biljoteka
nedjelja, 21.06.2009.
STRAŠNO JE BITI STRUPNIK
Strupnik je kod nas vrlo nepoznata biljka u svijetu ljekovitog bilja iako se spominje još 1543. A tako korisna. I tako strašna.
Jedan od njenih lokalnih naziva je strašno zelje. Pod tim nazivom sam je upoznala, a strašnost njenog imena je bio razlog da joj priđem s određenim strahopoštovanjem. U tom stočarskom kraju je bilo strašno kad se goveda i ovce nažderu ove biljke i uginu. I sad se to teško preboli, a ranije je to već ličilo na katastrofu. Inače, stoka nerado jede ovu biljku i zaobilazi je kad ima druge trave, no strupnik često raste na vlažnim mjestima u hladovini šumskih staza gdje mnoge biljke ne uspijevaju jer je zemljište tu nekako trulkasto, pa se gladnoj stoci omakne po sistemu daj što daš. Korijen ove biljke najčešće je i sam trulkast zbog mjesta u kojem živi, izložen vlazi i crvima. Korijen je plitko u zemlji, a korijenje starijih biljaka izgleda poput žlijezdastih nakupina. Otuda i latinski naziv Scrophularia nodosa L., a da li ju je zbog izgleda korijena narod povezao s liječenjem skrofula nije poznato iako je narod, što bi se reklo, potrefio.
Biljka zaista djeluje na žlijezde, pa iako njeno djelovanje nije u potpunosti ispitano nju zovu upomoć tamo gdje mnoge trave ne djeluju. Mnogi poznavaoci ljekovitog bilja ni ne spominju ovu travu ili zato što je ne poznaju ili zato što ne znaju što bi s njom. Ne znam ni ja s koje strane da joj priđem jer se po uzoru na smrtnost stoke biljci pripisivala smrtnost i po ljude, a s druge strane je koriste, s njom se liječe i postižu uspjehe.
Strašno je još uvijek biti strupnik. Neki forsiraju upotrebu lista, neki cijele biljke pred cvjetanje, a neki trulkastog korijena. Cijeli je popis nezgodnih bolesti prepušteno sinergičkom djelovanju komponenata iz sastava strupnika. Ne preostaje mi nego da bolesti izrecitiram: diabetes, furunkuloza, hepatizam, nefritis, edemi, hidropsija, guša, skrofule, čirevi, rak, crvi, ekcemi, osipi, hemeroidi, bjesnilo, rane, gliste, psorijaza, mastitis, bolesti očiju.
Kako ljudi više vole da izgledaju izvana, umjesto da se zagledaju unutra, pomodno je biljku proglasiti najkorisnijom po ljepotu i zdravlje kože. Iznutra možemo biti i malo trulkasti, ali neka se izvana ljepotamo. Doduše, ima zaista teških kožnih oboljenja i pokušati i sa strupnikom u tim slučajevima nije na odmet jer se ispod gornjeg ljepotavog sloja kože krije cijela mala radionica prirodnih alatki da koža bude zdrava. Stimulirati te alatke strupnikom izgleda obećavajuće.
Osobna iskustva s ovom ljekovitom biljkom vezana su za djelovanje iznutra na neposlušne žlijezde, čvoriće, izrasline i ciste, pa i na plakove u slučajevima multiplaskleroze. Sve to uz oprezno doziranje. Većina povratnih pokazatelja bila je pozitivna, ali broj tih pokazatelja je bio nedovoljan da bi se strupnik mogao prozvati revolucionarnim na tom planu.
I ovo je samo pokazatelj nekome budućem stručnjaku da se pozabavi ovim mogućnostima, a da pri tom ne otruje narod. Negdje pročitah i da strupnik služi za detoksikaciju organizma iako je toksičan. I apsurdno i nije. I strašno i nije. Strašno je znati da pored nas raste nepoznata biljka s toliko puno potencijala, a mi pokraj nje prolazimo s bolestima koje ona možda liječi.
Strašno je biti strupnik. Informacije prikupljene o ovoj biljci ne daju mira, a uvijek ima očajnika koji će na svoju ruku probati bez obzira na rizik. Takvima upozorenje da je kod ljudi krvarenje iz urinarnog trakta znak trovanja strupnikom, dok je znak trovanja kod stoke puno veseliji – intenzivno mlataranje repom, između ostalog, i to ne iz zadovoljstva. Kako mi repa nemamo....
petak, 12.06.2009.
DIVLJA LI UOPĆE DIVLJI KESTEN
Zašto li napredni Zapad propada kad je sve napredniji - trebaju detaljno proučiti stručnjaci. Ono što je i laiku jasno da su nestale moralne vrijednosti na račun povećavanja onih degenerativnih, da se te degenerativne štite zakonima o ljudskim pravima, a zatim se klasične štite novim zaštitnim mjerama.
U Sarajevu je neki dan otac pretukao starog pedofila i zbog toga će odgovarati. Pedofil će odgovarati kad izađe iz bolnice. Kako je dijete na vrijeme zaštićeno teško da će imati traumatske posljedice. Iako je Zapad izmislio i pedagoge i psihologe i psihijatre radi zdravlja zapadne populacije nije nepoznato da je posljedica nepravovremeno spriječene pedofilije, i brojnih maštovitih tortura nad djecom iznjedrila određene odrasle jedinke oštećene. Ne zna se koji je slučaj oštetio pedofila i od njega napravio moralnu nakazu, ali je činjenica da se najnaprednije sjeverne zemlje kontinenta već bore s takvim nakazama koje traže svoja ljudska prava na pedofiliju onako kako su svoja ljudska prava na homoseksualnost izborili, prosto rečeno pederi i lezbijke.
