Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
četvrtak, 28.02.2019.
Stjegoslovlje
Narodi rijeke Pit River – 'Palaihnihan'
Narod rijeke Pit sastoji od jedanaest autonomnih skupina (plemena): Ajumawi, Atsugewi, Atwamsini, Ilmawi, Astarawi, Hammawi, Hewisedawi, Itsatawi, Aporige, Kosalektawi i Madesi Sva plemena govore sličnim jezikom različitih dijalekata.
Achomawi (također Achumawi, Ajumawi i Ahjumawi) su najsjevernije pleme starosjedilačkog naroda Pit rijeke koji žive današnjoj sjeveroistočnoj Kaliforniji u Sjedinjenim Državama.
Ime 'Achomawi' označava 'riječni narod' koji je povijesno živio u dolini rijeke Fall River i uz obale rijeke Pit, točnije od južnog kraja planine Big Valley, te zapadno do vodopada rijeke Pit.
Zastava je zajednička svim narodima rijeke Pit. Bijele je boje na kojoj su tri ribe (losos) postavljene u krug u kojem piše PIT RIVER TRIBE.
srijeda, 27.02.2019.
Stjegoslovlje
Narodi Kalifornije - Native Californians
Autohtoni (starosjedilački) narodi Kalifornije živjeli su i žive na zemljopisnom području unutar trenutnih granica američke savezne države Kalifornije prije i nakon dolaska Europljana.
Danas je registrirano preko četrdeset skupina starosjedilačkog naroda Kalifornije koji žele biti federalno priznata plemena. To nije čudno jer današnja američka savezna država Kalifornija druga je po brojnosti starosjedilačkog stanovništva SAD.
Međutim, drevno kalifornijsko kulturno područje nije u skladu s današnjim granicama Kalifornije. Mnoga plemena na istočnoj granici s Nevadom klasificirana su kao plemena Velikog bazena, neka plemena na granici Oregona klasificirana su kao plemena Velikog platoa, a plemena u meksičkoj saveznoj državi Baja California klasificiraju se kao starosjedilački narodi Meksika.
Požuda za seksom i pohlepa za bogatstvom španjolskih konkvistadora, koji su se iskrcali na obale drevne Kalifornije, pod utjecajem tadašnjeg popularnog romana (Avanture Esplandiana, godina 1500.), 'kumovale' su tomu da su konkvistadori bili uvjereni da su se iskrcali na legendarni otok mitske amazonske kraljice Califie.
Califia kraljuje i vlada opasnim crnim ženama-ratnicama i mitskim kreaturama poput grifona. Califia je u jednoj bitki s kršćanskim vitezom Esplandianom poražena i zarobljena. U zarobljeništvu ona se zaljubljuje u viteza i prelazi na kršćanstvo.
Dakle, priča se temelji na 'rekonkvisti' Portugalaca i Španjolaca protiv crnih Maura, odnosno, atraktivna djevica-ratnica koja radi ljubavi prema vitezu mijenja svoja uvjerenja i vjeru bila je idealna tadašnjim konkvistadorima kao simbol neukroćene i divlje bogate zemlje u kojoj su se našli.
Za uvod u novu seriju o starosjedilačkim narodima Kalifornije i njihovim zastavama bilo bi dostatno.
utorak, 26.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Hualapai – 'narod borovog drveta'
Hualapai (Walapai) dio je skupine Yuman starosjedilačkog naroda koji je živio na srednjem toku rijeke Colorado u američkoj saveznoj državi Arizona. Najbliži rođaci su im vrlo srodni Yavapai i Havasupai. Danas su nastanjeni na rezervatu Hualapai, sa glavnim središtem u gradiću Peach Springs.
Ime Hualapai potječe od riječi jumanskog jezika 'Xawalapaiy'. Ta riječ zapravo označava drvo bora (Pinus ponderosa). Hrvatski izgovor bio bi 'Wa-la-pi'.
Zastava naroda Hualapai je žute boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Plemenski pečat sastoji se od dva prstena i ispune. U prvom prstenu piše crnim tiskanim slovima GREAT SEAL OF HUALAPAI TRIBE, a u donjem dijelu PEACH SPRINGS, ARIZONA.
U drugom prstenu kružno je raspoređeno je 50 zelenih strelica (50 država SAD), a u donjem dijelu 1883. Ispuna je podijeljena na dva dijela od kojih gornji dio prikazuje sunce koje izlazi iznad crvenih planina Grand kanjona, a zrake su crveno žute. Iza zraka stilizirano je prikazan zemljovid rezervata.
Donji dio prikaz je vodopada (moguće je i izvor) u plavoj boji na kojoj su grboslovno desno prikazana ženska glava, a grboslovno lijevo muška glava pripadnika naroda Hualapai s međusobno spojenom kosom i po jednim perom u kosi.
ponedjeljak, 25.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Papago – 'pustinjski ljudi'
Narod Tohono O'odham usko je povezan s narodom rijeke Akimel O'odham te i oni za sebe tvrde da su potomci drevnih Hohokama. Povezanost ovih naroda ogleda se i po tomu što je pleme Sobaipuri koje pripada 'riječnom narodu' kod 'pustinjskog naroda' našlo spas i utočište od napada Apača.
Njihovi potomci i danas žive u rezervatu San Xavier s potomcima naroda Tohono O'odham. Dakle, ovaj pustinjski narod danas živi u pustinji Sonora u južnoj središnjoj Arizoni uzduž južne granice (granica s Meksikom).
Nekada je ovaj narod nazivan Papago, točnije, 'Pješčani Papago' (Hia Ced O'odham) što bi u prijevodu trebalo označavati 'narod pješčanih dina'.
Zastava naroda Tohono O'odham je žuto ljubičasta (grboslovni španjolsko-žuta s purpurom) horizontalno podijeljena na dva dijela. Preko oba polja, grboslovno desno prema grboslovno lijevo, od dolje prema gore, iz ljubičaste u žuto, crvena je palica na kojoj je pričvršćeno 11 smeđe-bijelih pera (11 distrikta ili okruga u rezervatu San Xavier).
