Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
nedjelja, 31.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Gabrielino – 'ljudi na zemlji'
Narod Gabrielino sam sebe naziva 'Tongva' (ljudi na zemlji), a poznati su okolnim narodima i kao 'Kizh' (Kic) narod što bi u prijevodu označavalo 'kućne ljude'. Ime Gabrielino nadjenuli su im španjolski konkvistadori po misiji San Gabriel koju su utemeljili na njihovom području.
Tongve su u bliskim rodbinskim vezama sa Shoshonima iz skupine Takic koji su živjeli uz današnju rijeku San Gabriel (izvorno tongva – Shevva), današnju županiju Orange te na otocima Santa Catalina (izvorno tongva – Pemu) i San Clemente.
Potomci Tongva danas su podijeljeni i razjedinjeni, pa tako i imaju tri različite zastave koje su zapravo veoma slične. Prva skupina koja sebe nadimom naziva 'ravna crtica' (radi se o crtici koja razdvaja naziv GABRIELINO-TONGVA). Njihova zastava je plave boje s plemenskim okruglim pečatom u sredini polja zastave.
Pečat ima vanjski prsten u kojem, u gornjem dijelu, crnim tiskanim slovima piše GABRIELINO-TONGVA TRIBE, a u donjem dijelu LOS ANGELES CALIFORNIA. Na devet sati prstena nalazi se žir, a na tri sata dupin. Ispuna je crvene boje neba, smeđim planinama i plavom valovitom vodom. Okomito na ispunu nalazi se podijela na plavo crno, a ispred je legendarna žena-poglavica Toypurina iza čije glave je sunce.
Zastava druge skupine je bijele boje s okruglim pečatom u sredini polja zastave. Vanjski prsten je iskorišten za natpis tirkiznim velikim tiskanim slovima GABRIELINO/TONGVA NATION, a ispod piše LOS ANGELES, CALIFORNIA. Na devet sati prstena je također žir koji se nalazi i na tri sata vanjskog prstena. Ova druga skupina sebe naziva 'kosa crtica' (crtica koja razdvaja natpis GABRIELINO/TONGVA).
Ispuna pečata je također lik žene-poglavice Toypurine koji je pomaknut grboslovno lijevo, a desno je delfin ispod kojeg je morska školjka. Iza glave Toypurine stilizirane su zrake sunca, a cijela ispuna je podijeljena na bijelo tirkiznu podijelu (nebo bijelo, ocean tirkizne boje).
Treća skupina je skupina koja se protivi 'kockanju kao izvoru prihoda plemena' i direktni je oponent prvim dvjema skupinama koje to podržavaju. Njihov pečat je okrugli s vanjskim prstenom stiliziranim kao rub pletene košare. Unutarnji prsten je crno-bijelo-crvene boje, a ispod njega piše Gabrieleno Band of Mission Indians, U donjem dijelu piše Kizh Nation.
U ispuni je tradicionalna kuća od trstike s tradicionalnim pletenim košarama ispred, s dva delfina koji su okrenuti jedan prema drugom i žirom iznad njih.
subota, 30.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Chemehuevi (Tantawats) – 'oni koji se igraju s ribom'
Narod Chemehuevi sam sebe naziva Tantawats (Ta'n-ta'wats) što bi u prijevodu trebalo označavati 'južnjake' (južne ljude), a naziv Chemehuevi dobili su od svojih susjeda i trebalo bi u prijevodu značiti 'oni koji se igraju s ribom'.
Chemehuevi su u bliskim rodbinskim vezama s Južnim Paiutima, a sve ukazuje da su zapravo ogranak Paiuta koji su se naselili u stara vremena na istoku pustinje Mohave, a kasnije na Cottonwood Island u dolini Chemehuevi današnje američke savezne države Kalifornija.
Danas potomci Chemehuevi žive u rezervatu 'Chemehuevi' uz jezero Havasu Lake u Kaliforniji. Zastava naroda Chemehuevi bijele je boje obrubljena žutom trakom. U sredini polja zastave nalazi se okrugli plemenski pečat.
