Omaha – 'oni koji idu uzvodno'
Narod Omaha nekada je bio dio većeg naroda Honegha (Honga). Tom narodu koji je živio u dolini rijeke Ohio (Ohi-yoo – velika rijeka po Athumanunhu) pripadali su i Ponca, Kansa, Quapaw i Osaga, a svi govore siouan jezikom dijalekt dhegiha.
Iz nekog nepoznatog razloga (propast civilizacije Cahokia ili klimatske promjene – poAthumanunhu) Honeghe su krenuli nizvodno rijekom Ohio i stigli na ušće s rijekom Mississippi.
Tu na ušću došlo je do podijele, pa su Omaha, Ponca, Osaga i Kansa krenuli uzvodno, a Quapaw nizvodno. Kako riječi 'O-mah-hah' (Umonhon) označavaju uzvodno i 'O-gah-pah' (Ugahxpa) nizvodno, pa kad to čuju došljaci i zapamte na sebi prihvatljiv način, dobijemo ime za narod Omaha ('oni koji idu uzvodno' – po Athumanunhu).
Susjedi Omahe bili su Ponce (paanca – sveta glava ili po Athumanunhu perjanica od orlovih pera), a oba naroda živjeli su uz rijeku 'Niubthakhe' (danas Niobrara – po Athumanunhu). To bi trebalo označavati 'široku plitku rijeku', a došljaci su je zapamtili kao Niobraru.
Povijest je zapamtila da narod Omaha nikada nije oružje podigao protiv SAD-a te su od samog nastanka SAD-a uvijek bili u službi i odani vlasti.
Tijekom 2. Svjetskog rata 'Omaha' je kodni naziv za plažu (obalu) na koju je iskrcan američki morsko-zračni amfibijski desant u operaciji kodno nazvanoj 'Owerlord' u sklopu desanta na Normandiju na dan D.
Narod Comanche – 'vladari južne prerije'
Narod Comanche živio je u južnim prerijama na području današnje američke savezne države Texas i govori uto-aztečkim jezikom. Sami sebe Comanche nazivaju 'Nemene' (Numunu) što bi u prijevodu značilo 'ljudi'. Ime Comanche nadjenuli su im pueblo starosjedilački narodi Hopi
.
Dakle, riječ 'kopa' što na uto-aztečkom znači tjeme i 'manche' što znači uvojak (pletenica), pa bi u direktnom prijevodu to bilo kao 'skalp uvojaka'. Narod Comanche najvjerojatnije ima neke poveznice s narodom Shoshone jer pripadaju istoj jezičnoj skupini.
Naime, Comanche ne poriču da su nekada bili dio naroda Shoshonee, ali tvrde da su oni zaseban narod Numunu (Nuhmuhnuh – po Athumanunhu).
Na kraju želim skrenuti pozornost da se ne bi smjelo pobrkati Comanche i Comanchero, a još gore bi bilo da se pobrkaju s Cibolero. Dakle, to su tri različite skupine ljudi.
Narod Kiowa – 'glavni narod'
Narod Kiowa sebe naziva Kaigwu ili Gaigwu što u prijevodu s njihovog tanoan (dijalekt Pueblo) jezične skupine atabaskan znači 'glavni ljudi'.
Druga inačica naziva Kiowa je od riječi Arapaha koji ih nazivaju 'Koh'owu' ('narod potoka' – po Athumanunhu).
Dakle, obije riječi (Kaigwu i Kohowu) ako se pozorno izgovore kao 'Ka-i-wa' i 'Ko-o-wa' moralo je prvim došljacima zvučati kao Kiowa.
Iako Kiowe predstavljaju tipične ravničarske nomadske narode starosjedioce Velike ravnice jezikom su srodniji 'pueblosima' narodima jugozapadne pustinje.
Naime, Kiowe izgaraju od željom za konjima pa se tako i sele (migriraju) prema jugu Velike ravnice koja vrvi stadima divljih konja.
Kiowa su bili najopasnije i najratobornije pleme starosjedilačkih naroda s područja prerije. Nikada se iz bitke nisu vračali ako nisu pobijedili, poraženi bi zauvijek lutali u bandama kroz preriju odvojeni od matičnog plemena.
Narod Absaroke (Vrane) – 'ptičji narod'
Narod Absaroka ogranak je naroda Hidatsa koji su nekada živjeli uz obale rijeke Yellowstone i govore siouan jezikom. Danas potomci Vrana – ptičjeg naroda žive u američkoj saveznoj državi Montana.
