otpor prema nekim pona�anjima�. strahovitu nesimpatiju prema ljudima kod kojih osjeti predrasude, kod kojih pro�ita i najmanji trag arogancije i potrebe da ga ponize. Poput ranjene zvijeri uvijek je na oprezu, �esto pru�a otpor i kad to nije u njegovom interesu� pa je bilo situacija da je snosio posljedice svoje nespremnosti na suradnju s ljudima, u doga�ajima koji su mu bili neprihvatljivi. Ponosan je to mladac�. Svaki �ivotni ��amar� on juna�ki otrpi� jer je svaki njegov osobni izbor� a uslijedio je uvijek zbog njegovog otpora i potrebe da bude druga�iji, svoj i da se nikome ne da gaziti. To mlado stvorenje je blage naravi, ugodno dru�tvo, �irokih je interesa i obo�avam na�e dijaloge� obo�avam njegov svijet� jer u njemu prepoznajem djedove, u njemu prepoznajem pozitivu i �istu ljubav prema �ivotu i prirodi, prema pravim vrijednostima. No ipak� nije uvijek lako bilo slijediti njegove snove�. �ivjeti sa njegovim strahovima i prkosima� ponekad je bio ja�i i ve�i od mene� ponekad sam se osjetila bespomo�no�. pa sam �ak prije par godina potra�ila stru�nu pomo� psihologa za sebe i njega. Silno su nam pomogli ti razgovori sa �enom koju smo pustili u svoje svjetove i dozvolili joj da nam pomogne razumjeti sve ono �to nam je bilo pred nosom� a nismo vidjeli.
I on je s bratom nekada (prije spomenutih doga�aja) bojao jaja za Uskrs, kitio bor na Badnjak, odlazio svake nedjelje na misu, nosio gra�ice na blagoslov� �unku i jaja u nakin�urenoj ko�arici. Hodali su po ki�i, snijegu, suncu, vjetru kilometar i pol do crkve i nikada nisu izostali. Sa zanimanjem je u�io gradivo vjeronauka� sa zanimanjem upijao poruke i tuma�io simbole. I onda se dogodilo da upravo oni koji su mu tuma�ili poruke i simbole poka�u suprotna pona�anja i sve te poruke i simbole pretvore u ne�to �to on i dan danas do�ivljava samo kao kulisu iza koje se kriju la� i ljudska zloba, uskogrudnost i nepravda. Osje�a se prevaren� namamljen �arenim pisanicama, sjajnim kuglicama, pri�ama o ljubavi, toleranciji, uva�avanju i �ovje�nosti.
Od tih doga�aja� u na�oj ku�i vi�e nema simbola.
Sje�am se prvog Uskrsa bez pisanica. I�li su tada u ni�e razrede osnovne �kole.
Na sam Uskrs padala je jaka ki�a� ma pravi potop�. a nakon ki�e zasjalo je predivno proljetno sunce. Igrali su se na dvori�tu i zavr�ili u �umi� kao i svakog dana. Odjednom za�ujem: �Mamaaaa, mamaaaaa�. prona�li smo malog �jelena��.� Stariji je u naru�ju nosio smotuljak�. zamotao je �ivotinjicu u svoju jaknu. Uzbu�eno su odmotali stvorenje�. a ja sam ugledala malo janje� slijepljeno od blata, pokislo i promrzlo. Oprali smo ga�. utoplili, nahranili� Igrali su se njim cijeli dan� tada smo prona�li vlasnika koji ga je izgubio kad je tjerao stado preko �umskog potoka. Tada sam pomislila�. Eto� nemate pisanice i sva �arena �udesa, ali �netko� vam je poslao �ivo janje�. i pru�io vam mogu�nost da mu spasite �ivot� da slavite �ivot�.
Pisala sam ve� ovu pri�u o janjetu� nemojte mi zamjeriti �to se ponavljam� to mi je od godina�.
I prolazile su godine�. U kojima u na�em domu nema propisanih simbola, rituala i obi�aja.
Mali ateist je sada maturant, planinar, ali i najmla�i peradar u na�em kraju. Bavi se uzgojem ukrasne peradi. Cijelu u�te�evinu je potro�io na inkubator� i danas su mu se izlegli prvi pili�i i pa�i�i. Ne mogu vam opisati koje je uzbu�enje danas u mom domu. Postao je �tata�. Stvorio je �ivot. Ne, on ni ove godine ne�e jaja bojati umjetnim bojama�. jer u tome ne vidi smisao� ali �e jaja i dalje promatrati nad �aruljom, oslu�kivati, okretati, �pricati vodom i stvarati im idealne uvjete da bi se iz njih izlegli mali pili�i� koje �e njegovati, teto�iti, hraniti, nositi na izlo�be, razmjenjivati i slaviti �ivot!
I znate� kako u svakom zlu ima neko dobro� tako se i iz ovog zlostavljanja u ranom djetinjstvu jednog dje�aka.. izrodila potreba da misli svojom glavom, razmi�lja o smislu poruka predaka� da shvati najdragocjeniju stvar na svijetu, a to je da ima pravo odabrati samo svoj na�in na koji �e slaviti i �tovati �IVOT!
Uostalom i vjera na�ih predaka je nastala na prkosu zbog vjerskog zlostavljanja i nepriznavanja prava jednom �ovjeku i njegovim sljedbenicima da na svoj na�in slave �IVOT tj. Boga�.
Pa neka upravo te poruke budu moja najiskrenija uskr�nja �estitka�. Budimo tolerantni, birajmo svoje na�ine i po�tujmo izbore drugih ljudi�

