Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

nedjelja, 17.03.2019.

Stjegoslovlje

Narodi Tsennahkenne (Tsen-nah-ken-ne) – 'narodi rijeke Jegulja'

Skupina od pet plemena koja su govorila i još uvijek govore zasebnim dijalektom athabaskan jezika naziva se 'Južni Athabaskani rijeke Jegeulje'. To je današnje područje američke savezne države Kalifornija, točnije županija (okruga) Trinity, Humboldt i Mendocino.

Na tom povijesnom području živjeli su starosjedilački narodi Tsennahkenne (Južni Athabaskani): Mattole, Nongatl, Lassik, Wailaki i Sinkyone. Danas su na redu Mattole koje ostali starosjedilački narodi nazivaju 'Tulbush' što znači 'stranci'. Naime, kod svih Južnih Athabaskana lica tetoviraju žene, no, kod Mattola to rade samo muškarci (tetoviraju čelo).

Mattole sebe nazivaju 'Niekeni' ili 'narod medvjeda', pa ih ponekad bijelci nazivaju 'Bear River Indians'. Zastava je bijele boje s plavim i crvenim obrubom cijelog polja zastave. U sredini zastave (malo više gornjem dijelu) nalazi se okrugli plemenski pečat u plavo-bijeloj izvedbi.

U središtu pečata je bijeli medvjed na čijem tijelu su dva otiska medvjeđih pandži koje odvaja stilizirana jegulja. U grboslovno desnom donjem kutu isti je takav otisak medvjeđe pandže, ali u crvenoj boji. U grboslovno lijevom gornjem kutu polja zastave je također crveni stilizirani otisak medvjeđe pandže.

Na plemenskom pečatu u gornjem dijelu bijelim tiskanim slovima piše BEAR RIVER BAND, a u donjem dijelu RONNERVILLE RANCHERIA. S pečata vise na grboslovno lijevoj strani tri pera te na srednjem peru piše TISH NON.


17.03.2019. u 12:04 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Chimariko – 'narod kojeg više nema'

Narod Chimariko (Chemareko, Djimaliko, Chimalakwe, Kwoshonipu, Meyemma) nekad snažno, ali danas nestalo pleme američkih starosjedilaca Kalifornije iz obitelji jezika Chimarikan bilo je naseljeno do 19. stoljeća u kanjonu rijeke Trinity od New Rivera do Canyon Creeka.

Ime im potječe od riječi 'chimarikan' jezika 'chimar' što u prijevodu znači 'osoba', a kad su se sklonili kod susjednog naroda Hupa (Hupa nema glas 'r') dobili su naziv 'chimal' na koji je dodan sufiks 'kwe' odnosno 'xwe' (Chimalakwe).

Chimarike snažno pružaju otpor bijelim doseljenicima (kopačima zlata) i za to plaćaju najskuplju cijenu jer im broj 1825. spada na svega 250 pripadnika. Posljednji Chimariko umro je 1950. Danas se očuvalo nešto preživjelih mješanaca (bijelac i Chemeriko) i potomaka koji su asimilirani u narod Hupa.


16.03.2019. u 07:17 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 15.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Whilkut – 'siromašni rođaci'

Narod Whilkut u vrlo su tijesnim rodbinskim, kulturnim i jezičnim odnosima i svezama s narodima Hupa, Chilula i Yurok, a najsličniji su narodu Hupa. Naziv (ime) dolazi od athabaskan riječi 'Hoilkut-hoi' što bi moglo odgovarati 'siromašnim rođacima'.

Druga imena za ovaj narod su 'Whiylqit' i 'Redwood Indians' jer su živjeli u sjeverozapadnom dijelu Kalifornije na gornjem tokovima rijeka Redwood Creek i Mad River. Danas žive u rezervatima Hoopa Walley u županiji (okrugu) Humboldt.

Narod Whilkut nema svoju zastavu i svoj plemenski pečat već koriste isto iz rezervata u kojem žive, ali su unatoč tomu federalno priznato pleme SAD-a.


15.03.2019. u 19:57 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 14.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Wiyot – 'zapadni Algonkini'

Narod Wiyot najzapadniji su govornici algonquin jezika i žive u području zaljeva Humboldt u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Pleme Wiyota posljednje je od svih starosjedilačkih naroda došlo u dodir s bijelim doseljenicima. Bili su to ruski lovci na morske vidre.