Matični narod Hidatse Vrane je nazvao 'Par-is-ca-oh-pan-ga', a u pravilu to su 'oni koji su odbili ples', mi bi to danas nazvali separatisti. Vrane su prvi od prerijskih starosjedilačkih naroda prihvatili konje koji su pobjegli konkvistadorima (1670.).
Narod Vrana sebe naziva Apsaalooke (čitaj 'opp-sah-loh-kay) ili možda jednostavnije Absaroka. Ako se ovo prevede direktno onda je to 'Djeca ptice velikog kljuna'.
Poučen iskustvom istraživanja i primjerima vrlo čestih pogrješaka prvih došljaka osobno mislim da se tu radi o ptici koju nazivamo gavran, ali prvim lovcima traperima prihvatljivija je bila vrana, pa je tako i ostalo.
Siouxi su bili zakleti neprijatelji Vrana te su ih u više navrata pokušali uništiti i potpuno iskorijeniti, ali Vrane su se uvijek oduprli i sačuvali svoju slobodu. Naime, Vrane su postali vrlo rano odani izvidnici 'plavom konjaništvu koje nosi žutu boju' i kao takvi stekli mnoge pogodnosti i privilegije.
Na kraju još jedna karakteristika za 'ptičji narod Apsaalooke'. Kod Vrana muškarci nose dugu kosu, a žene se kratko šišaju. Povijesna postojbina Vrana je dolina rijeke 'Mi tse adazi' (Yellowstone – po Athumanunhu).
Narod Cheyenne – 'oni koji govore drugačije'
Jedan od autohtonih naroda prerije (Velike ravnice) bili su i jesu Čejeni (Cheyenne). O njima, njihovom imenu i podrijetlu svašta se danas može pročitati. Zbrka koju su započeli i unijeli prvi doseljenici među te autohtone narode traje još i danas.
Narodi starosjedioci američkog kontinenta svoju su podjelu temeljili na jednostavnim stvarima (jezik kojim su govorili, rodbinskim vezama i međusobnim odnosima 'prijatelj-neprijatelj').
Uz takve filozofije sve je bilo jednostavno, nikoga nije bilo briga tko sebe kako naziva, a niti tko koga kako naziva, no, 'bijelim došljacima' to nije bilo prihvatljivo pa su oni počeli zapisivati 'tko je tko', a tu pak su naišli na problem 'teško razumljivih' riječi koje su onda opet zapisivali onako kako je njima odgovaralo.
Sad ću ja pokušati objasniti zavrzlamu oko Čejena, odnosno njihovog naziva. Dakle, dva plemena jednog naroda sebe nazivaju 'Tsetsehestehese' (čitaj tsitsistas) i 'Sotaetaneoo' (čitaj sutaio).
Kada su se ta dva plemena stopila u jedan narod nazvali su se jednostavno 'Notameohmesehese'. Dakle, to bi trebao biti narod 'zvijezde zornjače' (Jutarnje zvijezde – po Athumanunhu).
Ta zvijezda koja najavljuje Sunce koje dolazi nakon tamne noći danas doista i krasi službenu zastavu ovog naroda. To je stari glif (četverokut paralelogram s dvije kose crte – po Athumanunhu).
E sad, a da ne bi bilo jednostavno pobrinuli su se prvi doseljenici (Francuzi i Englezi). Naime, oni dolaze u dodir sa Assiniboino Siouxima koji im pričaju za 'Sha-hi'yena' (one koji govore drugačije) odnosno za Čejene (kako ih zapisuju 'Che ye ne' – po Athumanunhu).
Naime, Cheyenne govore algonkin jezik koji se razlikuje od siouan jezika, pa je i normalno što ih Siouxi nazivaju 'oni koji govore drugačije'.
Narod Assiniboine – 'kameni Sioux'
Narod Assiniboine sebe nazivaju Nakhothe ('velikodušni' – po Athumanunhu). Postoje teorije da su se oni vrlo rano (negdje oko 1600. – po Athumanunhu) odvojili od Siouxa (točnije od Yankton Dakota).
Dijalekt Nakota nerazumljiv je Dakotama i Lakotama, pa ih oni zapravo nazivaju Hohe Nakota (pobunjenici), ali u direktnom prijevodu to bi bilo 'oni koji su se otrgnuli', dakle, nisu se odmetnuli.