Vjernicima SRETAN USKRS� a svima ostalima �elim ugodan i lijep produ�eni vikend�

Komentari (40) - Isprintaj - #

A �to imaju godine s tim?

19.03.2010.

Namjeravala sam temu o uga�enom Promina blogu ostaviti do 29.03.2010., ali kako ste i sami primijetili� �to je vi�e komentara oni sve te�e prolaze, zbog tehni�kih pote�ko�a na stranici blog.hr.
Ova tema nema veze s prethodnom� no svi koji nisu stigli napisati �to �ele, slobodno to mogu u�initi i na ovoj temi.
Raspravljala sam s blogerima na jednom drugom blogu i jednom od mojih blogoljubimaca blogeru �izvorni_�ivot� napisala sam da me podsje�a na mene u tim godinama.
Taj komentar je bio napisan sa toplom simpatijom. Do�ivio ga je kao uvredu. Do�ivio je isticanje godina kao izdizanje mene na neke visine� shvatio je da se zbog godina osje�am mudrijom od njega. Moj komentar je bio odgovor na njegovu izjavu da ga podsje�am na naivnu Heidi koja gleda ru�i�asti svijet s Alpa. Ni u peti mi nije bila namjera uvrijediti ga� pa �u to ovoj temi poku�ati objasniti.
Bila mi je simpati�na ta njegova opaska, pa sam mu poku�ala objasniti da �Heidi stil� nije ne�to s �im sam se rodila� nego je ne�to �to mukotrpno u�im godinama. A to je pozitivna misao i tolerancija.
Ovaj blog posje�uje puno blogera mojih godina i starijih od mene pa sam sigurna da �e dobro razumjeti o �emu pi�em.
Svi se mi kroz �ivot mijenjamo. To je tako prirodno i normalno. Kao �to protokom vremena mo�emo vidjeti promjene na drvetu koje smo posadili na dvori�tu� tako ih mo�emo vidjeti na sebi i na svim drugim ljudima.
Dobro se sje�am svojih reakcija na �ivotne frke sa 16, 20, 25, 30, 35 godina�. i one su se s vremenom mijenjale. Godine mi donose mir i bolju samokontrolu.
Uz to �to s vremenom stje�emo nova znanja� svakodnevno u�imo, i to bitno utje�e na formiranje na�eg mi�ljenja DANAS�a koje je �esto razli�ito od na�eg mi�ljenja prije npr. deset godina. Ta mi�ljenja DANAS rastu iz istog korijena kao i ono prije deset godina (iz istog sustava vrijednosti)� ali je ono u me�uvremenu nadogra�eno nekim iskustvima i saznanjima koja smo u tom periodu stekli.
Mijenja nas svaki novi dan, svaki dijalog, svaki susret, svaka minuta koja prolazi� ali svatko od nas mo�e izdvojiti doga�aje u svom �ivotu koji su nas bitno mijenjali u ovo �to smo danas.
Bilo je tu dana i no�i� sre�e i tuge�. umiranja i o�ivljavanja� padanja i dizanja�.
Ljubim svaku svoju uspomenu� pa i onu ru�nu�. jer svaka od njih je moja i svaka od njih mi je va�na �ivotna lekcija. �ine li me moja iskustva mudrijom od bilo koga na ovom svijetu?
Ni slu�ajno. Uop�e se ne osje�am mudrom, a kamoli mudrijom od drugih. Mudrost mnogi ne do�ekaju� to je privilegija samo onih koji puno, puno rade na sebi i hodaju otvorenih o�iju� a ona obi�no dolazi s lijepom �ivotnom dobi. Do tada mo�emo biti samo mudrija�i�. kak je bil moj Dudek z Gruntovca. No sve to me odredilo i to sam ja�. koja �esto preispitujem sebe�. prelistavam svoje uspomene, tra�im razloge za svoje pogre�ke�. Poku�avam svakog dana objasniti sebi samu sebe, ali se isto tako trudim razumjeti ljude oko sebe� i kad ne znam njihove razloge zbog kojih �ine gre�ke� poku�avam razumjeti�.
Meni U�itelj �esto ka�e: �Dona� bio sam isti takav u tvojim godinama i tada mi je moj stariji kolega govorio da brojim do 50� a ja sam se ljutio i nisam razumio� sada razumijem�
To on meni pri�a svoj dijalog s kolegom� da me ne bi naljutio, nego mi diskretno daje do znanja da moram malo du�e brojati prije no �to odreagiram na neku nepravdu ili provokaciju�
Ja sam o�ito to napisala na pogre�an na�in� pa me Izvorni pogre�no razumio�.. a da mi nije simpati�an� ja mu to ne bih ni napisala� jer bilo bi me ba� briga koliko broji�.
Ima jo� jedna pri�a mog U�itelja:
Jedan Francuski dr�avnik... ne sje�am se sada imena... rekao je:
�Mlad �ovjek od 19 godina koji NIJE REVOLUCIONARAN - NIJE NORMALAN... ali i �ovjek sa 59 godina koji JE REVOLUCIONARAN - NIJE NORMALAN!�
Upravo nam ta re�enica obja�njava te promjene koje nastaju s vremenom�. taj mir koji dolazi u zrelo ljeto i preta�e se u jesen na�ih �ivota�.
Moji U�itelji broje vi�e od mene� i ja im zavidim na tom miru i samokontroli� ja brojim malo vi�e od onih mla�ih� i to je sve tako normalno. To ne zna�i da je bilo tko mudriji, pametniji, vredniji� nego zna�i da svaka �ivotna dob odre�uje na� stil i na�in pona�anja.
I ako netko blogericu, stariju od sebe usporedi s Heidi na Alpama (isti�u�i naivnost i ru�i�asti pogled na svijet)� tada valjda ta blogerica ima pravo uz smje�ak objasniti da ta �Heidi� nije slu�ajno nastala�
Izvorni_�ivot, oprosti ako sam te uvrijedila spomenuv�i ti godine. Ali jo� jednom nagla�avam da je prekrasno biti mlad i nije mi bila namjera povrijediti te, a jo� manje poniziti.
Svaka moja pohvala na tvoje zrele i dobre teme bila je iskrena i iz srca�. kao �to je iskrena i svaka moja kritika. Ne moramo se slagati na svim temama� ne bi bilo prirodno, ni normalno da svi mislimo isto�. ali u raspravi nema potrebe isticati ne�ije politi�ke simpatije, uspore�ivati ljude s likovima iz dje�jih romana i sli�na �udesa, a kad dobije� umjeren i dobronamjeran odgovor onda se duri�.

Pri�a za kraj�.