U žutom polju crnim tiskanim slovima piše TOHONO O'ODHAM NATION. Plemenski pečat je okrugli s dva prstena. Prvi prsten je crveni u kojem crnim tiskanim slovima piše GREAT SEAL OF TOHONO O'ODHAM NATION. U drugom žutom prstenu je dvanaest crnih zvijezda s pet krakova što simbolizira 12 okruga (novi okrug dvanaesti je utemeljen 2012., ali je već 2015. Raspušten od strane plemenskog vijeća).
U ispuni pečata je pustinjski krajobraz s planinama i plavim nebom iznad njih. Iz smeđeg pustinjskog pijeska rastu zeleni kaktusi.
nedjelja, 24.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Pima – 'riječni ljudi'
Narod Pima (Akimel O'odham) nekada su bili susjedni narod narodu Maricopa, a danas s njima dijele rezervat u američkoj saveznoj državi Arizona. Narod Pima sebe naziva 'Akimel O'odham' što u prijevodu s jumanskog označava 'ljude s rijeke' ili 'riječne ljude'.
Španjolski konkvistadori opet su pogrešno protumačili jumansku riječ 'pi'ani mac' (pimac) što u prijevodu zapravo znači 'ne znam', a upravo tu riječ često su čuli od starosjedilaca kada bi ih pitali ili tražili nešto ili nekakvo objašnjenje.
Kasnije, pojavom engleskih i francuskih trapera i trgovaca, na ovom području (američki jugozapad) oni opet krivo tumače i izgovaraju jumansku riječ 'O'odham', kojom Pime pokušavaju objasniti da su oni narod, pa se tada utemeljuje anglikanski naziv ovog plemena kao 'Otham'.
Pime su vrlo zoran primjer kako su zapravo prvi 'bijeli ljudi' (pri tomu mislim na španjolske konkvistadore i misionare, a potom i na engleske i francuske trapere i trgovce) kod identifikacije starosjedilačkih naroda sve pogrešno zabilježili, protumačili i ispremiješali.
Upravo ovdje, na području današnje američke savezne države Arizona, cvala je i procvala (neposredno prije pojave bijelaca) napredna kultura Hohokam. Naziv je posuđen upravo od jumanskog jezika, točnije iz izvedenice 'Hoo-hoo-gaham' (izgovara se Huhugam), a doslovni prijevod bio bi 'oni koji su prije otišli', dakle mi bi to u hrvatskom jeziku jednostavno nazvali 'pređi' (preci).
Dakle, Pime su potomci samo jednog dijela starosjedilačkog naroda kulture Hohokama, a drugi dio su narod Papago (Tohono O'odham). Pime su tako skupina naroda (plemena) koja su živjela uz rijeke ili 'Gornji Pime' (Pima Alto), pa u tu skupinu pripadaju: Akimel O'odham, On'k Akimel O'odham (uz rijeku Salt) i Keli Akimel O'odham (uz rijeku Gila), a poznatiji su kao 'riječni ljudi'.
Zastava Pima koji žive u rezervatu Salt River (zajedno s narodom Maricopa, u prethodnom tekstu sam opisao zastavu rezervata Gila River) je bijele boje u čijem središtu se nalazi zajednički okrugli plemenski pečat.
U prstenu pečata čija je ispuna bijele boje tiskanim crnim slovima u gornjem dijelu piše GREAT SEAL. Grboslovno desno i lijevo od tog natpisa prikazane su dvije crne strijele koje su vršcima okrenute prema natpisu, a ispod tih strijela piše SALT RIVER PIMA – MARICOPA INDIAN COMMUNITY.
Za kraj, pripadnik naroda Pima Ira Hamilton Hayes jedan je od 45 preživjelih američkih marinaca koji su jurišali pod 'paklenom paljbom' na kotu Suribachi na otoku Iwo Jima. Tako je i jedan od šestorice koji je podigao američku zastavu na toj koti čije je zauzimanje plaćeno vrlo skupo (poginulo je 40 američkih marinaca).
Narod Pima izuzetno se ponosi na svog hrabrog pripadnika, a vlada SAD podigla je i uredila monumentalni spomenik ovom hrabrom ratniku-marincu kojem je dodijeljen čin Corporal (odgovara činu desetnika u HKoV NATO Code OR-5). Spomenik ratniku Pime nalazi se u Veteranskom memorijalnom parku Sacaton u Arizoni.
subota, 23.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Maricopa (Piipaash) – 'ljudi koji žive na vodi'
Narod Maricopa nekada je živio uz obale rijeke Gila (pritoka rijeke Colorado) i pripada starosjedilačkoj riječnoj skupini Yuman naroda. Njihovi susjedi s druge obale, narod Pima (Akimel O'odham), nazivao ih je 'Kokmalik'opom' ('ljudi iz visokih planina).
Španjolski konkvistadori nadjenuli su im ime Maricopa, a oni sami sebe nazivaju 'Pee-Posh' (Piipash) što bi u prijevodu označavalo ljude. Točnije, Maricope sebe označavaju kao 'Xalychidom Piipaash' (ljudi koji žive na vodi).
Zastava naroda Maricopa bijele je boje s pojednostavljenim prikazom zemljovida Arizone u smeđe-bakrenoj boji (Arizona je 'bakrena država'). Unutar zemljovida je bijeli štit s kojeg visi sedam stiliziranih ratničkih pera (svako pero je jedan okrug rezervata).
Preko štita pak se proteže zemljovid rezervata (Slana rijeka – Gila) koji je opet podijeljen po okruzima. Iznad zemljovida rezervata stilizirano je prikazan 'crni čovječuljak' (Čovjek u labirintu).
U gornjem dijelu polukružno je tiskanim crnim slovima ispisano GILA RIVER INDIAN COMMUNITY, a u donjem dijelu PIMA MARICOPA.
petak, 22.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Cocopa – 'ljudi koji dolaze i odlaze'
Cocopa sami sebe zovu 'Chaipei Nuogua Nuyiu' (ljudi koji dolaze i odlaze), a kao pleme pripadaju skupini naroda Yuman koji su živjeli od ušća rijeke Gila u Arizoni u rijeku Colorado te do ušća rijeke Colorado u Tihi ocean u današnjem Meksiku.