Plemenski pečat Wiyota okruglog je oblika i nevjerojatno podsjeća na košaru. Vanjski prsten stilizirani je prikaz pletene košare s tradicionalnim uzorkom, a u drugom prstenu koji je smeđe boje piše crnim tiskanim slovima koja su obrubljena bijelom bojom WIYOT TRIBE.

Ispuna prstena je prikaz neba, oceana, rijeke u kojoj plivaju jegulje i zelene obale na kojoj je tradicionalna kuća ispred koje pripadnica plemena sprema obrok. Oko kuće prikazana su dva stabla i grmlje.


14.03.2019. u 20:26 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 13.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Chilula – 'ćelavi brežuljci'

Amerikanizirani naziv (ime) za narod Chilula (chee-LOO-lah) dolazi od riječi athabaskan jezika kojim su starosjedioci nazivali brda Bald Hills (Tsu-lu-lah). U prijevodu bi to doista trebalo značiti 'ćelavi brežuljci'.

Narod Chilula sam sebe naziva Hoilkut, a kako su vrlo malo pleme, iako su federalno priznati, nemaju svoj plemenski pečat ni zastavu već priznaju pod svoju zastavu rezervata ili rancherie u kojoj žive. Jezikom i kulturom najsrodniji su narodu Hupa.


13.03.2019. u 19:52 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 12.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Hupa (Hoopa) – 'ljudi mjesta na koje se vraćaju putovi'

Narod Hupa pripada athabaskan jezičnoj skupini starosjedilačkih naroda koji su živjeli uz obale rijeke Trinity u današnjoj saveznoj američkoj državi Kalifornija. Njihovi potomci danas žive u rezervatu Hoopa Valley u Kaliforniji, a manjim dijelom na Big Bend Rancheria i Elk Valley Rancheria.

Hupe sami sebe nazivaju 'Natinnoh-hoi' (izvorno Natinixwe, a hrvatski bi se to pročitalo 'Natinokwa'). Ponekad ih se naziva i 'Trinity Indijanci', a susjedna plemena pak ih raspoznaju kao Kishakevira (Karok), Cha'parahihu (Shasta), Hích'hu (Chimariko), Num-ee-muss (Yurok) …

Zastava Hupa je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Prsten pečata tradicionalno je izrađen od motiva (žablje stopalo) koji se koristio na košarama. Iznad piše crnim tiskanim slovima THE GREAT SEAL OF THE, a ispod HOOPA VALLY TRIBE.

Ispuna pečata je rijeka Trinity uz čiju obalu se nalazi tradicionalna kuća od dasaka, a iznad su brda u čijem podnožju se prostire dolina Valley Hoopa. Tri ptice koje lete i tri stabla oko kuće simboliziraju tjesnu povezanost naroda Hupa s narodima Karuk i Yaruk. Oko ruba zastave pojavljuje se još jedan tradicionalni košarački uzorak, a na vrhu crvenim tiskanim slovima piše NATINIXWE.


12.03.2019. u 19:44 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 11.03.2019.

Stjegoslovlje

Yana narod – 'osobe'

Yana narod živio je na području današnje američke savezne države Kalifornija, točnije na području Sierra Nevade do rijeka Yuba i Feather. Yana narod sastoji se od četiri skupine (plemena): Sjeverni, Središnji, Južni Yaha i Yahi (Yaxi).

Ime plemena temelji se na prvom dijelu riječi 'Ya' što označava osobu i sufiks 'ha' i 'hi – xi' što je oznaka za množinu. Danas njihovi potomci žive u rezervatu Redding Rancheria.

Naime, ovaj je narod najteže stradao tijekom 'zlatne groznice' kada su bijeli doseljenici u drugoj polovici 19. stoljeća gotovo istrijebili ovaj narod. Tako je posljednji 'divlji' pripadnik tog naroda tek 1911. u strahu sišao među bijele doseljenike.

Njegova životna dob procijenjena je na 50 godina, a kad su ga pitali za ime on je odgovorio da ga nema jer mu ga nitko nije mogao nadjenuti. Antropolog sveučilišta Berkeley Alfred Kroeber dao mu je ime Ishi (čovjek). Ishi je poživio još pet godina kao jedini stanovnik sveučilišta.

