Marketing
Saga o 'Sinovima Slobode'
Sioux – slobodni sinovi ravnice
Nastavljajući Sagu o Sinovima Slobode, lutajući kroz šume, prolazeći kraj Velikih jezera, stigao sam do Velike ravnice (prerije – po Arhumanunhu).
Ovdje, na nepreglednim ravnicama i valjanim brežuljcima Sjeverne Amerike, između velike i moćne rijeke Mississippi te Stjenovitih planina, od Kanade do Meksika, žive mnogobrojni ponosni starosjedilački narodi (slobodni sinovi ravnice – po Athumanunhu).
Godina je 1761. (približno ista kao i u Dolini Mohawk) te i ovdje dolazi do prvih susreta starosjedilaca i došljaka (Francuza, Britanaca i Španjolaca) i opet se sve opetuje.
Starosjedioci nisu bili spremni na došljake, a došljaci nisu razumjeli slobodni duh starosjedioca. Dakle, po već viđenom scenariju, starosjedioci se šale i ne shvaćaju ozbiljno naum i pitanja došljaka, pa se i ovdje događaju povijesne pogrješke u nazivima.
Tako francuski traperi od Ojibwa (Chippewa) saznaju da dalje na zapadu živi narod Natowessiwak (u prijevodu 'male zmije' – po Athumanunhu). Francuzi to čuju kao Nadouessi petljaju sa svojim nastavcima na svoju riječ za množinu 'oux' i eto ga 'sioux' koji opet odgovara Englezima koji nikako ne mogu izgovoriti originalnu riječ.
Zapravo originalna riječ za naziv tog naroda je 'Ochetee Shakohwin' (Sedam vatri – po Athumanunhu). Tih pak 'sedam vatri' zapravo predstavlja sedam plemena jednog naroda (Bdewakantonwan – Dakote, Mdewakanton – Ljudi duhovnog jezera, Wahpekute – Strijelci među lišćem, Sisitonwan – Ljudi ribljeg sela, Ihanktonwan – Stanovnici na kraju sela, Ihanktonai – Mali stanovnici na kraju sela i Titunwan –stanovnici ravnice.
Eh, sad tu su i izgovori (dijalekti) svakog od njih pa se ponekad lako pomiješa Ihanktonwan s Yankton, Ihanktonai s Yanktonai, ili Titunwan s Teton …
Nadalje, narod Siouxa dijeli se na tri skupine naroda (Dakota, Nakota i Lakota) pri čemu se opet Lakota (Teton Sioux) dijeli na plemena Oglala, Hunkpapa, Crne Noge (gdje opet treba paziti da ih se na pomiješa sa Crnim Stopalima koja pripadaju narodu Siksika odnosno Kainah (krvavi – zato što su lica ili čela bojali crvenom bojom krvi …)
Na kraju, opet treba biti pozoran na podjelu ovih slobodnih sinova ravnice gdje Siouxi zajedno sa Arapaho, Cheyenne, Komanchi, Kiowa, Shoshone i Tonkawa jašu velikom ravnicom, ali su čisti nomadi (kreću se za krdima bizona – po Athumanunhu) te ih razlikovati od Arikara, Hidatsa, Iowa, Kanza, Kitsai, Mandan, Missoura, Nez Perce (Probušenih Nosova), Omaha, Osage, Otoe, Pawnee (Poni) i Ponca koji su polunomadi pa ponekad i uzgajaju usjeve u toj velikoj ravnici.
No, o svima mislim nešto napisati, vezati ih uz neku priču, a onda preko nesalomljivih Apacha, Navaha, Jicarila Chirikahua, Mescalera lutati malo pustinjama Texsasa sve do Meksika … ali 'o tom potom'.
Post je objavljen 13.02.2021. u 15:24 sati.