No, Nakotama nije bilo teško napasti ni svoje rođake Dakote i Lakote, pa onda je 'pobunjenik' (možda odmetnik, pljačkaš – po Athumanunhu) prihvatljiva riječ. Ipak, Nakote u napadu na rođake (Dakote i Lakote) rabe samo 'dodir' protivnika i krađa konja.
Kako riječ 'asinii-bwaan' (Assnipwan – označava nekoga tko vrući kamen stavlja u vodu), a upravo to su radili Nakote – meso su kuhali tako što bi u vodu stavljali vruće kamenje zagrijano u vatri.
Naravno, kad su došljaci čuli riječ 'usini upwawa' i shvatili da to znači kuhati s vrućim kamenjem, već po usvojenom načinu preokrenuli je u sebi jednostavan način 'Assiniboine'.
Tako danas u Montani (SAD) imamo Nakote Assiniboine, a u Manitobi (Kanada) Nakode Stoney. Ja ih jednostavno nazivam 'kameni Siouxi' jer oni to doista i jesu – jedan te isti narod koji se odvojio od Siouxa, ali im pripada.
Zapadni Dakote – Zemlja prijateljskih ljudi
Zapadni Dakote 'Ihanktonwan' (Yankton) ili 'ihanke' - kraj i 'tonwan' – selo (Selo na kraju – po Athumanunhu) te Ihanktonwana (Yanktonai) Malo selo na kraju – po Athumanunhu.
Ove dvije podskupine naroda Dakote (Zapadni Dakote) živjeli su u područjima gornjeg toka rijeke Missouri, pa ih je najbolje i vezati uz tu rijeku koja je naziv dobila po plemenu Wimihsoorita (Oni koji imaju kanue – po Athumanunhu).
Dakle, pleme Wimihsoorita pripada narodu Iowa, ali govori Chiwere jezik koji je razumljiv Dakotama, a zapravo se jezik zove 'Baxoje ich'e' ili 'Bah Kho Je ichi'.
Na kraju Dakote ih (Wimihsoorita) zapravo nazivaju 'Mnišoše Mihsoori', a oni pak sami sebe 'Niutachi' (Ljudi riječnih usta – po Athumanunhu).
Zapadni Dakote sebe nazivaju zajedničkim imenom Wičhiyena (Oni koji govore kao muškarci – po Athumanunhu).
Zapadni Dakote pogrješno je nazivati Nakota. Podskupine naroda Nakota (ogranak Siouxa) nalaze se u Montani i preko granice u Kanadi gdje su poznati kao Stoney i Assiniboine, no, o njima neki drugi put.
Dakota – 'Narod zemlje nebesko-plavih voda'
Za što vezati Dakote u mojoj priči? Vrlo jednostavno, za mjesto na kojem su nekada živjeli. Današnja američka savezna država Minesota nekada je bila domovina svih današnjih Siouxa.
To područje nazivalo se Mdewakanton, a presijecala ga je rijeka koju su Dakote nazivali 'Mni sota' što je označavalo 'vodu u kojoj se zrcali nebo'. No tada opet na scenu dolazi nerazumijevanje.
Došljaci su zamijetili da starosjedioci mnoga mjesta označavaju sa 'mni' (Mni haha – danas Minnehaha, Mni iskha – danas Minneiska, Mni ia Thanka – danas Minnetonka, Mni etrista – danas Minnetrista, Mni eota – danas Minneota …
Dakote su napokon shvatili da je došljacima teško izgovoriti njihove izvorne riječi pa su pokušali dočarati slikovno naziv. Naime, uzeli su bivolje (buffalo – bizon po Athumanunhu) mlijeko i izlili ga u rijeku te pokazali 'mnissota' uvjereni da došljake mlijeko u bistroj vodi podsjeća na oblake na nebu.
No, tek su sada zbunili pridošlice jer 'mni sota' je u prijevodu 'bistra voda', a 'mnissota' je voda koja je zamućena. Tako je došljacima najlakše bilo ostati na 'Minnesota'.
Kako su Dakote sami sebe nazivali 'Mnisota Mdewakanton Dakota Oyate', a to bi u prijevodu bilo 'duhovna jezerska zajednica ljudi' to je opet zbunilo došljake.
Tako složena riječ 'Mdewakanton' rastavljena zvuči ovako: 'mde' znači jezero, 'wakan' znači duh ili svet, a 'ton' je skraćena verzija riječi 'otonwana', što pak označava zajednicu ljudi.