Drugi naziv kojim sebe označavaju Cocope je 'Xawitt kwnchawaay' (oni koji žive na oblačnoj rijeci).
Zastava Cocopa je bijela s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat pokazuje Cocopa ratnika koji lovi ribe harpunom u rijeci Colorado. Na obali uz ratnika nalazi se nekoliko riba (losos), a u pozadini je kukuruz.
Na drugoj obali prikazani su tradicionalna kuća (nastamba wikiyup) i sjenica za zaštitu od sunca (ramada). Iza su ljubičaste brežuljci, žuto sunce i pustinjske stijene u sivoj boji te biljke u zelenoj boji.
U prstenu pečata u gornjem dijelu crnim tiskanim slovima piše THE SOVEREIGN NATION OF THE COCOPAHS. U donjem dijelu piše 'Xawitt kwnchawaay'.
četvrtak, 21.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Yavapai – 'sunčev narod'
Yavapai pripadaju skupini Yuma starosjedilačkog naroda američkog jugozapada, a sami sebe nazivaju 'enyaeva-pai' što u prijevodu s jumanskog i treba označavati 'narod Sunca'.
Yavapai danas žive na području američke savezne države Arizona, a zastava im je plave boje s žutim okruglim plemenskim pečatom. Crna vanjska kružnica i crna valovita unutarnja kružnica čine prsten pečata u kojem piše FORT McDOWELL YAVAPAI RESERVATION, a u donjem dijelu ARIZONA.
Ispuna pečata prikazuje krajobraz Arizone u plavim i zelenim nijansama, a rijeka Rio Verde dijeli napola zeleni pašnjak. U pozadini je reljef planina Arizone iza koje se izdižu žute zrake Sunca (njih pet ukupno).
Ispod rijeke je grboslovno desno prikazana trava, a grboslovno lijevo kaktus Saguaro. U podnožju su četiri vrška strijela redom bijele, plave, žute i crvene boje.
srijeda, 20.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Havasupai – 'ljudi plavo-zelene vode'
Uz plavo-zelene vode Havasu rijeke, na prekrasnim vodopadima (Havasu Falls), u blizini današnjeg grada Supai u američkoj saveznoj državi Arizona, živjeli su drevni Hohokami čiji su potomci današnji Havasupai.
Havasupai (Havasu Baaja) pripadaju skupini Yuma starosjedilačkog naroda koji zbog skupljanja sjemenki borovog češera u nazivu imaju sufiks 'pai' (Hualapai, Paipai, Yavapai, Tipai, Ipai), a samo njihovo ime kojim se sami predstavljaju znači - 'ljudi plavo-zelene vode'.
Točnije, ha-voda, vasu-plavozeleno, te sufiks pai-pino(bor)jedi. No, Havasupai imaju i voćnjake vrlo sočnih bresaka te su i vrlo vješti lovci. Kako žive najdublje u Velikom kanjonu (Grand Canyon) sebe smatraju i 'čuvarima' kanjona, pa su mnogi i zaposleni kao renđeri Nacionalnog parka Velikog kanjona.
Zastava Havasupaia je tirkizno plave boje s velikim okruglim pečatom plemena. Pečat je obrubljen naizmjeničnim crno crvenim trokutićima iza kojeg je žuti prsten u koji je ukalupljen a križna podjela na četiri polja.
Tiskanim slovima u žutom prstenu pečata ispisano je GREAT SEAL OF THE HAVASUPAI TRIBE 1880, a ispod HAVASU BAAJA. U sredini križne podijele su četiri obredna pera. U gornjoj grboslovno desnoj podijeli je prikaz vodopada, a u lijevoj je prikaz kanjona.
U donjoj grboslovno desnoj podjeli prikazan je pinuts bora i breskve, a lijevo planinska divlja ovca (muflon). Ispod pečata su dvije grančice s plodovima, ali bez lišća (nešto poput ploda masline, ali bez lišća).
utorak, 19.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Mojave – 'oni pored vode'
Mojave (Mohave) na uto-astečkom jeziku 'Aha Makhay' znači 'oni pored vode'. To je narod koji je živio u pustinji Mojave uz obale rijeke Kolorado. Danas žive u rezervatu Fort Mojave na tromeđi američkih saveznih država Kalifornija, Nevada i Arizona.
Plemenski pečat Mojava je okrugli u obličju sunca s nazubljenim kracima žute boje, a unutar je sivi prsten na kojem u gornjem dijelu piše crnim tiskanim slovima FORT MOJAVE INDIAN TRIBE.
Unutar prstena ispuna je prikaz tromeđe triju država s granicama rezervata uz rijeko Kolorado. Na području američke savezne države (žuta boja) Kalifornije prikazani su luk i strijela i ratno koplje s tri pera. Na području države Arizona (smeđa boja) prikazana je glava ratnika Mojava s crvenom maramom oko vrata.
ponedjeljak, 18.02.2019.
Stjegoslovlje
Starosjedioci 'CRIT' – 'Navaji, Mohave, Chemehuevi i Hopi'
Starosjedioci Rezervata rijeke Kolorado (Colorado River Indian Tribes) zajedno žive u rezervatu koji se proteže uz rijeko Kolorado u američkoj saveznoj državi Arizona.
Dakle, to je zajednički dom Navaja, Mohava, Chemehueva i Hopia, a njihova zastava je podijeljena na tri vodoravna dijela. U donjem dijelu su tri vodoravne valovite pruge (bijelo-plavo-bijelo).
U gornjem dijelu je simbol crvenog sunca na tirkiznom nebu koje baca svije zrake, a središnji dio je u boji pijeska na kojem se nalaze četiri bijelo-crna pera koja i simboliziraju četiri naroda koji žive zajedno.
Ispod pera nalaze se četiri crna tiskana slova CRIT (Colorado River Indian Tribes).
nedjelja, 17.02.2019.