Plemenski pečat Yana je okrugli gdje je vanjski prsten izrađen kao stilizirana košara s tradicionalnim motivima, te s njega visi pet pera (2 – 1-1-1 – 2 ). Iza prvog para i ispred posljednjeg para vise po tri žira na uzici. Iznad piše crnim tiskanim slovima REDDING RANCHERIA.

Unutarnji prsten bijele je boje na kojem je crvenim tiskanim slovima u krug ispisano WINTU – YANA – PIT RIVER. U ispuni je tipični krajobraz Sierre prema kojoj teče rijeka iz koje iskače losos, a na njega se obrušava orao.


11.03.2019. u 19:57 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 10.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Konkow – 'sjeverozapadni Maidu'

Pleme Konkow dio je naroda Maidu, točnije Konkow su sjeverozapadni ili Maidu iz podnožja jer su živjeli uz obale rijeka Feather i Sacramento.. Danas njihovi potomci žive u rezervatu Mooretown Rancheria u okrugu Butte, Yuba i Glenn američke savezne države Kalifornije.

Ime Konkow najvjerojatnije potječe od složenice riječi penutskog jezika 'koyo mkawi' što u prijevodu znači 'zemlja livada'. Plemenski pečat Konkow u Mooretown Rancheria je okrugli crno-bijeli s crnim prstenom u kojem bijelim slovima, u gornjem dijelu, piše Concow, a u donjem dijelu Maidu.

U ispuni pečata stilizirano je prikazana planina ispod koje je prikazana velika zborna kuća zajednice (ukopana ispod površine s okruglicama stabla u zidovima i prekrivena korom drveta) oko koje su stabla i tradicionalne košare.


10.03.2019. u 08:58 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 09.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Nisenan – 'južni Maidu'

Pleme Nisenan dio je naroda Maidu, točnije, Nisenan su južni ili dolinski Maidu jer su živjeli uz rijeku Yuba. Danas su njihovi potomci raštrkani po manjim zajednicama u okruzima Yuba, Nevada, Placer, Sacramento i El Dorado američke savezne države Kalifornije.

Ime najvjerojatnije potječe od riječi zamjenice u penutskom jeziku 'nisena'n' što u prijevodu znači 'među nama'. Pripadnici Nisenan žive u 'rancheriama' (španjolska riječ koja označava ruralna mala naselja), a danas je to riječ koja označava naselje starosjedilaca u Kaliforniji.

Svaka 'rancheria' ima svoj pečat, a ja ću ovdje opisati Nisenan pečat Nevada City Rancherie. Dakle, pečat je tradicionalno okrugli gdje vanjsku kružnicu prstena simbolizira pet kružno savijenih koplja čiji je vrh okrenut grboslovno desno (10-12, 12-3 i 3-5) dok su koplja (10-8 i 8-5) okrenuta grboslovno lijevo zatvarajući krug prstena.

U prstenu piše Nevada City Rancheria, u gornjem dijelu, a u donjem dijelu Nisenan Tribe. U ispuni pečata je hrastovo drvo pored kojeg protječe rijeka Yuba koja izvire u planinama koje su stilizirano prikazane sivom bojom. Ispod hrasta su tradicionalna nastamba i košara.


09.03.2019. u 08:11 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Maidu – 'planinski Maidu'

Narod Maidu (Meidoo) pripada skupini starosjedilačkih naroda Kalifornije koji govore penutski jezik. Podijela ovog naroda može se svesti na tri glavne skupine (plemena): sjeveroistočni Maidu ili planinski Maidu, Nisenan ili južni Maidu i Konkow ili sjeverozapadni Maidu.

Planinski Maidu sebe nazivaju 'Meidoo' što jednostavno znači 'ljudi'. Danas njihovi potomci žive u okruzima Plumas i Lasen američke savezne države Kalifornija. Plemenski pečat je okrugli koji se sastoji od crnog prstena koji je omeđen kružnicama zelene boje te u njegovom gornjem dijelu piše bijelim tiskanim slovima GREENVILLE, a u donjem dijelu RANCHERIA.

Na grboslovno lijevoj strani pečata pričvršćena su dva zeleno crna pera, a ispuna pečata je krajobraz neba iznad planine koja izvire iznad šume te travnatog proplanka na koji se spušta ptica orao.


