biljoteka
nedjelja, 28.10.2007.
KUPINE I PRIKAZE
Ovo su prikaze jednog veselog i jednog nesretnog gastričkog svijeta.
Ni jedna ni druga nas ne oduševljava iz jednostavnog razloga što ne želimo razmišljati kako funkcioniramo i šta imamo unutra dok god funkcioniramo. Osim naravno medicinara koje bi trebalo biti briga ali nismo uvijek uvjereni u to. Zato češće razmišljamo o onom što je izvana vidljivo i na tome kozmetička industrija jako lijepo zarađuje. Neka i nje, Bogu hvala, ali da bismo kako tako iznutra izgledali i fukcionirali potrebna nam je i unutarnja kozmetika.
Postoji hvale vrijedan broj biljaka i za ove stvari, ali kako se ne mogu sve odjednom strpati u nekoliko riječi počnimo od kupine.
Laički o kupini razmišljamo kao o crnim plodovima do kojih se dolazi probijajući se kroz bodljikavo granje i listove berući ih usput pored puta ukoliko nisu previše prašnjavi. Informacije radi mi tako beremo i kupinu (latinski Rubus plikatus W.N. = Rubus fruticosus L.) i ostrugu (Rubus caesius) i ne vidimo razliku. Tu se opet botaničari hvataju za glavu jer su njima te dvije biljke „potpuno različite“. Iskreno, nama baš i nisu, ali osnovna razlika je u tome što kupina ima uspravno granje, a granje ostruge puže po zemlji. Isto tako kod kupine su bodljike veće i rjeđe, a ostruga ima gusto načičkane sitnije bodlje.
Od kupine se jede plod, a sakuplja i suši lišće. Od svježeg ploda se može praviti vino, sirup, slatko itd. Može se sušiti i plod, a onda od njega praviti čaj od šumskog voća s dodatkom ostalih šumskih plodova. No što god brali to nećemo raditi pored puta. Da se ne bi dodatno trovali olovom i kemijom, branje se obavlja najmanje 200 metara od puta. Imala sam čast obići jednu farmu organskog bilja gdje je organski certificirano bilje raslo 50 cm od doduše makadamskog puta za koji su tvrdili da nema puno saobraćaja. Bilje je, istina, poprimilo boju, odnosno prašinu tog puta, ali je bilo organsko! Hm. Pouka je da (ne) vjerujete certifikacijama i pratećim pečatima.
Ako ćemo o ljekovitosti ovdje bi se prednost trebala dati listu kupine i od njega praviti čaj. Čaj od lista kupine je potpuno neukusan pa se zato može piti ohlađen i nezaslađen umjesto vode. Može mu se dodati i neka ukusna trava radi poboljšanja ukusa, ali suštinska uloga ove biljke je reguliranje metabolizma općenito.
Ljudski organizam je veoma komplicirana sprava s mnogo međusobnoovisnih dijelova i djelića i supstanci koje se u organizmu nalaze „u tragovima“. List kupine prilično moćno djeluje na usklađivanje metaboličkih procesa ili na unutarnju kozmetiku tijela. Zato je ova droga čest sastavni dio čajeva kojima se djeluje na auto imune bolesti, na jačanje organizma, slabokrvnost, rekonvalescenciju itd. Ne treba čekati da se razbolimo i počnemo piti ovaj čaj. Čaj će djelovati na one nevidljive i nepoznate prikaze koji nam se događaju prije nego što i ustanovimo da nam nešto fali.