STARI HRAST
Stari je hrast �ivio na rubu velike �ume. Nevrijeme i godine istodobno su se obarale ne njega, ali njega je to ja�alo. Rastao je u svojoj uspravnosti odolijevaju�i svemu �to ga je lomilo i kr�ilo.
No, do�e vrijeme i hrast oboli. Isprva su oboljele i sasu�ile se tek neke njegove grane. Potom se bolest po�ela �iriti cijelim njegovim bi�em. Naposljetku, gotovo se �itavo stablo sasu�ilo. Tek su vr�ci njegovih najmla�ih grana sa�uvali �ivotne sokove.

S hrasta je svake godine padalo mno�tvo �irova. Neke su pojele �umske �ivotinje, neki su tijekom vremena istrunuli i tiho postali zemlja. Iz nekih su iznikli mladi hrastovi. Rasli su i po�eli negodovati �to im on oduzima �ivotni prostor, ote�ava suncu da prodre do njih i sve vi�e ih optere�uje svojom staro��u.
- Najbolje bi bilo da te ljudi uklone � reko�e jednom.
- Mo�da im jo� poslu�i� za ne�to.

Jednoga dana, kao da su �uli njihovo mrmljanje, ljudi su do�li, oborili stari hrast, uklonili s njega dijelove koji im nisu bili od koristi, a sve �to su mogli iskoristiti odvezli.

No, dok su obarali stari hrast i uklanjali njegov panj i korijenje, uni�tili su niz mladih hrastova. Uskoro se na taj kraj oborila oluja i polomila mnoge mlade hrastove koji su se zatekli neza�ti�eni na rubu �ume.

Stari hrast je iz razbacanih svojih ostataka s mnogo boli promatrao �to se doga�a.
- O da mi je bilo mogu�e �ivjeti jo� barem neko vrijeme � pomisli - za�titio bih ih svojim �ivotom dok ne dozru da, koliko je mogu�e, umiju �tititi jedni druge i sami sebe.

(Stjepan Lice)

Komentari (32) - Isprintaj - #

...nad otvorenim grobom Promina bloga

06.03.2010.

