Domoljubac Blog https://blog.dnevnik.hr/domoljubac

nedjelja, 07.04.2013.

Kip u parku



Domoljubac - Zvonomor Tomac, iz vlastitog opusa

07.04.2013. u 15:54 • 0 KomentaraPrint#^

Ha-Ka-Pa /hrvatska kratka pjesmica/-


Jelka božjim darovima
bremenita
na ognjištu iskri badnjak
zzz
More crno, tajanstveno
jauk
ranjene duše
zzz
Željeto rđa snubi
u srcu
likuje ljubomora
zzz
Moja duša
hambar prepuni
slova i snova


DOMOLJUBAC – Zvonimir /Zvonko/ Tomac - iz zbirke: MIRIS INJA . . .

07.04.2013. u 15:48 • 0 KomentaraPrint#^

DOK DIŠEM . NADAM SE


KAD SUNCE ZAĐE -- - - - - - --
KAD LJUBAV PROĐE- - - - - - --
KAD SE RIJEČI ISTRŠE .- - - - - -
KAD GODINE DOĐU.- - - - - - - -
KAD SE NATRAG NE MOŽE - -
ŠTO P R E O S T A N E. . ?
( N.N. )
Rezoniranje je morbidno Kao da je sve na kraju iscrpeno. Svjetle zrake niotkuda. Još samo mračna, tupa besmislenost. Putovanje, eto, tu svršava –jadno prejadno.
Pa što onda razmišljati ?
A razmišljanje je čovjeku dato i on razmišlja, tražeći odgovor u navještaju …'kad se natrag ne može –' , vrebajući nadu ili propuštenu sreću . . .
A što j e to bilo u onom prošlom 'natrag..' ? Vjerojatno jedan život nad kojim se na kraju plače….
Zahuktali čovjek (žena) u žurbi na stazi života raspoloženo preskačući sjenke, te vedro zviždeći ili pjevušeći, korača, okupan suncem …
Bezbrižnost je njegova pratilica. Ta o čemu da brine ? Mladost, spossobnost, samodopadnost, zapaženost, poželjnost, uspješnost su tu. Sve mu (joj) je dostupno, samo neka traje – kao raspjevanom cvrčku na listu u toplo ljetno popodne – Usput po želji, volji i raspoloženju malo ljubavne strasti, inflacija bezsadržajnih riječi, te život teče, a godine prolaze . . . i dođu o v e sadašnje . . .
Preba li se sada osvrtati? Treba li bilansirati ? Vremeplov može unatrag samo u umišljanju, ali ne i u stvarnosti . . !
Ipak maštanje : ' --- da sam tada ----a zašto nisam. . . možda sam mogao /la/ --- tja, tko to može znati . . . ?
Da, tko to može znati, ili kako sam to trebao znati ? Možda još davno razmišljati, sumnjati, naslučivati, te osmišljati skakutanje po životnoj žici i uokviriti ga datim realnim i nepredvidivim mogućnostima bez lakomislenoga zanosa..- .. skakučući lovh sreću, no ne spoznah je dok je ne zgazih . . .
Isključivo sunčanih staza nema. Normalno su tu i sjene. . pa i zalaz sunca . - - - Ljubav kao prirodna težnja zajedništvu nailazi spontano u svoje vrijeme, obasjava naše postojanje i traje sve dok je MI našim ponašanjem i djelovanjem hranimo , čuvamo i njegujemo u harmoničnoj zajednici. Njene manifestacije variraju, što opet ovisi o našem raspoloženju. Gdje je ljubav u povoljnim uvjetima tu je t r a j n a i ne prolazi, te se stalno pomlađuje. Gubi vremenom žestinu strasti, ali dobiva dubinu plemenite postojanosti
i obimne neizrecitosti. Rječnici su puni neadekvatnih riječi . One makar neadekvatne nisu
ništa krive, ni zaslužne. njima tek naglasci i poruke daju značenje.
A za sva ponašanja ili reagiranja je značajna osobitost da svaki zov rađa istovrsdni odaziv (kao jeku)
- - - PODOZRENJE . . . rađa PODOZRENJE
- POVRŠNOST '' POVRŠNOST
- LJUBAV '' LJUBAV
- MRŽNJA '' MRŽNJU
- FRIVOLNOST '' FRIVOLNOST
- LAKOMISLENOST rađa LAKOMISLENOST