Stjegoslovlje
Navajo narod – 'narod četiri kuta'
Navajo (Navajos, Navaho) sami sebe nazivaju 'Dine Naabeeho' starosjedioci su američkog jugozapada i drugo po brojčanoj veličini federalno priznato pleme. Danas su Navaji podijeljeni u dvije velike skupine, točnije žive u dva velika rezervata.
Rezervat 'Navajo naroda' prostire se kroz tri američke savezne države Arizonu Utah i Novi Meksiko, a drugi rezervat Navaja s rijeke Kolorado nalazi se uz obale te rijeke u Arizoni, ali u tom rezervatu pored Navaja žive i pripadnici naroda Mohave, Chemehuevi i Hopi.
Jezik kojim govore Navaji pripada skupini athabaskan, ali to je možda najteži dijalekt te ga je vrlo teško naučiti, pa mnogi Navaji danas govore engleski poradi sporazumijevanja s drugim potomcima američkih starosjedioca.
Naime, jezik Navaja, tijekom 2. Svjetskog rata uporabili su američki marinci. Pripadnici naroda Navaja služili su u američkim marincima kao 'kodni govornici' (Code Talkers). Prenosili su zapovijedi, navodili topničke paljbe i razne druge informacije otvoreno na svom jeziku kojeg japanski 'dekoderi' nisu mogli razbiti.
Danas su Navaji vrlo ponosni na tih 50-tak svojih sunarodnjaka koji su tijekom bitaka za otoke u Tihom oceanu igrali vrlo važnu ulogu. Zajednički spomenik svim tim hrabrim Navajo marincima podignut je u gradu Window Rock, u neposrednoj blizini prirodnog otvora na stijeni kroz koji struji vjetar i proizvodi zvukove slične navajo jeziku.
Zastava Navaja je boje pijeska i sadrži dio elemenata iz plemenskog pečata. Naime, plemenski pečat Navaja je okrugli a vanjski prsten čini 50 vrha strijela poredanih u krug (to simbolizira 50 država SAD). Unutar tog prstena od vrhova strijela koji su usmjereni prema van i time pokazuju da su Navaji pod zaštitom SAD, nalaze se tri koncentrične kružnice (tirkizne, žute i crvene boje) koje su otvorene na vrhu.
Ta duga od kružnica simbolizira navajo hogan (nastambu od kora i blata), a otvorenost na vrhu duge simbolizira otvorenost prema svima. Unutar te duge nalaze se dvije stabljike kukuruza unutar kojih pak su prikazane četiri svete planine Navaja. Svete planine okružuju smeđeg konja, crvenu kravu i bijelu ovcu (stočno bogatstvo naroda).
Svete planine poredane su u smjeru kazaljke na satu po slijedećim bojama: bijela, tirkizna, žuta i crna, a iznad njih je žuto sunce. Iznad sunca u gornjem dijelu piše crnim tiskanim slovima GREAT SEAL OF THE NAVAJO NATION.
Na zastavi su iscrtana područja rezervata i to smeđom bojom područje dodijeljeno 1868., a bakrenom bojom područja proširenja rezervata. Na zastavi su svete planine raspoređene po slijedećem: crna iznad, tirkizna ispod, bijele grboslovno lijevo i žuta grboslovno desno.
U središtu granica rezervata je bijeli disk s prikazom kukuruznih stabljika i domaćih životinja, zajedno sa simbolima drugih aspekata ekonomije Navajo (tradicionalni wikiyup, oprema za bušenje nafte, šumarstvo, rudarstvo i rekreacijski ribolov i lov). Sve to osim kukuruza prikazano je u crnoj boji.
Orijentacija svetih planina je malo drugačija nego na plemenskom pečatu, pa je tu bijela planina na istoku sada na grboslovno lijevoj strani zastave, tirkizna ispod, grboslovno desno žuta i na vrhu crna.
subota, 16.02.2019.
Stjegoslovlje
Apači Cibecue – 'ljudi kanjona crvenih pruga'
Apači Cibecue sebe nazivaju 'Ndee Deshchii Biko' što bi u prijevodu s athabaskan jezika značilo 'ljudi koji žive u kanjonu crvenih pruga'. Nekada su živjeli u Velikom kanjonu (Grand Canyon) uz rijeku Colorado u američkoj saveznoj državi Arizona.
Zapravo, točnije Apači Cibecue živjeli su u dolini Cibecue Creek i kanjonu rijeke Salt, a danas dijele rezervat Fort Apache s drugim 'zapadnim Apačima'. Dio ratnika Apača Cibecue priključio se Geronimu i dvije godine ratovao protiv Američke vojske sve do Geronimove predaje kada su vračeni u današnji Fort Apache.
Apači Cibecue nemaju svoju posebnu zastavu iako su priznati kao federalno pleme, a zastavu koju rabe je zastava Rezervata Apača Bijele planine koji također žive i dijele rezervat s njima.
petak, 15.02.2019.
Stjegoslovlje
Apači 'Sierra Blanca' – zapadni Apači Bijele planine
Apači Bijele planine danas žive u istočnom središnjem dijelu američke savezne države Arizone sjeveroistočno od grada Phoenixa. Oni su izravni potomci Apača vojnih izvidnika koji su znatno doprinijeli i pomogli Američkoj vojci u porazu Geronima i njegovih sljedbenika.
Nadnevka 9. studenoga 1891., izvršnim nalogom, utemeljen je rezervat Fort Apache, a danas on nosi naziv Rezervat Apača Bijele planine (Apache rezervation White Mountain).
Godine 1922. Američka vojska napustila je Fort Apache, a godine 1923. utemeljen je Ured za indijanska pitanja Theodore Roosevelt, koji je koristio te objekte. Godine 2012. Fort Apache proglašen je povijesnim vojnim kompleksom.
Zastava Apača Bijele planine je bijele boje s crvenom bojom iscrtanim granicama rezervata ispred kojeg je okrugli crni plemenski pečat. U gornjem dijelu prije natpisa koji je ispisan žutim tiskanim slovima nalazi se žuta osmokraka zvijezda iza koje piše GREAT, nakon toga bijela osmokraka zvijezda pa žutim slovima piše SEAL.