Oyate kod Dakota označava narod. Opet, riječ 'oyate' povezana je s riječi 'wieoti' ('wi' znači sunce, a 'ean ohan ti' znači 'drveće među kojim živi'). Tako bih ja jednostavno to zapisao kao 'Ljudi na suncu koji žive među drvećem', jer tada mi to nekako najprikladnije zvuči kao 'Dakota oyate wieoti'.
Nadalje, slijedeća riječ 'tiyospaye' koja rastavljena na 'tiyo' (živjeti) i 'spaye' što označava krug koji je zatvoren oko nečega opet meni najbolje opisuje obitelj koja živi zajedno.
Dakle, zaključak je jednostavan: Dakote samo žele jednostavno za sebe napisati da su narod (možda nacija – po Athumanunhu):' Mi smo sunčani ljudi koji su se utaborili u blizini drveća, pokraj svetog jezera, u zemlji obilne vode obojene nebom.'
Sioux – slobodni sinovi ravnice
Nastavljajući Sagu o Sinovima Slobode, lutajući kroz šume, prolazeći kraj Velikih jezera, stigao sam do Velike ravnice (prerije – po Arhumanunhu).
Ovdje, na nepreglednim ravnicama i valjanim brežuljcima Sjeverne Amerike, između velike i moćne rijeke Mississippi te Stjenovitih planina, od Kanade do Meksika, žive mnogobrojni ponosni starosjedilački narodi (slobodni sinovi ravnice – po Athumanunhu).
Godina je 1761. (približno ista kao i u Dolini Mohawk) te i ovdje dolazi do prvih susreta starosjedilaca i došljaka (Francuza, Britanaca i Španjolaca) i opet se sve opetuje.
Starosjedioci nisu bili spremni na došljake, a došljaci nisu razumjeli slobodni duh starosjedioca. Dakle, po već viđenom scenariju, starosjedioci se šale i ne shvaćaju ozbiljno naum i pitanja došljaka, pa se i ovdje događaju povijesne pogrješke u nazivima.
Tako francuski traperi od Ojibwa (Chippewa) saznaju da dalje na zapadu živi narod Natowessiwak (u prijevodu 'male zmije' – po Athumanunhu). Francuzi to čuju kao Nadouessi petljaju sa svojim nastavcima na svoju riječ za množinu 'oux' i eto ga 'sioux' koji opet odgovara Englezima koji nikako ne mogu izgovoriti originalnu riječ.
Zapravo originalna riječ za naziv tog naroda je 'Ochetee Shakohwin' (Sedam vatri – po Athumanunhu). Tih pak 'sedam vatri' zapravo predstavlja sedam plemena jednog naroda (Bdewakantonwan – Dakote, Mdewakanton – Ljudi duhovnog jezera, Wahpekute – Strijelci među lišćem, Sisitonwan – Ljudi ribljeg sela, Ihanktonwan – Stanovnici na kraju sela, Ihanktonai – Mali stanovnici na kraju sela i Titunwan –stanovnici ravnice.
Eh, sad tu su i izgovori (dijalekti) svakog od njih pa se ponekad lako pomiješa Ihanktonwan s Yankton, Ihanktonai s Yanktonai, ili Titunwan s Teton …
Nadalje, narod Siouxa dijeli se na tri skupine naroda (Dakota, Nakota i Lakota) pri čemu se opet Lakota (Teton Sioux) dijeli na plemena Oglala, Hunkpapa, Crne Noge (gdje opet treba paziti da ih se na pomiješa sa Crnim Stopalima koja pripadaju narodu Siksika odnosno Kainah (krvavi – zato što su lica ili čela bojali crvenom bojom krvi …)
Na kraju, opet treba biti pozoran na podjelu ovih slobodnih sinova ravnice gdje Siouxi zajedno sa Arapaho, Cheyenne, Komanchi, Kiowa, Shoshone i Tonkawa jašu velikom ravnicom, ali su čisti nomadi (kreću se za krdima bizona – po Athumanunhu) te ih razlikovati od Arikara, Hidatsa, Iowa, Kanza, Kitsai, Mandan, Missoura, Nez Perce (Probušenih Nosova), Omaha, Osage, Otoe, Pawnee (Poni) i Ponca koji su polunomadi pa ponekad i uzgajaju usjeve u toj velikoj ravnici.