08.03.2019. u 20:23 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Yurok – 'nizvodni ljudi'

Pripadnici Yurok naroda pripadaju skupini starosjedilačkih naroda Kalifornije koji govore Weitspekan jezikom, ali je ipak jezik Yuroka jedinstven. Ime 'Yurok' potječe od riječi koja označava 'nizvodno', pa oni za sebe govore da su 'nizvodni ljudi' rijeke Klamath.

Zastava Yurok je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat obrubljuju tri crvene kružnice koje čine dva prstena i ispunu. Kroz dva prstena izmjenjuje se motiv 'žabljeg stopala' (vrlo čest motiv na košarama). U ispuni nalaze se motivi poput neba, rijeke, kopna, tradicionalne tkanine, čamac i riba.


07.03.2019. u 20:02 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 06.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Tolowa – 'južni govornici'

Tolowa je starosjedilačko pleme Athapaskan skupine govornika iz doline rijeke Smith River na ekstremnom sjeverozapadu Kalifornije. Ime Tolowa najvjerojatnije potječe od athabaskan riječi 'Taa-laa-welha' (Taa-laa-wa) što bi u prijevodu značilo 'govorim kao Tolowa'.

Zastava ovog naroda je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Vanjski prsten pečata prelazi iz tirkizne u purpurnu grboslovnu boju, a kružno raspoređeni trokutići odvajaju ispunu od prstena u kojoj ona prelazi od purpurne u tirkiznu grboslovnu boju.

U vanjskom prstenu u gornjem dijelu piše GREAT SEAL OF THE, a u donjem dijelu TOLOWA DEE-NI' NATION. Ispunom dominira pustinjsko obalni krajobraz koji prelazi u rijeku. U gornjem dijelu je crvena stijena iza koje izlazi sunce koje baca zrake, zatim je tu stijena kremena, tradicionalne košare, koplje od kremena, plod žira i riba losos.


06.03.2019. u 20:13 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Karuk – 'ljudi uzvodno'

Karok (hrv. Karuk) Cahroc narod dio je skupine Quoratean naroda koji govori karok jezikom iz hokan skupine jezika. U Karok dijelektu riječ 'karuk' znači 'uzvodno', a riječ 'ara' znači 'čovjek', pa ponekad Kruk za sebe govore da su 'Karukare'.

Karuk narod živi na području današnje američke savezne države Kalifornije u Quartz rezervatu zajedno s još dva starosjedilačka naroda. Tako je i zastava Kruk naroda sastavljena od tri okomita polja: dva bijela i crveno redom bijelo-crveno-bijelo.

Crveno polje omeđeno je žutim okomitim crtama, a u središtu se nalaze tri crno-bijela orlova pera koja simboliziraju tri naroda u rezervatu. Dva bijela polja podijeljena su okomitom crnom crtom te su sa svake strane postavljena tri i dva motiva s košara u obliku tri trokuta.

Trokuti prvog polja okrenuti su prema unutra, a trokuti drugog polja prema van, Ista podjela je i na drugom bijelom polju zastave. U sredini zastave između tri pera koja su postavljena u krug crnim tiskanim slovima piše KARUK.


05.03.2019. u 21:44 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 04.03.2019.

Stjegoslovlje

Narod Modoc – 'kreveti lave'

Narod Modoc nekada (do rata 1872. – 1873. s US ARMY) je živio s obije strane granica današnjih saveznih država Oregona i Kalifornije. Sami sebe nazivaju Maklaks, a pripadaju skupini starosjedilačkih naroda koji govore lutuam jezikom koji je dio penutskog jezika.

Njihov naziv najvjerojatnije potječe od lutuam riječi 'Moatokni' što u prijevodu označava 'južnjake' (ljude koji žive na jugu). Teror i otimačina zemlje od strane bijelih doseljenika 'Modočanima' je prekipjelo 1872. kada pod vodstvom svojeg poglavice Kintpuasha (Captain Jack) i ratnih vođa Chikchikam Lupatkue-latko (Scarfaced Charley) (prvi je otvorio paljbu na američke vojnike) i Boston Charley otvoreno napadaju američke vojnike.

Njih 30-tak utaborili i utvrdili su se u području nazvanom Lava Beds i sve do 3. Ožujka 1873. Držali pod stalnom paljbom 1000 američkih vojnika. Poginulo je 87 vojnika, dočasnika i časnika, a ranjeno ih je 83. Modoc ratnici izgubili su 8 ratnika.