Nakon toga crna osmokraka zvijezda iza koje piše bijelim tiskanim slovima APACHE TRIBE i na kraju crvena osmokraka zvijezda iza koje bijelim tiskanim slovima piše WHITE MOUNTAIN.
Unutar pečata uzdiže se duga na blijedo plavo nebo iznad krajolika, a los stoji uz rijeku blizu šatora (wikiyupa). U daljini su snježne planine dok je bliže, u podnožju pečata, borova šuma. Keramička apačka vaza u prvom planu okružena je s dva pera crvene i žute boje i par munja prikazanih u žutoj boji blizu vanjskog ruba pečata.
četvrtak, 14.02.2019.
Stjegoslovlje
Tonto (Dilzhe'e) Apači – 'zapadni Apači'
Tonto Apači pripadaju skupini zapadnih Apača koji govore athabaskan jezikom, ali sam pojam kojim sami sebe označavaju 'Dilzhe'e', iako bi u prijevodu trebao označavati 'ljude koji se glasaju visokim tonovima', pojam ostaje nerazjašnjen.
Dilzhe Apači ne vole baš naziv 'tonto' jer znaju da je to pogrdni španjolski izraz za priglupog čovjeka (budalu), ali su ga s vremenom prihvatili i uzeli ga kao zaštitni znak na svom plemenskom pečatu.
Zastava Tonto Apača je bijele boje s okruglim pečatom u sredini. U prstenu pečata piše crvenim tiskanim slovima u gornjem dijelu TONTO APACHE TRIBE, a u donjem dijelu of Payson, Arizona.
Ispuna pečata je plave boje u čijem središtu se nalazi križ, a to je zapravo simbol četverokrake zvijezde kod američkih starosjedioca. U gornja tri kraka nalaze se četiri pera sa simbolom munje sa strane.
Tako gornje pero ima munju žute boje (simbol Sunca i istoka), grboslovno desno nalazi se pero s bijelom munjom (simbol života, snijega i sjevera), grboslovno lijevo je pero s plavom munjom (simbol neba i juga), a između njih je četvrto pero s crnom munjom (simbol smrti i zapada).
Iz svakog pera vise po četiri vrpce u slijedećim bojama: plava, crvena, zelena i žuta. Dok plave boje zadržavaju simboliku koja je navedena u munjama, crvena boja označava vatru, a zelena zemlju.
srijeda, 13.02.2019.
Stjegoslovlje
Pinal Coyotero – 'zapadni Apači'
Zapadni Apači živjeli su i žive u istočnim dijelovima američke savezne države Arizona. To su zapravo plemena Cibuecue, Tonto (Dilzhe'e), San Carlos i planinski Apači Bijele planine (White Mountain) ili ' Sierra Blanca Apache'.
San Carlos Yavapai Apači danas žive u istoimenom rezervatu utemeljenom 1872. tada poznatijem pod nazivom 'Četrdeset jutara Pakla'. Zastava San Carlos Yavapai Apača je bijele boje obrubljena s gornje strane bijelom, desno plavom, dolje zelenom i lijevo žutom bojom.
Polje zastave uokvireno je pravokutnikom smeđe boje u čijem se središtu nalazi smeđom bojom iscrtana granica rezervata. Ispred granica rezervata okrugli je plemenski pečat obrubljen smeđom kružnicom u kojoj s gornje strane tiskanim crnim slovima piše THE GREAT SEAL.
U prstenu nakon kružnice u gornjem dijelu piše APACHE TRIBE nakon čega su dvije crne zvijezde pet krakova koje odvajaju gornji natpis od donjeg na kojem piše SAN CARLOS ARIZONA.
Ispuna pečata je planina ispod koje je jezero pokraj kojeg je karakterističan bor 'pinal', a ispod je glava planinske ovce 'big horn' (muflon).
utorak, 12.02.2019.
Stjegoslovlje
Apači Lipan – 'ljudi travnatih ravnica'
Apači Lipan sami sebe nazivaju 'Na-izha'n' ili 'Ipa-n'de' i pripadaju istočnim Apačima koji govore jezikom athabaskan. Najsličniji su im Jicarilla Apači.
Zastava Lipan Apača je bijele boje s plemenskim štitom u sredini. Vanjski dio štita čini četrnaest kostiju na kojima su urezane crne strelice (u smjeru kazaljke na satu). Četrnaest kostiju simbolizira četrnaest klanova Lipana Apača.
Kosti zapravo predstavljaju pretke Lipan Apača (djedove i bake), a sve kosti odvojene su (ili spojene) s četiri prstena u boji bijelo (sjever) - plavo (jug) – crno (istok) – žuto (zapad).
Četiri orlova perja pažljivo su omotana i smireno elokventna iz ovog zapravo kruga života (postavljena u donjem dijelu štita). Unutar štita plavo je nebo iznad planina koje su smeđe pustinjske boje. U planine je ukomponiran prerijski bizon (odrasli smeđe boje), a na njega se nadovezuje mladunče bizona (tele bijele boje kao simbol rađanja novog života).
Nopalito i Yucca biljke su koje rastu s lijeve i desne obale rijeke koja izvire ispod planine i simboliziraju kako zemlja daje život kao hrana, lijek i daje darove skloništa i dnevne potreba narodu Lipan.
Iznad štita piše tiskanim slovima LIPAN APACHE TRIBE OF TEXSAS.
ponedjeljak, 11.02.2019.
Stjegoslovlje
Apači Chiricahua – 'narod zore'
Apači Chiricahua najveća je apačka skupina, a sama riječ 'chiricahua' na athabaskan jeziku znači 'velika planina'. Danas ta planina na jugoistoku američke savezne države Arizona nosi naziv Chiricahua Mountains.
Chiricahue sami sebe nazivaju 'Ha-ia-ha' (Aiaha) što u prijevodu znači 'izlazeće sunce – zora'. Njihovi zakleti neprijatelji pleme iz Meksika imena Opata (Apata – neprijatelj na juto-astečkom jeziku) Chiricahue nazivaju 'Chiguicagui' što pak u prijevodu znači 'divlji planinski puran'.
