Domoljubac Blog https://blog.dnevnik.hr/domoljubac
nedjelja, 24.03.2013.
NIHIL NOVUM SUB SOLE
nenadano :NIŠTA određeno,, a ipak NIŠTA-NEŠTO, kao mušica u sumraku doleprša i pojavi se od n i k u d a . . Vjerojatno je tu- n i g d j e bila čekajući svoj trenutak ili je upravo sada isčahurena : mala, sičušna nježna . . . M I S L I Č I C A
. . . . . .. . . Sad je ovdje. Vrti se, prevrće, nameće, oblijeće, gubi i pojavljuje, raste, bljesne pa se pritaji, kao čestica u titravoj zraci svjetla. Bljeskovito je čarobna, privlačna
N E – J O Š – M I S A O
…….. . . ..Sve je veća, uporno nametljiva, zapažljiva , drska , određenija, još bezoblična kao slutnja glomazno neodređena M I S A O
. Meka je, plastično podatna, lako dopušta preoblikovanje, izglađivanje nezgrapnosti sažimanje obujma, otpadanje čoškova, postaje prepoznatljiva slična, logična . . . Z.A M I S A O
. . . .. . . Raste, hrani se, usmjereno buja, navjesćuje se kao otkriće, zanosna važnost, jedinstvena nužnost , mudrost . . . . Š P E K U L A C I J A
. . . . . . Pročišćenje, kristalizacija, završno izglačanje i koketno dotjerana samodo-padna upravo je rođena . . . I D E J A
.zatim …. Smirenje .ohlađenje (prespavanje) kritično uspoređenje :
'dijamantni grumen ' je gromada nečiste ilovače,
' blistavi kristali ' su bezvrijedna stakalca,
a 'topla voda' . . nije novo otkriće ….
potom . .. I D E J A je smiješno sažaljiva (kao jadno I k a r o v o stremljenje )
konačno . . . S t i d i m s e - A što sam k r i v ? NIHIL NOVI SUB SOLE
IDEJNI ČAROBNI KAMENČIĆI
Fragmenti, krhotine, cigle, k a m e n č i ć i - u svakom slučaju slučajni dijelovi ili djelići nekakove neobuhvatljive cjeline, omeđeni ili neomeđeni – mogu biti podstrek razmišljanju –umnom djelovanju- u nekom sastojku stvarnosti, cjeline pa i nestvarnosti.A cjelina je svako sveukupno postojanje od kojega promatramo, u ponuđenom slučaju-sadržaju, neki fragmenat, krhotinu, ciglicu, kamenčić pa ogledanjem takovih djelića u konačnici se nadamo poimati cjelinu. Zato i g r a s kamenčićima postaje zanimljiva i privlačna kao inventura i analiza prije slaganja nepredviđenoga mozaika.
Eto, nudim neke izdvojene misli, bogzna zašto nastale u tadašnjem trenutku, bez objašnjenja uzroka nastanka i smjera razvojnoga kretanja pema neodređenom cilju (zašto, odakle, kamo ?)
Ukoliko Vam je nešto od ponuđenoga prihvatljivo kao takovo, prnađite mu sami početak, te oblikujte po volji kraj . . .
Okružuje nas konkretno, tu okolo nas, sve vidljivo, opipljivo i mjerljivo kao područje mogućega zanimanja, te je bavljenje tom stvarnosti obilno eksploatirano i mnogošta objašnjeno..
Traženjem ili lutanjem u području nekonkretnih situacija, nezamislivoga uzroka početka i kraja, ulazimo u nejasnu, maglovitu špekulaciju koja će možda ostati nepojmljiva, kao što j i špekuliranje o nečemu – ničemu u nama samima prije početka razmišljanja (uzroku i materijalu proizvodnje misli . . . )
Ipak čovjeku je omogučeno i upravo ponuđena ( možda čak i prinudom) neodoljiva d r až špekuliranja pa i oo fantastičnim vizijama – nebulozama . . .