Jezero Superior – Gichigaamii
Najveće jezero u skupini Velikih jezera je jezero Superior koje su starosjedioci nazivali 'Gitchigami' ili 'Kitchigami' (Gornje jezero u odnosu na jezero Hjuron – po Athumanunhu).
Dakle, Ojibwe bi to zapravo zapisale kao: G I CH I G AA M II, a 'slovkali' kao (G ih ch ih g ah m ee). Opet sam bio u nedoumici koje od plemena starosjedilaca vezati uz jezero Superior – 'Menominee' (Mamaceqtaw) ili 'Santee Dakote' (Isanathi Dakota).
Iako su Menominee dio 'šumskih naroda', a Santee Dakote dio 'naroda ravnice' ipak sam se odlučio za ove druge, kao neki most poveznica prema ovima prvima.
Naime, polako se primičem velikoj skupini naroda koji se nazivaju Sioux, a upravo Dakote su manji dio te velike narodne skupine kojima još samo treba pridodati Lakote i Nakote, pa nova priča može početi, ali to neki drugi put.
Jezero Hjuron – 'slatkovodno more'
Jezero Hjuron (Huron) nazvali su prvi francuski lovci-traperi nazivom Huron, ali to jezero zapravo kod starosjedilaca zvalo se 'Karegnondi' kako ga je nazivao 'Duhanski narod' (Oyeaugwa Tionontati – po Athumanunhu).
U prijevodu ta riječ (Karegnondi) označava jezero, odnosno, 'veliko slatkovodno more' u direktnom prijevodu – po Athumanunhu. No, ja sam se ipak odlučio vezati jezero Hjuron uz pleme Odawa (Ottawa).
Naime, u Savezu Vijeća Vatre Ojibwe su bili nazivani kao 'stariji brat' jer bili su 'čuvari vjere' te sam njih povezao s jezerom Michigan. Tako su Odawe u Vijeću Vatre nazivani 'srednji brat' ili 'čuvari trgovine'. Ta trgovina upravo je bila najrazvijenija između jezera Ontario i Hjuron na područjima na kojima se danas nalaze grad Toronto i njegova velika četvrt Mississauga (Misswezahging).
Riječ 'Misswezahging' označava 'ljude na ušću velike rijeke', dok je Toronto riječ koja se više veže uz jezero Simcoe (Ouentironk) i vrlo vjerojatno je izvedeno od irokeške riječi 'tkaronto', što pak bi označavalo 'mjesto na kojem drveće stoji u vodi' (možda i 'obilje ribe' koja se skriva u korijenju tog drveća – po Athumanunhu).
No, dobro, ostaje još 'mlađi brat' iz Vijeća Vatre 'čuvari, održavatelji vatre', a to su Potawatomi ili direktno 'Boodawaadamii' (ložači vatre – po Athumanunhu). Sva tri ova naroda zapravo su pripadnici jednog te istog naroda – Anishanabe (Eneshanabe) što u prijevodu algonkinskog jezika označava 'izvorne ljude' (možda 'dobre ljude' – po Athumanunhu).
Tako s ovim 'njegovateljima ognjišta' idemo prema jezeru Superior, ili kako ga ti 'ljudi zore' jednostavno nazivaju – Gitchigamii (Gornje jezero – po Athumanunhu) …
Jezero Michigan – 'velika voda'
Chibwa (zhibwe) 'oni koji vode evidenciju' (slikovno pisanje piktografije u obredima 'Midewiwin'), ili pak, Jibwa (jibwe) 'oni koji mucaju' (jezik Cree naroda kojima jezik Ojibwa zvuči kao mucanje).
Odakle se tu pojavilo 'O' teško je danas detektirati, ali svi relevantni čimbenici se slažu da 'O' od samoga početka ide uz ove dvije riječi. No, bitno je zapamtiti da je to jedan te isti narod kojeg u Kanadi nazivaju Ojibwe, a u SAD-u Chippewa.
Iako sam razmišljao koje jezero 'vezati' uz ovaj narod (Michigen ili Superior – po Athumanunhu) ipak sam se na kraju odlučio za jezero Michigan jer 'treći brat čuvar vatre – narod Potawatomi' više naginje prema 'prerijskim narodima'.
Dakle, jezero Huron vezat ću uz narod Ottawa (Odawa) - 'drugi brat čuvar vatre', a Ojibwe (Chippewe) – 'prvi brat čuvar vatre' vezat ću uz jezera Michigan i Superior.