a mi imamo slobodnu volju, te kako tko voli, neka izvoli ! Ponuda je tu blizu nas ili u nama samima. Odabir je po istoj cijeni. Tek neke odluke će imati zajednički nazivnik u zbiru životnoga smisla, a druge u sumnji jalovog života i besmisla.
Čovjek pak gradi i živi život po vlastitoj volji, . . . a p o t o m ? KAKO SI PROSTIRAO- ONAKO ĆEŠ LEŽATI ---PRAZAN ŽIVOT ima JADAN KRAJ, pa se dogodi da u samoći, ispred okrutnog predbacujučega AMBISA – BESMISLA samosažalno stojiš sa pitanjem : što sada . . . . što preostaje ?!
Krivca vlastitoj besmislenosti ne treba tražiti . Poznat mi je, a razbuđivanje suicidnih kombinacija je samo logični nastavak traganja u besmislenom trajanju…
Besmisao je tragedija. Priroda ne prihvaća tragediju kao konačno rješenje. Ona nudi nadu : DUM SPIRO – SPERO , možda nije sveizgubljeno u prošlosti ? Ako još ima nekoliko dana u budućnosti, možda bi oni kao budućnost mogli biti bogatiji i blagotvorno sadržajniji od onih u prošlosti . . .
Makar bez burnih, rječitih, vrištečih avantura, samo željna ruka (moja) – na mirnoj, toploj (tvojoj) ruci uz ogromno bogatstvo sjećanja, radosti i osjećaja u sveobuhvatnosti kristaliziranoga sadržaja življenja..
Niti jedan senzor u mome tijelu nije besćutan . . . Osjećam miris, zvuk, okus, opip, vidim, a i poimam, te griješenje procjenjujem, na dobrohotnost ne ću biti besćutan, pa onda mogu li ta osjećanja i saznanja omogučiti doživljaj željne topline sunca, čuvstvo prožetosti bliskim zajedništvom i pomoći mi u pronalaženju pravih još neistrošenih riječi ?
Mogu li mi oni u još preostalim danima , bez potrebe osvrtanja unazad i žaljenja za izgubljenom prošlošću , ispuniti smirenjem žalosnu prazninu usamljenosti u besmislu . ? .
- - - - - - - - - - - - -- - - DOK DIŠEM -- NADAM SE ! - - - - - - - - - - - - -

Domoljubac - Zvonimir Tomac, iz zbirke 'MIRIS INJA'

07.04.2013. u 15:41 • 0 KomentaraPrint#^

IDEJE I IDEISTI



Homo sapiens misli, razmišlja, špekulira. Misli su apstrakcija barem tako dugo dok se zamišljeno ne ostvari. No i tada misao ostaje apstrakcija, a tek realizacija postaje materijalna stvarnost.
Koliko homo sapiens razmišlja i proizvodi misli može biti uvijek diskutabilno baš kao i procjena koliko svi homo sapiensi proizvedu misli u satu, u danu, u godini ili u svome životu. No sigurno je da večina tih proizvoda : misli, ideja ostaje potpuno nepoznata i za čovječanstvo upravo toliko beznačajna, kao da nisu nikada ni proizvedene, jer poznate i društveno značajne mogu biti samo one koje su izrečene, zapisane i drugima ponuđene /Kao postojanje bilo čega što bi bilo skriveno i nikada ni od koga spoznato) – Razumna su bića na svijetu osposobljena zato da spoznaju, te potom interpretiraju datosti, razmišljaju i oblikuju i d e j e.
Okružuje nas mnoštvo, pravo bogatstvo ideja od kojih večina nije nikada priopćena ili se izgubila, a da nije korištena, te je posljedak svih njih isti kao da nisu nikada rođene ni postojale ! Po logičnoj pretpostavci i računu vjerojatnosti među mnoštvom, bilo ih je vrijednih a možda i epohalno značajnih .?

ŠPEKULACIJA 1
Kada bi se nekako potaklo ljude, odnosno kad bi se 'ljudjma misliocima' pomogo da plasiraju u javmost te svoje proizvode, -opet po računu vjerojatnosti- imalo bi od te rabote čovječanstvo koristi, probirom vrijednosti, jer lansiranje bi bilo bez prisile prihvaćanja, uz mogućnost slobodnog izbora i selekcije po ocjeni korisnosti.
Oduvijek, da bi čovjek ostvario neke zamisli, on se udružuje. U upravo aktualnom trenutku, u našemu okruženju ima više desetaka političkih stranaka, uz više stotina raznih udruženja, klubova, društava, zborova i sl. svih mogućih namjena ,svrha i ciljeva.