Španjolski konkvistadori iskrivljeno su ih nazivali 'Chidikaagu' i oni su prvi osjetili svu žestinu, okrutnost i hrabrost ratnika Chiricahua. Naime, Chiricahue su brzo naučili od španjolskih misionara čitati i pisati i dobro su govorili španjolski jezik.
Izvrsno su dobro ovladali u rukovanju s puškama i pištoljima te ovladali vojnom taktikom. Ovjenčali su se slavom zajedno sa svojim poglavicama Chochis, Geronimo, Victorio, Loco, Chato, Nachi, Bonito …, a bili su i gorljivi saveznici Mescalero Apačima koji su im bili najsličniji.
Zastava Apača Chiricahua je zajednička zastava svih apačkih plemena koja žive u američkoj saveznoj državi Oklahoma. Dakle, zastava je crveno-plava okomito podijeljena, a u središtu je iscrtana granica američke savezne države Oklahoma.
Ispred zemljovida Oklahome nalaze se četiri poprsja ratnika i to: dva Chiricahua i dva Kiowa, a to je simbolična sprega (zajedništvo) starosjedioca 'Velike ravnice' i 'Velikog jugozapada'.
Ratnici 'jugozapada' imaju žute marame oko vrata i gledaju frontalno, a ratnici 'ravnice' gledaju grboslovno lijevo i nose umetke u kosi. Iznad bijelim tiskanim slovima piše APACHE TRIBE, a ispod OKLAHOMA.
nedjelja, 10.02.2019.
Stjegoslovlje
Apači Mescalero – 'oni koji jedu kaktus meskal'
Apači Mescalero pripadaju južnoj skupini Apača koji govore athabaskan jezikom i danas žive u rezervatu Mescalero u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko. Ime Mescalero nadjenuli su im konkvistadori, zapravo kršćanski misionari, jer su spravljali jela od meskal (pejotl) kaktusa.
Taj kaktus iz roda agava kaktusa ima i halucinogena svojstva, ako se koriste osušeni dijelovi cvijeta. Naime, žene Apača Mescalera hranu su spravljale od srca kaktusa, a osušeni dijelovi cvijeta rabili su se u ritualne svrhe.
Osušeni dio se prvo navlažio slinom i potom se od njega napravila kuglica u prstima koja se gutala (za žvakanje je izuzetno gorak). Ovaj dio (rituala) je zapravo i zasmetao španjolske misionare jer je podsjećao na uzimanje hostije kod pričesti.
Danas je kaktus meskal vrlo rijedak jer su ga (naravno bijelci) gotovo istrijebili čupajući ga cijelog i od njega pravili drogu. Apači su korijen uvijek ostavljali, a za hranu i ritual rabili samo stabljiku i cvijet.
Mescalero se nikada nisu željeli prikloniti običajima bijelog čovjeka, namjerno su (a čini se da to rade i danas) ne radili ništa, osim što su lutali prateći sunce, lovili samo ono što bi taj dan i pojeli. Nikada nisu imali privatno vlasništvo, a sve su dijelili s drugim pripadnicima plemena.
Žene Mescalero prave su umjetnice u spravljanju hrane od 'takoreći ničega', a vodu mogu pronaći gdje je gotovo i nema. Sve u svemu Mescalero Apači su u obiteljima bili ljubazni i nježni, ali su bili nevjerojatno okrutni prema svojim neprijateljima, a posebno kad bi osjetili da su prevareni ili izdani.
Zastava Mescalero Apača je žute boje s okruglim pečatom u sredini. Prsten pečata je plave boje na kojem crvenim tiskanim slovima piše THE APACHE TRIBE OF MESCALERO RESERVATION.
U ispuni pečata koja je bijele boje prikazan je 'Ga'ana' planinski krunski duhovni plesač.
subota, 09.02.2019.
Stjegoslovlje
Apači Jicarilla (Tinde) – 'narod malih košara'
Jicarilla (athabaskan Xicarilla) španjolski konkvistadori protumačili su kao 'hikariljas', a sama riječ prevedena je s athabaskan jezika koja označava 'malu košaru'. Te male košare žene Jicarilla Apača izrađivale su vješto i brzo i njihova je primjena bila široka.
Apači Jicarilla prvi put su se susreli sa španjolskim konkvistadorima 1540. i od tada nikada među njima nije bilo mira. U starim zapisima časnika konkvistadora često se spominje vrlo ratoboran narod Vaqueros, a ja sam gotovo sasvim siguran da su to pređi Jicarilla Apača.
Narod Jicarilla sami sebe nazivaju 'Tinde' što na athabaskan jeziku Jicarilla dijalektu znači 'ljudi'. Njihovi rođaci Mescalero Apači nazivaju ih 'kinya inde' što označava planinske ljude (planinske Apače).
Zastava Jicarilla Apača je bijelo-crvene boje koja je okomito podijeljena. Na grboslovno desnom bijelom polju nalaze se četiri crvena kruga, a na grboslovno lijevom crvenom polju nalaze se četiri bijela kruga.
U serdištu zastave je okrugli plemenski pečat s plavim kružnim prstenom unutar kojeg tiskanim crnim slovima piše GREAT SEAL OF THE JICARILLA APACHE NATION. S pet crnih zvjezdica sa svake strane natpis je odvojen te u donjem dijelu piše DULCE, NEW MEXICO.
Ispuna pečata je stilizirana pletena košara koja je iscrtana s četiri obrisa puebla koji čine četverokraku zvijezdu. Unutar zvijezde iscrtane su granice rezervata žutom bojom te se u gornjem dijelu nalaze dva šatora, glava jicarilla ratnika ispod koje je strijela s jicarilla bojama.
U donjem dijelu su prikazani slijedeći resursi: glava običnog goveda i glava bighorn mesnog goveda te postrojenje za vađenje nafte. U samom dnu je na baneru prikazana godina 1937.
petak, 08.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Apache – 'borbeni ljudi'
Riječ za ime 'Apache' došlo je vjerojatno iz Zuni naziva 'apachu' (neprijatelji), oni pak, Apači, sami sebe nazivaju Inde ili N'de što znači 'ljudi', dakle, ja bih ipak napisao 'borbeni ljudi'.