Nestankom hrane i streljiva 'Modočani' su se predali, a Captain Jack, Scarfaced Charley, Boston Charley i još dva ratnika su obješeni. Preostalih 155 ratnika, staraca, žena i djece prebačeni su u Oklahomu gdje ih je još 33 umrlo od bolesti.

Danas živi samo 7 direktnih potomaka (od njih 155) u rezervatu američke savezne države Oklahoma. Iako malobrojni izborili su se za priznanje i dobili zastavu. Zastava Modoc je plave boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini.

Pečat podsjeća na ratnički štit ili krug života i u donjem dijelu na njega je pričvršćeno deset pera (deset klanova plemena Modoc). U ispuni pečata je tirkizno nebo, plavo more i smeđa zemlja prema kojoj leti orao (što simbolizira povijesnu Modoc domovinu u Oregonu i Kaliforniji).


04.03.2019. u 20:34 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 03.03.2019.

Stjegoslovlje

Narodi Wintun – ' dom uz izvorsku vodu'

Ime naroda Wintun dolazi od riječi penutskog jezika 'wintuh' što znači 'osoba'. Narod Wintun sastoji se od tri skupine: Wintu, Nomlaki i Patwin. Sve tri skupine čine obitelj Copehan koja govori penutskim jezikom.

Povjesni (tradicionalni) zemljišni prostori ovog naroda nalaze se u dolini rijeke Sacramento, od planinskih rijeka Wintu na sjeveru, preko Nomlaki ravnica, do močvara, dolina i brda Patwina.

To je prostor oko 400 km (od sjevera prema jugu) uz rijeku Sacramento u današnjoj američkoj saveznoj državi Kalifornija. Na krajnjem sjeveru žive potomci sjevernih Wintunaca, narod Wintu.

Narod Wintu za svoju prezentaciju koristi plemenski pečat koji podsjeća na tradicionalni okrugli ratnički štit s kojeg vise četiri velika i dva manja ratnička pera. Ispuna štita (pečata) kojeg obrubljuje crna kružnica je podijeljena na dva dijela: gornji crvene i donji plave boje.



U gornjem (crvenom) dijelu prikazana je smeđa planina s bijelim (snježnim) vrhom iza kojeg izviruje žuto okruglo sunce. Bijelim tiskanim slovima piše OF NORTHERN CALIFORNIA, što je zapravo nastavak natipisa iz vanjskog dijela gdje crnim tiskanim slovima piše WINTU TRIBE. U donjem (plavom) dijelu iz plave rijeke iskače crveno-bijeli losos.

Središnji dio naroda Wintunaca koji se naziva Nomalaki (sami sebe nazivaju Nomlqewel što bi u prijevodu bilo 'zapadni narod') dijeli se na riječni i planinski dio. Planinski dio naroda sebe naziva 'Paskenta Nomlqa Boda'.

Njihov plemenski pečat je okrugli s prvim prstenom koji je crvena kružnica ispod koje je cijeli kružni niz crveno-bijelih trokuta koji se izmjenjuju. Zatim je crni prsten na kojem bijelim tiskanim slovima piše u gornjem dijelu PASKENTA BAND, a u donjem dijelu OF NOMLAKI INDIANS.

Ispuna je planinski krajobraz sa zelenim lišćem s lijeve i desne strane. Iznad lišća u gornjem dijelu na crvenoj borduri piše bijelim tiskanim slovima YEL T'IPNA, EL T'IPNA, TU T'IPNA.Ispod također na crvenoj borduri piše NOMLAQA BODA – NOVEMBER 2, 1994.

Južni dio Wintunaca je narod Patwin (u prijevodu čovjek), a oni sebe nazivaju 'Yochadehe' što se može prevesti kao 'dom ljudi uz izvorsku vodu'. Njihov plemenski pečat sastoji se od crnog prstena na kojem piše bijelim tiskanim slovima u gornjem dijelu YOCHA DEHE, a u donjem dijelu WINTUN NATION.

Ispuna je smeđe boje na kojoj je u gornjem dijelu u crnom krugu otisak šape medvjeda grizlija (simbol Californije) s kojeg vise tri crno bijela pera koja simboliziraju Wintun narod koji se sastoji od tri plemena
.

03.03.2019. u 10:39 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< ožujak, 2019  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Opis bloga

sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest.



web counter
web counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!