Narod Cheyenne – 'oni koji govore drugačije'
Jedan od autohtonih naroda prerije (Velike ravnice) bili su i jesu Čejeni (Cheyenne). O njima, njihovom imenu i podrijetlu svašta se danas može pročitati. Zbrka koju su započeli i unijeli prvi doseljenici među te autohtone narode traje još i danas.
Narodi starosjedioci američkog kontinenta svoju su podjelu temeljili na jednostavnim stvarima (jezik kojim su govorili, rodbinskim vezama i međusobnim odnosima 'prijatelj-neprijatelj').
Uz takve filozofije sve je bilo jednostavno, nikoga nije bilo briga tko sebe kako naziva, a niti tko koga kako naziva, no, 'bijelim došljacima' to nije bilo prihvatljivo pa su oni počeli zapisivati 'tko je tko', a tu pak su naišli na problem 'teško razumljivih' riječi koje su onda opet zapisivali onako kako je njima odgovaralo.
Sad ću ja pokušati objasniti zavrzlamu oko Čejena, odnosno njihovog naziva. Dakle, dva plemena jednog naroda sebe nazivaju 'Tsetsehestehese' (čitaj tsitsistas) i 'Sotaetaneoo' (čitaj sutaio).
Kada su se ta dva plemena stopila u jedan narod nazvali su se jednostavno 'Notameohmesehese'. Dakle, to bi trebao biti narod 'zvijezde zornjače' (Jutarnje zvijezde – po Athumanunhu).
Ta zvijezda koja najavljuje Sunce koje dolazi nakon tamne noći danas doista i krasi službenu zastavu ovog naroda. To je stari glif (četverokut paralelogram s dvije kose crte – po Athumanunhu).
E sad, a da ne bi bilo jednostavno pobrinuli su se prvi doseljenici (Francuzi i Englezi). Naime, oni dolaze u dodir sa Assiniboino Siouxima koji im pričaju za 'Sha-hi'yena' (one koji govore drugačije) odnosno za Čejene (kako ih zapisuju 'Che ye ne' – po Athumanunhu).
Naime, Cheyenne govore algonkin jezik koji se razlikuje od siouan jezika, pa je i normalno što ih Siouxi nazivaju 'oni koji govore drugačije'.