Apači (Apaši) zapravo je kolektivno ime za jedan narod koji se sastoji od šest međusobno kulturološki sličnih plemena koje govore jezikom athabaskan.
Međutim, tu je još jedan hrabar narod koji vrlo često zamjenjuju za Apače, a to su Navaji. Narod Yuma tako Navaje naziva 'Nabaju Apaches', ali to su nazivi koji samo zbunjuju jer Apači su jedan narod, a Navaji drugi (o Navajima ću pisati kasnije).
Apači su izuzetno vični ratovanju, njihovi vođe iskazuju zavidnu strategiju, a u bitkama su vrlo izdržljivi i žilavi protivnici. Apači se izuzetno dobro nose s nemilosrdnim konkvistadorima koji im 'skidaju kapu' i imaju samo riječi pohvale za njihove ratnike.
Apači uvijek drže do svojih obećanja, riječi i prijateljstva. Američka vojska imala je velike muke s Apačima, a konačna predaja Apača nastupila je tek 1886. kada su posljednji ratnici Chiricahua Apača završili u vojnom zatvoru zbog oružane pobune.
Narod Apača dijeli se na: Arivaipa, Chiricahua, Coyotero, Faraone, Lipane, Gileno, Llanero, Mescalero, Mimbreno, Mogollon, Naisha, Tchikun i Tchishi. Danas su ovi hrabri ljudi smješteni u rezervate, a populacija se kreće između 5 i 6 tisuća.
Španjolci (konkvistadori) čuli su od Apača koji su sebe nazivali 'Nide' (ljudi), a oni su to protumačili kao 'Inde' i otuda mi onda pogrešno nazivamo starosjedioce 'Indijanci'. Zastava Apača jedinstvena ne postoji, ali svako pleme Apača ima svoje plemenske zastave. Kod opisa pojedinog plemena bit će opisana i njihova zastava.
četvrtak, 07.02.2019.
Stjegoslovlje
Narod Hopi – 'miroljubivi'
Hopi (Moki, Moqui), Šošonsko pleme, u ranija vremena nazivano i Moki ili Moqui, jezične porodice Juto-Asteci, nastanjeno na području rezervata Hopi u sjeveroistočnoj Arizoni.
Dakle, Hopi sami sebe nazivaju Hopitu, 'miroljubivi' ili Hopitu-shinumu, 'miroljubivi ljudi'. To ime im doista i pristaje jer Hopi su uistinu 'miroljubivi'. Naziv Moki ili Moqui nije baš prihvatljiv i razjašnjen jer u njihovom jeziku ta riječ znači 'mrtav'.
Od imena koja su im dala druga susjedna plemena najljepše su ih nazvali Apači. Apači Hopi nazivaju ' A-ar-ke' ili 'E-ar'-ke', a na njihovom jeziku to označava 'one koji žive visoko na vrhu mesa'. Hopiji su bili prisiljeni graditi svoje pueble na mesama upravo zbog napada Apača i Navaha, a kasnije i Španjolaca.
Zastava Hopi naroda je trobojna s okomitim podjelama: tirkizna-bijela-žuta. Na srednjem bijelom polju u središtu je simbol koji Hopi nazivaju 'kozmički križ'. To je zapravo krug podijeljen na četiri dijela križem te je u svakoj podijeli jedna crna točka.
Točke predstavljaju četiri ljudske rase (bijela, crna, žuta i crvena). Ispod kruga je smeđa zemlja iz koje rastu dvije stabljike kukuruza s po tri klipa na svakoj stabljici, a između stabljika u gornjim dijelu piše crnim tiskanim slovima HOPI.
srijeda, 06.02.2019.
Stjegoslovlje
Pueblo Zuni – 'narod dugih noktiju'
Pueblo Zuni smješten je u prekrasnoj dolini zapadno od grada Albuquerquea u neposrednoj blizini granice američke savezne države Novi Meksiko s američkom saveznom državom Arizona.
To je posljednji pueblo od njih 19 koje sam izabrao u ovoj seriji, a njegovi stanovnici govore zuni jezikom koji je jedinstven i karakterističan samo za ovaj izolirani pueblo.
Cochite Zuni narod nazivaju 'Su'ny itsa' (narod dugih noktiju), a Zuni sami sebe nazivaju 'Taa Ashiwani' (narod kukuruza).
Zastava Zuni puebla je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. U gornjem dijelu polukružno pečat obrubljuje prikaz Kachina plesač s duginim lukom (bojama) koje spajaju prsa i struk plesača.
U donjem dijelu nalazi se šest tamnoplavih četverokrakih zvijezda između kojih je stilizirani stepenasti prikaz puebla. U sredini ispune je karakteristična zdjela s koje visi ogrlica od tirkiza, a iznad je plavo nebo i planine.
U žutom prstenu piše ULOHNAN DOSHONAN UDEAN DEHYA HON ADEYAYE, a iznad u bijelom prstenu piše GREAT SEAL OF ZUNI TRIBE. Izvan pečata u gornjem dijelu polukružno piše PUEBLO OF ZUNI NEW MEXICO.
utorak, 05.02.2019.
Stjegoslovlje
Pueblo Zia – 'narod Sunca'
Pueblo Zia je mali pueblo čiji stanovnici govore keresan jezikom na kojem se njihov pueblo naziva 'Tsa-ya', a čita se 'tseja' što označava Sunce.
Pueblo je nekada bio jedan od najvećih, a danas je jedan od najmanjih (od 19 puebla Novog Meksika).
Stanovnicima Zia puebla Sunce je drevni simbol, a simbol Sunca nalazi se i na zastavi puebla koja je bijele boje s crnim obrubom, a u sredini je crveni simbol Sunca s četiri zrake za svaku stranu svijeta.