@Sany... �ao mi je �to si obrisao blog... ali razumijem te... dobro te razumijem.... jer i sama sam masu puta, iz inata bezjacima i gadovima ru�ila ono �to sam osobno stvarala.
To su one stra�no visoke temperature u �ovjeku, koje imaju samo rijetki.... To su temperature koje je te�ko nositi u sebi, ali garancija su za niz �ivotnih do�ivljaja, koje oni s niskim temperaturama nikada ne do�ive.
Ju�er sam pro�itala novi tekst Natalie Luks�.. u kojemu pi�e o uspjehu i iskrivljenom na�inu na koji gledamo na vlastiti uspjeh i uspje�nost drugih ljudi.
Postali smo poput svraka� zanosimo se �arenim la�ama, pogre�nim vrijednostima i ne vidimo ono �to nas doista �ini sretnima, a uspje�nost drugih gledamo kroz niz formalnih detalja, dok im pritom zaboravljamo zaviriti u o�i i pogledati da li posjeduju �ar u pogledu, a koji zna�i da su zadovoljni sami sobom.
Pri�a mi ju�er kolegica kako ukra�avanje sale za svadbu cvije�em do�e 13.000 kuna, a navlake za stolice su 2,5 � po stolici. Ironi�no sam to prokomentirala, a ona mi obja�njava kako su to prilike kada eto treba biti sve dostojanstveno i lijepo. Odmah mi je na pamet pala statistika i koliko se brakova u Hrvatskoj raspada. O�ito im navlake na stolicama i cvije�e nisu u stanju osigurati uspje�an brak. Tako je ba� na svim �ivotnim podru�jima.
Neki dan sam se srela s jedinim poznatim i visokopozicioniranim direktorom u na�em poduze�u. Sre�emo se na hodnicima poduze�a� od kada se kod nas zaposlio �. spu�ta glavu kad me vidi� da ne bi morao pozdraviti. Taj dan je i�ao ispred mene i tako je pustio vrata iza sebe da mi je skoro razbio nos. Na svu sre�u, bavila sam se sportom u mladosti pa jo� uvijek uspje�no izbjegavam takva iznena�enja na svom putu. Hodaju�i do ureda razmi�ljala sam o njemu� Hm�. �ovjek je zavr�io visoke �kole, jako je napredovao u zadnja dva desetlje�a, jako se obogatio, nosi skupa i lijepa odijela, odli�no se dr�i za svoje godine. A �to mu sve to vrijedi� kad kolege o njemu pri�aju da je lopov, a na hodnicima se pona�a ko zadnja selja�ina?!!!! Valjda se u toj trci ka �uspjehu� nije stigao baviti pona�anjem.
Namjerno navodim primjere koji nemaju veze s tvojom pri�om�.. jer ti poku�avam objasniti da zadovoljstvo �ovjeka ne spava u tom vanjskom sjaju i maskama koje navla�e da bi zadivili okolinu, nego zadovoljstvo �ovjeka spava u srcu �ovjeka i mirnom snu.
Sany� svakodnevno do�ivljavam razna pikanja i neugodnosti od onih koje prozivam ili sam prozivala zbog nemoralnih pona�anja�. ili sam im pak iz krvavih kand�i izvla�ila �rtve na koje su se namjerili. Masu toga ti ja i ne ispri�am�. jer bi se na�i susreti pretvorili u �alopojke, a mi imamo va�nijih tema. Naravno da se uzrujamo kad netko la�e, kad nam pakiraju i podme�u nogu� ali ni�ta drugo ne mo�emo ni o�ekivati od ljudi kojima smo svojim djelovanjem pomrsili neke osobne i ne�asne interese. Pa normalno je da nas ne vole i da nas smatraju neprijateljima� jer da razumiju ono o �emu pri�amo, da imaju isti sustav vrijednosti, tada ih ne bi mi prozivali i svijet bi bio idili�no mjesto, svi bi se dr�ali za ruke, voljeli i razumjeli.