Ponuđeni kamenčići, krhotine fragmenti mogu biti prikladna pomagala u samoj igri špekuliranja, zato su tu. . . u očekivanju . . . i na raspolaganju . . . !
MISLI ZAGONETNI PROIZVOD
Odavno, u đačkom komentiranju zakona vjerojatnosti, navodi se primjer :
kad bi majmun ( ili golub) ustrajno lupkao po pisaćoj mašini , nakon dovoljno dugoga vremena mogao bi se izselektirati i pročitati roman ( na pr. RAT I MIR )
Naravno da bi u tekstu bilo ogromno mnogo besmislenih skupina slova, te samo strpljivi dešifrant i selektor bi mogao pročitati smislene riječi, rečenice i cijeli roman …
Ta špekulacija o zakonu vjerojatnosti me asocira na slijedeće :
Ako ' male sive čelije' proizvode ( možda sve odjednom) svaka svoje specifične signale (normalna racionalizacija proizvodnje) to mora biti 'tamo negdje' popriličan k a o s u kakofoniji signala…. No ako te signale s e l e k t o r dovoljno brzo odabire, to mogu nastati i biti izdvojene smislene cjeline, koje mi nazivamo MISLI I RIJEČI ( prema unaprijed naučenom pbrascu : na pr. nitko ne bi spajao signale S, T, O, L, u cjelinu da nije podučen dogovorom da skupina stol znači neki određeni pojam, a tako i sve ostale riječi nekoga jezika)..
Da li se tako u 'malim sivim čelijama' rađaju misli . . ?
Možda da, a možda i ne . . .!
Špekulacija će se lako potvrditi ili odbaciti KADA bude moguće - na male sive čelije prikačiti senzore spojene s odgovarajućim računalom, i- registrirati na kompjuteru sve signale ' in statu nascendi' i pretvoriti ih u raspoznatljive znakove , - znakove projicirati povoljno usporeno na prikladni selektor (koji će odbaciti besmislice), te pročistiti seriju simbola, riječi dešifrirati i čitati . . .
Naravno ta špekulaija je za sada i z a z o v medicinskom inžinjeringu, a nama postaje recimo apstraktna igra bez eksperimentalnoga dokazivanja. z a t o i z a z o v n a .
Špekuliramo : Signali se u budnom, normalno zdravom mozgu neprestano produciraju brzinom bljeska.. Da bi se pronašli oni odgovrajući, koji će biti grasđevni materijal misli, treba našemu kompjuteru-selektoru neko vrijeme ( savršeniji kompjuter kraće, primitivniji duže )
Prihvatljivo je da sve 'male sive čelije' proizvode svaka za sebe ono najbolje (zakon evolucije) iako u određenom kontekstu nije sve upotrebljivo, te se mora selektirati veoma grubo i rigorozno, budući da mnoga pojedinačno dobra rješenja jedmostano se ne uklapaju u neki još nejasno definirani kontekst. Večina selektiranih signala se vjerojatno jednostano gubi i nestaje neprimijećeno iz proizvodnje, a neki signali ili skupine se možda pohranjuju neke u svijest , a neke u podsvijest, da bi eventualno bili uporabljeni tijekom recentnoga misaonog procesa ili nekada kasnije.
Taj misaoni proces, stvaranja misli (kao i većina proizvodnih procesa) ostaje nepoznat sakriven, a vidljiv bude tek konačni proizvod : misao, rečenica, govor roman, pjesma i sl. te taj proizvod na svjetlu dana istom potpada pod lupu kritike .
Selekcija tijekom proizvodnje je nesmiljena…
Recimo : č o v j e k s j e d e č i u sobi :
--- vidi . . .. namještaj stol, ormar pod, zastor i dr.
--- čuje . . glazbu, viku, šumove, kočnice i dr.
…. osjeća toplinu, dodir, olovku, znoj i dr.
…. miriše prašinu, cvijet, kolač, dim i dr
…. poima sve u stvarnosti datog prostora i vremena,
a p i š e p i s m o !
