biljoteka
nedjelja, 30.03.2008.
KADULJA, „VINO OD KADULJE I NJEGOVE KRIPOSTI“
Naslovni tekst pod navodnicima pripada receptu pod brojem 913 iz tzv. Velike sinjske ljekaruše, rukopisu pisanom poljičkom bosančicom oko 1750. godine, a vjerovatno prepisanom iz još starijeg teksta.
Zahvaljujući porodici Mladina iz sela Budimiri kod Sinja koja je čuvala staru knjigu uvezanu u janjeću kožu kao nešto staro i mudro, ljekaruša je 1920. godine dospjela u franjevački samostan u Sinju i sačuvala se do danas.
Transliteracija starog teksta je pozahtijevna stvar, a on bi što bliže originalnom glasio:
„ Čineć ga (vino od kadulje) na dva načina. Niki vežu rukoveti i meću u vino, a niki vare u vinu.
Ovo ie vino dobro na bone zube i desne i iuda (uda, udove) koja drću (drhću) i zglobove neiake, od svake tegoće iznutarnie i izvaniske, čudo kušano za bolest od naravi i zgloba i žila i koi zavrću od mina (mijena) i io trbua mušku i žensku i svaki mista života.“
Kadulja je zaista ljekovita biljka za krepost.
Tamo gdje je najviše ima, u mediteranskom pojasu, zovu je žalfija ili pelim, a naučnici je zovu Salvia officinalis L. Nažalost, kadulja sužava svoja staništa jer se lako bere, bogati zapad je traži, a mi je izdašno izvozimo. Iako su dobrostojeći nisu baš darežljivi u cijeni, a mi po principu daj koliko daš ni ne zakeramo. Doduše, kadulja je i jedna od biljka koja se kod nas rado destilira pa nudimo i eterično ulje. Ni ono ne postiže preveliku cijenu jer se prodaje agentima agentovih agenata, a svako mora malo zaraditi do krajnjeg potrošača koji je nama nedostižan. Najgore prolaze oni prvi, sakupljači, ali neka im bude makar to božija kazna za prorijeđivanje staništa.
Veoma mnogo je i priča i bajki i recepata za primjenu kadulje, a i nauka je rekla svoje, a nije odmakla od krepkosti koju predlaže sinjska ljekaruša. Upotrebljava se kao stimulans kod slabog varenja hrane, mlitavosti želuca, lijenosti crijeva, kao blago sredstvo za tjeranje žući, sredstvo za reguliranje menstruacije, poremećaja rada jajnika, sredstvo za jačanje organizma da ne kažem krepkost, a ulazi u sastav brojnih čajnih mješavina, od čajeva za pluća, do čajeva za krepkost krvne slike i čajeva za šećeraše.
Samu kadulju ne treba piti dugo, često i u velikim količinama, a to posebno vrijedi za trudnice jer kao vrijedni stimulator može krepko izazvati i prijevremeni porođaj. Ni pretjerana krepkost nije uvijek dobra. Dobre, stare ljenčine vrlo će se složiti s ovom konstatacijom.
S ovim djelovanje kadulje nije još iscrpljeno. Koristi se i izvana za ispiranje kod bijelog pranja, ekcema, čireva i onih kožnih nepodopština koje nas čine nesretnim uključujući i opadanje kose.
Posebno za ovaj put moram izdvojiti krepkost nogu. Kadulja je naime nezamjenjiva biljka kojom se riješavamo smrada nogu. Ne mogu a da ne izdvojim goru polovicu čovječanstva iako ni nekim ženama nije mane. Predlažem zato banjanje nogu u lavoru s čajem od kadulje, a predlažem i da se malo čaja popije, po mogućnosti ne iz lavora. Umjesto čaja možete u lavor kapnuti par kapi eteričnog ulja kadulje, a možda negdje nabasate i na kremu s kaduljom na kojoj elegantno piše „protiv znojenja nogu“, a odnosi se na smrad nogu kao da mi ne znamo to znanje. I kako kadulja ne zna gdje su noge a gdje glava, sjetite se čaja od kadulje u ljetnim mjesecima kad se znojimo cijeli.
Muškići radite na sebi ako nam dobro želite. Ženama je ionako teže. Čak i starina koji je pisao ljekarušu nije odolio da ne napiše šta sve ženama treba pa kaže:
„ Ovo su lipote ženske:
Tri bile: meso, zubi, obraz.
Tri crne: oči, obrve i tripavice.
Tri crljene: usne, dlani i nokti.
Tri duge: tilo, kose i ruke.
Tri kratke: zubi, i juši (uši) i tabani.
Tri široke: prsi, podgrle i čelo.
Tri tisne: usta, narav, opašaj.
Tri velike: oči, bedre i rest.
Tri tanke: kose, prsti i jusne.
Tri male: usta i nos i sise.
......Vele da Jelina (Helena iz starogrčke Troje) imadijaše sve ove lipote.“
Ovdje kadulja baš i ne pomaže