ŠPEKULACIJA 2
Kada bi se udružili 'ljudi-mislioci - i d e i s t i' , udruženje bi im moglo pomoći da se oslobode sputanosti, da se ideje ventiliraju, melioriraju i konačno objave.
U poplavi pak udruženja, jedno --više. Ono bi moglo biti nešto kao ' p a n d a n' udruženju i n o v a t o r a (Inovatori nude materijalizirane, opipljive izume, a 'ideisti' tek apstrakcijske pretpostake.)
Spomenuvši udruženje, društvo, stranku i sl, odmah se asocira na izvjesnu birokratsku tvorevinu, stegu , isključivost i sl.

ŠPEKULACIJA 3
Kada bi to 'zajedništo' bilo fleksibilno-neobavezujuće, bez ikakove prisile o jednomišljenisti, bez diskriminacije po naobrazbi, položaju, spolu, političkom opredjeljenju i sl. bi li tada moglo privući potencijalno zainteresirane ? Masovnost nije nikakova presudna nužnost ni prednost. Budu li zainteresirani pronašli u tom zajedništvu svoj interes, javljati će se spontano.
Da bi se neka društvena pojava mogla pretstaviti, a po tome i afirmirati mora imati jasan cilj i smjernice djelovanja, te materijalizirani način pretstavljanja i objavljivanja ( tisak, mediji..)

ŠPEKULACIJA 4 . .
Kada bi se cilj djelovanja izrazio željom da se otkrivaju, raspravljaju i objavljuju upravo rođene i d r j e suvremenih homo sapiensa, bi li to bilo društveno prihvatljivo, barem toliko koliko i ostale recentne društvene pojave i objave ???
Već i samo 'ventiliranje' ideja u nekakovom 'skupu , forumu, tribini ' ideista, bilo bi to uspjeh, a vjrojatno i dobit za društvo . . .

Izneseno moglo bi biti dovoljno da se pokrene diskusija o nabačenoj ideji, a samim ostvarenim razgovotrima 'zakotrljati' će se ideja po upravo trasiranom kolosjeku pa . . vederemo . . . ( Kraj mnogih propalih ideja, možda ni ova nije vrijedna da živi, ali evo lansirana je . . .
ooooooo

Domoljubac -Zvonimir Tomac, iz zbirke 'MIRIS INJA'

07.04.2013. u 15:29 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2013 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (4)
Svibanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (6)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (6)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (6)
Rujan 2020 (7)
Kolovoz 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (2)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (6)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (3)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (7)
Travanj 2019 (4)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (3)
Prosinac 2018 (2)
Studeni 2018 (2)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (1)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (2)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (2)
Veljača 2018 (2)
Siječanj 2018 (2)
Prosinac 2017 (2)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (2)
Kolovoz 2017 (2)
Srpanj 2017 (2)
Lipanj 2017 (4)
Svibanj 2017 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga


Promišljanja o postojećoj stvarnosti

Kontakti


Cijenit ću svaku kritiku i sugestju.
Adresu dobivate klikom na sličicu
.


Email me

Domoljubac - Zvonimir Tomac


Književno-likovna prezentacija u Koprivnici.
---
Rođen sam 1919. u Koprivnici.
Školovao se u rodnome gradu od 1925. do 1937., a diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1941. godine.
Radni vijek proveo sam u struci: u Podravini, Banovini, Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju i Istri.
Godine 1977. umirovljen.
Hobiji su mi slikarstvo i literatura
U vremenu od 2003. do 2018. objavio sam petnaestt knjižica (stihovi, eseji, pribilješke-pričice): 1.Otkrivanje, 2.Bez naslova, 3.Miris inja, 4.Sasušeni grozdovi, 5.Tukaj je horvaško, 6.Sam sa sobom, 7.Umorno cvijeće, 8. Zvonca čežnje, 9. Zvjezdice nas gledaju, 10. Snježni cvjetići - pahulice intime, 11. Plamsaji i sjenke, 12. Šaptaji života, 13. Drhtaji slutnje, 14.Osmjesi nečujnih mirisa te 15. Povečernja zvonca.

Živim u Rijeci od 1947. godine.

Statisika posjeta


free counters
Free counters

free counters
Free counters