Dakle, četiri je sveti broj američkih starosjedioca (četiri strane svijeta, četiri doba dana – jutro, podne, večer i ponoć, četiri doba života – djetinjstvo, mladost, zrelost i starost, a i filozofija Zia je jednostavna - snažno tijelo, jasan um, čist duh i predanost dobrobiti svoga naroda. (opet četiri …)
Službena zastava američke savezne države New Mexico je španjolsko žuta sa simbolom 'zia sunca'.
ponedjeljak, 04.02.2019.
Stjegoslovlje
Pueblo Tesuque – 'narod drveća topole'
Pueblo Tesuque nalazi se sjeverno od grada Santa Fea u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u planinama Sangre de Cristo. Ime puebla na izvornom tanoan jeziku je ' Te Tesugeh Oweengeh' ili u prijevodu 'mjesto drveća topole'.
Tijekom poznatog Pueblo ustanka protiv španjolskih konkvistadora (1680.) dvojica stanovnika ovog puebla prenosili su vijest o širenju ustanka na ostale pueble.
Zastava puebla je bijele boje s okruglim pečatom u sredini. Pečat je unikatan i neobičan za Pueblose. Naime, kružnica obruba od 2 do 5 sati je nazubljena kvadratnim podjelama. Unutar prstena (od 9 do 1 sat) piše crnim tiskanim slovima PUEBLO OF TESUQUE, a u donjem dijelu (od 6 do 7 sati) piše A.D. 1680.
Nakon plavog prstena ispuna je crvene boje koju koso dijeli (od od 7 do 2 sata) crni wampum pojas naroda puebla. U gornjem dijelu prikazana je bijelom bojom atrakcija puebla – stijena u obliku deve, a u donjem dijelu ukrštene su dvije bijele munje.
nedjelja, 03.02.2019.
Stjegoslovlje
Taos Pueblo – 'narod crvenih vrba'
Taos Pueblo jedini je pueblo (od njih 19) u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko koji je proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom. Većina postojećih zgrada izgrađeno je tijekom vremena između 1000. i 1450. i sve su izgrađene od tradicionalnog čerpića (adobe – mješavina blata slame i vode koja je osušena na suncu).
Potomci starosjedioca koji danas žive i brinu se za svoj Pueblo govore tanoan jezikom svoj pueblo nazivaju 'Taobo' (selo) ili 'Tuah-Tah' (crvena vrba). Ta crvena vrba zapravo je šiba koja se koristi za pletenje i raste uz rukavce rijeke Rio Pueblo (pritoka Rio Grande) na čijim obalama se i nalazi ovaj pueblo.
Zastava Puebla Taos je nebesko plave boje s velikim okruglim pečatom u sredini. Obrub pečata je niz naizmjeničnih trokutića tamno i svijetlo zelene boje. Bijeli prsten između trokutića i zlatne (smeđe) boje druge kružnice je prostor na kojem je ispisano u gornjem dijelu THE GREAT SEAL of TAOS PUEBLO, a u donjem dijelu TUAH TAH: PLACE of THE RED WILLOWS.
Ispuna pečata je stilizirani prikaz plavog neba s bijelim oblacima te planinom Taos iznad koje leti orao. U podnožju planine smeđom bojom prikazan je Taos Pueblo kojeg od rijeke Rio Pueblo odvaja crvena crta. U rijeci je prikazan tobolac sa strijelama na kojem su tri obredna pera.
Tri palice vlasti čije glave gledaju grboslovno desno ukrštene su s tobolcem iz kojeg izviru pernati dijelovi strijela okrenuti grboslovno lijevo.
subota, 02.02.2019.
Stjegoslovlje
Pueblo Santo Domingo – 'narod tirkiznih ogrlica'
Pueblo Santo Domingo jedan je od najvećih puebla Novog Meksika (ima ih ukupno 19) čiji stanovnici su potomci starosjedilaca koji su svoj pueblo nazivali 'Gipuy heishi' što bi u prijevodu s keresan jezika označavalo tirkiz i školjku, materijale od kojih su izrađivali (još uvijek izrađuju) nakit.
Godine 2009. Pueblo je službeno promijenio ime u Kewa Pueblo, a time je i promijenjen veliki plemenski pečat puebla. Tako pueblo danas ima dva pečata, ali ovaj noviji je službeni dok nitko ništa nema protiv ako se rabi i stari pečat.
Stari pečat bio je obrubljen crnom kružnicom, užetom crne boje i napokon prstenom u kojem je pisalo GREAT SEAL SANTO DOMINGO PUEBLO u gornjem dijelu, a u donjem dijelu između dvije stabljike kukuruza pisalo je NEW MEXICO.
Ispuna starog pečata bile je dvobojna u gornjem dijelu plave (nebo), a u donjem dijelu crvene boje (pijesak). U plavoj ispuni dominira španjolska misionarska crkva, koja je uklopljena u zgrade puebla.
U donjoj crvenoj ispuni nalaze se službena zastava SAD grboslovno desno i službena zastava američke savezne države New Mexico grboslovno lijevo. Između zastava stilizirano je prikazana glava konja.
Novi pečat koji je postao službeni kada je Pueblo i promijenio ime iz Santo Domingo u Kewa također je kružnog oblika gdje prvi prsten sadržava ukupno šesnaest stiliziranih (trokutastih) prikaza zgrade od čerpića. Zatim u drugom prstenu imamo podjednako (na četiri dijela) podijeljeno bijelu-crvenu-plavu i žutu boju redoslijedom 12-3-6-9.
Unutar ispune u gornjem dijelu nalazi se stilizirani prikaz planinskog krajobraza iznad kojeg je crveno sunce. U središtu je keramička zdjela s karakterističnim uzorkom okružena prstenom tirkizne boje. Ispod je zdjela puna tirkiznih kuglica za izradu nakita.
Sa svake strane nalaze se po jedna stabljika kukuruza, a skroz na dnu prikazan je stilizirani zvonik stare misionarske crkve. U gornjem dijelu izvan prstena pečata piše THE GREAT SEAL OF KEWA PUEBLO, a u donjem dijelu NEW MEXICO.
| < | veljača, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | |||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!