Svi senzori su aktivni, no čovjk sve informacije ignorira, potpuno ili djelomično ih odbacuje i oblikuje pismo možda na bazi davnašnjih informaija i zamisli ili prema nekoj novoj špekulaciji, bez veze sa sadašnjošću. Na neke će se utiske možda kasnije osvrnuti, pamtiti ih ( zatvoriti prozor, nešto popiti, pogledati psa i viku pred prozorom i sl.) no večina će ostati ili stvarno neregistrirana, a da li je informacija u podsvijest ne će ni znati . . .
Međutim proizvodnja 'malih sivih ćelija' je tu. Čudesna, ona teče, jer je čovjek živ. Svakim udisajem i otkucajem srca dobiva hranu (krv, kisik, pogonski materijal) mašinerija, koja po tome neprestano može funkcionirati u svakom svom djeliću i u harmoničnoj cjelini.
Možemo se još samo pitati je li za proizvodnju ( u malim sivim čelijama) selektivno dirigirana ili ne ?
Sklon sam špekulaciji da nije, već da svaki dio proizvodi svoj specifični proizvod, nudeći ga za upotrebu, a tek naša s v i j e s t , zajednički opći selektor bira, te uzima prikladno, a odbacuje višak. Da je drugačije trebao bi postojati poslovođa, nadglednik, planer i cijela hierarhija 'režijskih'organa, te servis za prilagodbu, koji bi stalno preplaniravali proizvodnju i isprobavali novu, te pravoga proizvoda ne bi nikada bilo pravovremeno na raspolaganju.
Sama činjenica da zdrav čovjek potpuno istovremeno prima informacije svih svojih čutila i da može istovremeno poimati i reagirati potpuno različitim djelovanjem (što još nije uspjelo tehničkoj tvorevini) govori u prilog špekulaciji da su svi elementi iz općeg programa proizvodnje tu istovremeno na raspolaganju, baš kao u dobro organiziranom i opskrbljenom pogonu i skladištu.. Ovakovoj soluciji je u prilog i činjenica da u slučaju djelomičnoga oštećenja aparature nastaje djelomični kvar u dijelu proizvodnje i manjak samo dotičnih proizvoda dok se ostalii nadalje nude.
Kad smo već počeli razmatranje s bezveznim udarcima po pisaćoj mašini, možemo se pitati da li i 'male sive čelije' proizvode bezvezne produkte (majmunska posla) ili ne. ? Želja bi mi bila utvrditi da bezvezne proizvodnje u savršenom biću kao što jer čovjek i njegov mozak, nema. Takova vjerojatnost doista postoji, no trebati će ju dokazati - kada nam bude moguće dobiti kompjutersku snimku i reproducirati nastabak misli !
Možda je tu ( pričvršćenjer senzora na čelije ,mozga) klopka samo zbog našega statičkog načina špekulacije ?
Zamislimo gramofonsku ploču ili magnetoskopsku vrpcu … i što bismo postigli kad bismo jedan senzor (neka to bude tehnički moguće) ili mnoštvo sernzora ukopčali nna mikrodijelove gramofonske ploče ili vrpce… bismo li dobili nekakav pojedinačan 'atom' odjeka ? Ako bi zazvučali svi postavljeni senzori, ne bi li to bio nekakav nedefinirljiv šum – štropot ?
Čini se po analogiji, da je taj put utvrđivanja postanka artikuliranja umovanja i mozganja pogrješan, no on upućuje k d i n a m i č n o m načinu špekuliranja, . . . jer nastajanje je bilo u pokretu - v r e m e n u - pa i determiniranje mora po logici biti samo u 'pokretu-vremenu' Nikakovim senzorom niti mikroskopom ne možemo dokučiti sadržaj gramofonske ploče ili vrpce u m i r o v a n j u ! Nužno je kretanje-vrijeme. Možda je tako i sa mozgom ?! Nikakovim statičkim promatranjem ne ćemo otkriti ništa od u njemu akumuliranih sadržaja-podataka. Potrebno je simulirati odgovarajuće kretanje da bi se izazvala reakcija koju možemo registrirati odgovarajućim senzorima opažalima ..