U Sarajevu se i toj skupini prošle godine obustavio njihov festival pod prijetnjom batina pa su napredne snage izrazile negodovanje zbog bosanskog primitivizma i divljaštva. Ako je primitivizam i divljaštvo ne prihvatiti degenerativne zakone po kojima se pederi imaju pravo žvaliti po kafićima, a normalni ljudi nemaju pravo zapaliti cigaretu ja želim ostati i primitivna i divlja. Više volim da pedofilska meta - djeca - gledaju po restoranima ljude kako puše nego istospolne parove kako se ljube. Iako pušenje škodi tjelesnom zdravlju nekako mi je ono mentalno više na pameti jer se zbog tog i sličnog mentalnog zdravlja starice Europe sve manje rađaju djeca, a uz opadajući natalitet sve ćemo imati više djece upitnog normaliteta.
Iako majka priroda ne dade mogućnost pederima na razmnožavanje i nikakav zakon o ljudskim pravima ne može sankcionirati majku prirodu, majka priroda nam je dala što nam je dala a mi uporno želimo da je korigiramo.
Korigiranje dužine nogu spada u intenzivne djelatnosti obućarske industrije pa slogan da žena nije dovoljno žena bez cipela s visokim petama ima ambiciju da preraste u zakon za zaštitu ljudskih (imenica nastala iz muške riječi čovjek a ne žena) prava po kojem će ženama biti zabranjeno nositi udobnu obuću. Za taj zakon se zdušno zalažu i industrije ljekovitih pripravaka za liječenje nogu od visokih peta, saloni ljepote koji nude terapijske tretmane, modni časopisi i TV reklame koje djeluju na širenju tih i takvih informacija. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju, doduše, da su visoke pete opasne po kardiovaskularni sustav onoliko koliko su cigarete opasne po pluća, a zbog čega se zbog toga ne zabrinjavamo koliko zbog pušenja ne zna se. Možda je razlog u tome što se radi o ugroženosti zdravlja žena kao nižih bića (sudeći po njihovom broju u društveno važnim djelatnostima) i to upravo onih žena koje su mile oku muškarčinama koje se "društveno važnim" djelatnostima bave.
Brižna majka priroda se pobrinula i za te jadnice, kao za milione onih jadnica koje od zore do mraka troše svoje vene bez predaha za udobnost svoje obitelji. Od proširenih vena češće obolijevaju žene nego muškarci pogotovo što ih oni uspješno muževno kriju ispod svojih odijevnih predmeta. No i tako skrivene vene boluju.
U venama se se nalazi oko 85% ukupne količine krvi našeg organizma. Zadatak vena je da vraća krv iz svih dijelova tijela u srce. Građene su iz dva sloja tkiva dok su arterije građene iz tri od kojih je jedan sloj glatkih elastičnih mišića. Unutrašnjost vena nije glatka nego se na njenim stjenkama nalaze zalisci koji vensku krv usmjeravaju prema srcu i spriječavaju njeno vraćanje. Neka medicinari oproste na uproštenoj slici ali preciznija nije potrebna da se objasni da proširenje vena nastaje kad prestaju funkcionirati venski zalisci pri čemu na tim mjestima dolazi do nakupljanja krvi i rastezanja vena. To rastezanje, odnosno proširenje, stvara mogućnost stvaranja tromba i bolesti zvane tromboza. Pored visokih peta i neadekvatne obuće na trombozu utiče i neadekvatan način života, životne navike, ishrana, tempo života, pretjerano stajanje, pretjerano sjedenje, nedovoljno kretanje, debljina, kontracepcijska sredstva....
Za spriječiti i liječiti korisno je promijeniti neke životne navike, ali i koristiti ljekovitost divljeg kestena.
Divlji kesten je porijeklom iz Iraka, a njegov Gvantanamo su zagađene urbane sredine u kojima su posađeni u atraktivne aleje. Divlji kesten, Aesculus hippocastanum L., je omiljeno alejsko drvo. Davne 1937. su u Njemačkoj izbrojali 2.740.000 stabala divljeg kestena po njemačkim alejama. I od svih tih stabala ni jedno nije ljekovito. Pripitomili su ih teški metali, uglavnom olovo pa se u medicinske svrhe ne može koristiti ni cvijet, ni list, ni kora ni plod.
U novije vrijeme se koristi samo plod, odnosno sjeme, a pored niza supstanci po vene su najznačajniji saponini koji se sastoje od terpenskog glikozida aescina, aescigenina i argirescina, pri čemu je upravo aescin ono najvrijednije jer povećava otpornost kapilara protiv loma i pucanja, pojačava njihovu propusnost, a ima i značajan učinak na sprječavanju stvaranja tromba.
Ukoliko uspijete doći do zdravog ploda divljeg kestena raščetvorite ga i osušite u tami i na propuhu. S osušenog ploda se lako skida smeđa ovojnica, a ostatak se isitni i priprema kao čaj, moči u rakiji i pijucka, ili se s mlakom vodom pripremi kao kaša i privija se ne vene.
Koristan je i kod hemeroida i kod popucalih kapilara na licu i nosu kod skrivenih alkoholičara koji tvrde da ne znaju od čega im pucaju kapilari. Sad znaju i skriveni i neskriveni.
Ako ne nađete zdrav kesten zaboravite sve što ste saznali. Čak i ako vam stara luda dama Europa naloži drukčije