Nije te razo�arao na�elnik koji te tu�io� nego su te razo�arali neki drugi ljudi� jer ba� od njih nisi o�ekivao da �e pona�ati kako se pona�aju u konkretnom doga�aju. Ni to nije ni�ta stra�no. Pa uvijek je bolje da maske padnu ranije. Mogao si u zabludi biti jo� niz godina i prave istine spoznati u nekom jo� te�em trenutku. Istina nikada ne dolazi prerano. Zvijezde su htjele da ba� sada postane� svjestan nekih istina� Vrijeme �e ti pokazati da se sve de�avalo ba� onako kako je trebalo�. jer sudbina se za to pobrinula.
Tvoj blog je bio najbolja promocija Promine. Nisam znala gdje je to� dok nisam po�ela �itati tvoj blog. Taj blog je bio miris djetinjstva, dah uspomena onima koji su odavno oti�li iz tvog kraja. Kad sam se jednom vozila kroz Oklaj�. ugledala sam tablu �centar�� a pored toga je na debelom �triku bila vezana krava. Izmamila mi je ta slika osmijeh na lice�. i do�ivotno �u je nositi u sje�anju, jer bio je to prvi susret s Oklajem. Tek sam kasnije sku�ila da centar i glavni trg nisu tamo gdje sam vidjela vezanu kravu, nego su na tvom blogu. Sve va�no �to se de�avalo bilo je objavljeno na tom mjestu. Ga�enjem bloga najvi�e gube stanovnici Promine.
Ti si pokazao kako to mo�e izgledati�. Malo je ve�ih gradova koji imaju takve blogove i takve izvjestitelje. Mislim da tvoji sumje�tani jo� nisu ni svjesni �to su izgubili.
Za�to je taj blog bio tako dobar? Zato �to se u tvojim o�ima vidjela iskra kad si o svom blogu govorio� kad si govorio o svojoj Promini, zato �to si u kreiranje te stranice ugradio cijelu svoju du�u i ljubav prema rodnom kraju i njegovim stanovnicima. Svako tvoje slovo bilo je nastojanje za bolji i ljep�i �ivot u Promini. Sve to bez srca i du�e nije mogu�e.
Ti si dao puno i sada ima� pravo biti ljut�. ima� pravo svoju sveukupnost preusmjeriti u neke nove borbe i neka nova zadovoljstva�. a Promina ima �uspje�ne� politi�are, budu�e direktore s tesarskim zanatom, imate i ugledne, vrlo obrazovane iseljene Promince� pa neka sada oni popune prazninu koja ostaje nakon ga�enja tvog bloga�.
Osje�am tvoju ljutnju i tugu. �ao mi je �to se tako osje�a��. ali istovremeno se smje�kam jer znam da �e� ti to izdr�ati i iz cijele ove pri�e iza�i jo� ja�i i jo� ve�i.
Sanko� u svim ovim �vremenskim nepogodama� uspio si ostati �ovjek, borio si se za istinu� za prave vrijednosti. To je ono �to se ne mo�e nau�iti ni u jednoj �koli, ni na jednom fakultetu, to se ne mo�e kupiti, na to te nitko ne mo�e nagovoriti�. to je od samog Izvora� od dragog Boga!
Svi dje�aci sanjaju postati heroji ulice� samo nekima to uspije. Tebi je uspjelo� bez obzira �to ti se sada ne �ini tako.
Ova pri�a nikako nije zavr�ila�.. samo joj se mijenja ritam. Ti si ta pri�a Sanimire�. Volim pri�e�. a tvoja je jedna od zanimljivijih koje sam imala prilike pratiti.
Kad budem imala unuke�. pri�at �u im: �Tamo daleko, iza sedam gora i sedam mora prostire se jedna Promina, u kojoj �ivi jedan Sanimir�. � a onda �u malo zastati, dok �e dje�ji glasovi prekidati ti�inu: �Bakoooo pri�aj nam o Sanimiruuuu�.�
Blago tvojoj djeci� zbog uspomene koju sada pi�e�, a ostavlja� im kao najdragocjeniju ostav�tinu koja se djeci mo�e ostaviti�. Od po�tenja, iskrenosti i �asti nema ve�ih vrijednosti.
�ivio Sanimire!