Prema tomu nikakoim mikroskopiranjem mozga ne možemo u njemu otkriti pohranjenu predodžbu ' krave ' , ali možda odgovarajučim 'milovanjem' nekakovim stimulatorom (možda valnim?) u kretanju po vijugama sivih ćelija će se odazvati ' muu' i i odazvati predodžba krave - ukoliko je takova predodžba bila pohranjena.
Dakle za medicinski inžinjering malo drugačiji izazov nego što je anatomsko-statičko pretra-živanje mozga. Mi znamo da je u njemu mnogoštošta pohranjeno .. ali kako to otkriti i determinirati , još ni pitanje ne znamo postaviti !
( Da li bi bilo tehnički ostvarljivije ako pretpostavimo da su podaci pohranjeni u mozgu analogno onima na ploči ili vrpci , koji se mogu dokučiti i nakon što je već odavno industrija proizvodnje ploča propala ? Bi li se analogno ispitivanju vrpce noglo simuliranjem tijeka prirodnih impulsa mozgova umrlih 'umnika' otkriti njihova izvorna poimanja, vremenski tako dugo dok nam budu dostupni njihovi sačuvani mozgovi ?! ( naravno ploće otkrivaju zvučne i grafičke podatke, koji su bili priređeni da budu reproducirani, a k a k o v i su u mozgu ??
Ukoliko ove špekulacije potaknu daljnje analitičko špekuliranje, koje nas možda samo ohrabri nekakovim naslučivanjem, biti ćemo znatno bliže rješenju problema geneze razmišljanja, pohranjivanja spoznatoga i mogućnosti prezentiranja sadržaja davnih i z v o r n i h spoznaja -- a to je ipak iritantno uzbuđujući i z a z o v . . . zar ne ?!
Iako je do sada beskrajno mnogo mozgovnih z a p i s a propalo, jer ih nismo znali (nismo poznavali tehnologiju) čitati, to više budući napori istraživanja i pronalaženja su vrijedni da spoznamo da je poneka 'topla voda' bila već ranije spoznata, samo da mi nismo o toj spoznaji bili obaviješteni.
Zbunjuju snimke čovjekovog 'buncanja' , dječjeg tepanja, neartikulirani krici iz nekontroliranih manifestacija što sve znamo samo iz zvučnoga područja, koje se može snimkama provjeriti. Ima međutim cijelo nam još nedostupno područje slikovnih manifestacija, 'halucinantnih' priviđenja, zatim nemjerljivih osjećaja (na pr. straha), koje bi mogle govoriti u prilog svaštarske kakofonije – proizvodnje koja tek selekcijom postaje artikulirana.
A što znaći ' a r t i k u l a c i j a ' ?
Vjerojatno ukalupljenje u čovjekove konvencionalne norme .No postoji vjerojatnost da ima još ogromno područje nepokriveno dosadašnjim čovjekovim iskustvom i 'normama', ali upisano i pripremljeno još negdje na p r a p o l e t k u n a s t a j a n j a, što omogučava da čovjek može i danas biti ažurno u tijeku događaja, te r a z u m j e t i, pronalaziti i prilagođavati se sve novim situacijama onako, kako se situacije pojavljuju u stvarnosti svemira i u čovjeku samomu.