Tako jezero Michigan kompletno pripada SAD-u, odnosno nalazi se u granicama današnjih SAD, dok ostala jezera dijele Kanada i SAD.
Dobro to bi bilo to, pa na kraju ostaje riječ Ojibwa 'michigami' (mizhigamhi) što u prijevodu znači – 'velika voda'.
Ipak, prije kraja, da bi 'oni koji ovo čitaju' lakše razumjeli, na kojim su mukama bili 'prvi bijeli došljaci', dodat ću grad Milwaukee (najveći grad u američkoj saveznoj državi Wisconsin na zapadnoj obali jezera Michigan – po Athumanunhu).
Ovdje (na jezeru Michigan) se jednostavno 'sudaraju i dodiruju' kulture i narodi američkih starosjedilaca (narodi Velikih jezera pripadaju 'šumskim narodima', ali i 'narodima ravnice' – po Athumanunhu).
Dakle, algonkinska riječ 'milliokee' označava lijepu i oku ugodnu zemlju, nadalje riječ Ojibwa 'minwaking' označava 'okupljalište uz vodu', ali prerijskom narodu Menominee (Wisconsin) to isto mjesto nazivaju 'maenaewakh' ili u prijevodu 'mjesto nesreće'.
Eto, čiju, koju, riječ su zabilježili i k tomu je još 'anglikanizirali', na samo sebi svojstven način, prvi Britanci koji su stigli na obale jezera Michigan, a da vam ne napišem 'frankofonizirali' prvi Francuzi … izaberite sami!
Jezero Ontario – 'svjetlucava voda'
Jezero Ontario svoj naziv nosi po irokeškoj riječi 'Ontara' (plus 'ronk') što bi trebalo označavati nešto što je 'blistavo i lijepo'. No, prvi bijeli doseljenici (Nizozemci, Britanci i Francuzi) sve su 'pobrkali', a kasnije Amerikanci i Kanađani, koji još i danas ne razlikuju značenje riječi Huron i Wendat (Hirri-ronon i Ouendat), sve su dodatno zakomplicirali.
Dakle, Wendat nije narod nego konfederacija pet plemena (Attignawantans, Attigneenongnahacs, Arendarhononi, Tahontaenrats i Ataronchronons), a Huron je francuska riječ koja se povezuje s grivom vepra (na to je valjda frizura Wendata podsjetila prve Francuze koji su stigli u domovinu Ouendake (seljana, otočana) koji su živjeli na području između jezera Ontarija i Simcoe.
Simcoe (irokeški Ouentironk) slijedeće je jezero pa o njemu drugi put, a valjda je ono i dodatno zbunilo bijele doseljenike Ontararonk i Ouentironk (Ontario i Simcoe) ili ('svjetlucava voda' i 'predivna voda' – po Athumanunhu).
No, dobro. Bilo kako da bilo, Wendat (Wyandot) ili Huroni jedni te isti su ljudi potomci nekadašnjih desetak plemena koja su tu živjela, a danas su raseljeni po američkim saveznim državama Oklahoma i Michigan, ali i u kanadskoj provinciji Quebec.
Tako ih danas u Kanadi i dalje nazivaju Huroni, a u SAD-u Wyandot. Amerikanci još ni danas njihovim potomcima ne mogu zaboraviti što su njihovi preci u oba rata za nezavisnost stajali i čvrsto držali stranu Britancima, Kanađanima to uopće ništa ne predstavlja, a Wyandoti (Huroni) jedini gubitnici i dalje ne razumiju filozofiju 'došljaka' koji Slobodu ipak doživljavaju samo na njima svojstven način.
Jezero Iri (Erie) – 'mačji narod'
Kao i mnogi geografski i topograski toponimi u SAD-u, tako i Velika jezera svoje nazive duguju riječima američkih stanovnika starosjedioca. No, kako to uvijek biva u susretu dvije kulture ili dva jezika, neke su riječi krivo zapisane, zapamćene ili pak su jednostavno iskrivljene na način kako bi bile lakše za izgovaranje.
Dakle, jezero Iri svoj naziv nosi po plemenu kojeg su njihovi susjedi Huroni jednostavno nazivali Herie, odnosno od irokeške riječi 'Erielhonan' (u prijevodu 'dugi rep', a to se odnosi na pumu (kaguar – po Athumanunhu)).