Komentari (124) - Isprintaj - #

Makovi

01.03.2010.

Narod je poput �ita. Puno daje i budu�nost hrani, ako ima sve uvjete za rast�.
Burna povijest je na�a �itna polja pokapala krvlju i znojem na�ih seljaka� a u znak prkosa rastu crveni makovi.
Uvijek str�e.... zovu ih korovom.... a u dana�nje vrijeme simbol su nezaga�enog tla... jer na zaga�enom tlu taj "korov" ne raste.
Bez �itnih polja nema kruha, a bez makova nema prkosa.
Na�i poljoprivrednici, mljekari i sto�ari, koji su danas iza�li traktorima na ceste, crveni su makovi�. Oni su znak na�eg zajedni�kog prkosa.
Ovo je tema podr�ke na�im prkosnim makovima na slavonskim cestama�
Makovi nisu korov.... nego su krikovi na�ih predaka....

Opet su jutros procvali
u �itu makovi sneni,
sve su nam njive ovili
cvjetovi njihovi crveni!

"Zna� li majko, maj�ice,
kakvi su ono cvjetovi",
po onim tamo njivama
takovi divni - crveni?

Gorki su, sinko, plodovi,
�emer je ono procvao.
Umjesto zlatne p�enice
- korov je tamo niknuo!

Seljak je polja stvarao,
hajduk je svijetom harao:
Oteo kmetu zemljicu,
gazio njegovu pravicu!

Baruni, grofovi vladali,
�panovi pravdu krojili,
rabotat kmeta gonili,
krvcu mu poljem sijali!

Mnogo je kapi kapnulo,
njegove krvi i znoja,
ljeta ga duga mu�ile
batine te�ke bez broja!

Prokleo seljak zemljicu
vra�jih gospodara,
niknuli crven-cvjetovi
umjesto bo�jeg dara!

Krvlju su kmetskom sijani,
kletvama, bunom mije�ani
suzama, znojem pojeni
zato su tako crveni...

Mihovil Pavlek Mi�kina

Komentari (29) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	o�ujak, 2010					>
P	U	S	�	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)