Ako pak pretpostavimo da 'male sive čelije' autonomno proizvodse signale, ne bismo li morali pretpostaviti da i sve životinje, koje imaju mozak mogu imati analognu proizvodnju, no da iz nekog razloga nemaju razvit selektor pomoću kojega se iz proizvodnje oformljuju misli, riječi, špekulacije ? U prilog pretpostavke mozgovnoj proizvodnji u životinja mogla bi biti na pr. pojava, kad se zaspale životinje (pas, mačka) trzaju i cvile, a mi kažemo : 'pogledaj ju, nešto s a n j a '
Ako se pak selektor razvije naknadno, sticajem e v o l u c i o n i h okolnosti, onda bi taj selektor, kao samostalni fenomen, morao negdje postojati (dio mozga koji nemaju žiotinje?), te bi ga se moralo uočiti . . .ili taj selektor nije zaseban fenomen, nego je samo 'autofunkcija'- interakcije samih signala, koji autonomno i automatski isključuju besmislice. Baš kao što sama priroda u pravilu onemogučuje nastanak bastardiranih nakaza i besmislenih kombinacija u organskom i anorganskom dijelu -neki spojevi ne mogu ni nastati ni opstati, ako nisu od prapočetka 'predviđeni' . Tako se sama priroda čuva od samouništenja u besmislenosti, a da pritome dopušta raznolikosti, svrhovitu i funkcionalnu harmoničnost (na pr. bogatsto glasova raznih bića i riječi svakog govora.
Makar kako bilo, ako je netko pomislio da smo došli na svijetli prostor s jasnim konturama sadržaja, sigurnije je pretpostaviti da smo tek se približili još neprovidnom prostoru punom neodređenih, nejasnih, ali šiljastih nepoznanica i upitnika . . . ili možda zasljepljujučem blještavilu jednostavnih, ali još nepojmljivih i zato neraspoznatljivih fenomena-spoznaja (pa i naše 'obično' sunce nam je odavno znano, no i danas ga možemo više naslučivati, nego gledati , pai špekulirati…
Čovjek uvijek olako kritizira tuđi proizod, naročito m i s l i, iako ne pozna samu proizvodnju. Kad ju bude shvatio, možda će poznavanje utjecati bilo na proizvodnju, bilo drugačije procjenjivati proizvod i kreatora proizvodnje, te biti tolerantniji i voljno bez prisile o s p o s o b l j e n i j i za z a j e d n i š t v o , a moći će adekvatnije upravljati i vlastitim mislima kao nalogodavcima za s v j e s n o djelovanje . . .
xxx O xxx
Domoljubac – Zvonimir Tomac : iz Zbirke 'MIRIS INJA'
| < | ožujak, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (4)
Svibanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (6)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (6)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (6)
Rujan 2020 (7)
Kolovoz 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (2)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (6)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (3)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (7)
Travanj 2019 (4)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (3)
Prosinac 2018 (2)
Studeni 2018 (2)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (1)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (2)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (2)
Veljača 2018 (2)
Siječanj 2018 (2)
Prosinac 2017 (2)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (2)
Kolovoz 2017 (2)
Srpanj 2017 (2)
Lipanj 2017 (4)
Svibanj 2017 (4)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Promišljanja o postojećoj stvarnosti
Kontakti
Cijenit ću svaku kritiku i sugestju.
Adresu dobivate klikom na sličicu.
Domoljubac - Zvonimir Tomac
Književno-likovna prezentacija u Koprivnici.
---
Rođen sam 1919. u Koprivnici.
Školovao se u rodnome gradu od 1925. do 1937., a diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1941. godine.
Radni vijek proveo sam u struci: u Podravini, Banovini, Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju i Istri.
Godine 1977. umirovljen.
Hobiji su mi slikarstvo i literatura
U vremenu od 2003. do 2018. objavio sam petnaestt knjižica (stihovi, eseji, pribilješke-pričice): 1.Otkrivanje, 2.Bez naslova, 3.Miris inja, 4.Sasušeni grozdovi, 5.Tukaj je horvaško, 6.Sam sa sobom, 7.Umorno cvijeće, 8. Zvonca čežnje, 9. Zvjezdice nas gledaju, 10. Snježni cvjetići - pahulice intime, 11. Plamsaji i sjenke, 12. Šaptaji života, 13. Drhtaji slutnje, 14.Osmjesi nečujnih mirisa te 15. Povečernja zvonca.
Živim u Rijeci od 1947. godine.
Statisika posjeta
Free counters