Narod Erie živio je u 17. stoljeću na području istočno i jugoistočno od današnjeg jezera Erie preciznije na području današnjih američkih saveznih država Ohio, Pennsylvania i New York.
Erie su bili tradicionalni i zakleti neprijatelji Irokeza, a nakon jedne nemilosrdne i destruktivne bitke 1656. godine, Erie su poraženi. Preživjeli pripadnici plemena su zarobljeni i adoptirani od Irokeza, pa tako danas njihovi potomci žive pod imenom 'Seneca' u saveznoj državi Oklahomi.
Sudbina Erie zadesila je i njihove susjede narod Attiwandaronk (Neutralni Narod) i narod Susquehannock (Susquehanna, Conestoga) 'narod blatnjave rijeke' koja danas po njima nosi naziv Susquehanna (jedna od najdužih rijeka na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država duga 715 km – po Athumanunhu).
Jutro zastave 'posute zvijezdama'
Ova zastava, 'zastava posuta zvijezdama' možda je prva od svih američkih zastava koja je postala temelj svim ostalim kasnijim zastavama SAD (USA). Nadnevka 1. svibnja 1795. 'rođena' je nova zastava koja će se tijekom Američko-kanadskog rata ovjenčati slavom i hrabrošću onih koji su se pod njom borili.
Dakle, bio je to jedan vrlo neobičan, gotovo nevjerojatan rat, rat je počeo tijekom 1812., a završio 1815. Taj rat kojeg neki nazivaju Američko – Engleski, drugi pak, Kanadsko Američki, a treći Američki Drugi rat za nezavisnost još i danas 'škaklja' moja promišljanja o ratovima …
Ako mene pitate kako ga opisati jednostavno ja ću vam napisati slijedeće: 'To kao da i nije bio rat, ali ostali su grobovi vojnika koji su se hrabro borili za sitnicu …' Nadalje, u tom ratu borilo se čak pet budućih predsjednika SAD-a (James Buchanan, Zachery Taylor, John Tyler, William Henry Harrison i Andrew Jackson).
Neki od zapovjednika (Američke i Britanske), dakle, obiju sukobljenih strana, činili su stvari koje se jednostavno mogu nazvati glupostima! (Tu su se predavale moćne utvrde s brojčano nadmoćnijim braniteljima bez ispaljenog metka protivniku koji je bio potpuno brojčano inferioran … Detroit – po Athumanunhu).
Istodobno bitke su iznjedrile mitske junake, heroje i ratnike … civili zaraćenih strana razvijali su trgovinu kao da nije rat … Legendarni 'Sinovi Slobode' (13 prvih država) zamalo su se odcijepili od mlade Američke unije.
Na kraju, rat je završio tek 15-ak dana kasnije nakon što je potpisan mir i to veličanstvenom bitkom koja se zapravo nije trebala ni dogoditi …Još ni danas nitko od vinovnika tog nesretnog događaja ne želi zorno priznati tko je pobijedio, a tko je izgubio (nakon mnogih ratova obije strane svojataju pobjedu, no, ovdje kao da nitko nije ni želio pobijediti – po Athumanunhu).
Svi se slažu da je rat završio kao da se nikad nije ni vodio - status quo ante bellum … Obije strane vratile su uz ispriku onoj drugoj svu teritorijalnu imovinu i sve ratne zarobljenike bez ikakvih potraživanja i naknada.
Dobro, to bi bio uvod, a sada kreču priče o tomu što se tu na tom području (Velika jezera) koje bih mogao slobodno nazvati Sjedinjene države Velikih jezera, zapravo dogodilo …
Prve vojne zastave Kontinentalaca
Zastave prvih postrojbi Kontinentalaca bile su različite, a glavna nit vodilja bila je u različitosti od Britanskih kraljevskih vojnih stjegova kako ne bi bile zbunjujuće na bojištu prekrivenom prašinom i dimom baruta.
Nedostatak platna i svile za zastave bio je veliki problem za Kontinentalce, pa su se dosjetili najjednostavnijeg rješenja – na otetoj zastavi od Britanaca napraviti prepravke našivkama platna.
Prve zastave američkih postrojbi, kao i zastava prvih 'Sinova Slobode', bila je na crvenoj podlozi britanske kraljevske zastave na koju je jednostavno našiveno šest bijelih pruga.
Tako su zarobljene britanske zastave prepravljane te ušivanjem bijelih pruga postajale Kontinentalne zastave.
< | veljača, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!