Plemenski pečat Chemehuevi naroda sastoji se od vanjskog prstena koji čine 16 pravokutnika prepolovljenih dijagonalno ispod kojeg piše CHEMEHUEVI INDIAN TRIBE. Ispuna je prikaz krajobraza s tokom rijeke Colorado te 'zuni' suncem, kaktusom i tri 'ptice trkačice', a ispod su košara kornjača i plod (gomolj).
petak, 29.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Serrano – 'ljudi borova'
Narod Serrano živio je na planinama San Bernadino i uz obale rijeke Mojave u današnjoj američkoj saveznoj državi Kalifornija. Sami sebe Serrano nazivaju 'Yuhaviatam' (ljudi borova).
Naziv 'Serrano' nadjenuli su im španjolski konkvistadori, a označavao je 'gorštake'. Potomci tih starosjedilaca danas žive u rezervatu San Manuel (koji nosi ime prema njihovom poglavici koji je spasio narod od gladi i bolesti dovevši ih s planina u plodne nizine).
Zastava Serrano naroda bijele je boje u čijem središtu se nalazi okrugli plemenski pečat kojeg omeđuje uže, a ispuna je plavo (nebo)-zeleno (brda)-smeđe (zemlja) boje. Preko tog karakterističnog krajobraza ukrštene su dvije lule mira, a preko njih položene su tri strijele okrenute vršcima prema dolje (što je grboslovna oznaka trajnog mira).
Na obronku planine crni je vršak strijele koji pokazuje povijesno mjesto glavnog naselja. Ispod su četiri bijelo crvena pera s kojih vise crne uzice. Iznad pečata piše crnim velikim tiskanim slovima SAN MANUEL, a ispod INDIAN NATION.
četvrtak, 28.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Kitanemuk – 'žeteoci žira'
Narod Kitanemuk dio je naroda Takic koji je u bliskim vezama sa Shoshonima, ali je i u rodbinskim i jezičnim vezama s narodima Serranom (Alliklik) i Gabrielinom (Tongva).
Ime Kitanemuk najvjerojatnije dolazi od riječi 'ki' što označava 'kuću'. Godinama ljudi naroda Kitanemuk stopili su se s Tejon ljudima među kojima se Kitanemuk naziva Haminot.
Zastava Kitanemuk plavo-bijela serija pruga i greda. Bijelo-plavo-bijela pruga, plava greda, bijelo-plava pruga. Središte polja zastave je bijelo i u grboslovno desnom dijelu nalazi se Tejon pečat.
Nakon Tejon pečata i bijelog polja zastave nastavlja se niz obrnutog reda plavo-bijela pruga, plava greda, bijelo-plavo-bijela pruga.
srijeda, 27.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Kawaiisu – 'planinski ljudi'
Narod Kawaiisu sami sebe nazivaju 'Nuooahu' (ja bih to pročitao kao 'Niwi') što bi trebalo označavati osobu (množina 'Niwiwi' – ljudi). Ime Kawaiisu je ostalo nerazjašnjeno, a najlakše ih je raspoznati kao narod Caliente iz doline Tehachapi u američkoj saveznoj državi Kalifornija (južna).
Kawaiisu su rođaci Shoshonima, ali su i vrlo srodni Chemehuevima, dakle, južni Nimuc Juto-aztečki govornici s obronaka Tehachapi Mountainsa što im s pravom daje nadimak 'planinski ljudi'.
Njihov plemenski pečat zapravo je prvi Tejon pečat koji je kružnog oblika bodljikave žice s četiri čvora, ali je zadnji otvoren te u njemu piše TEJON INDIAN TRIBE. Ispuna je bijela (bez ispune) s crnim stiliziranim planinama (Tehachapi Mountainsa), pa ih ponekad nazivaju i Tehachapi pleme.
utorak, 26.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Monache – 'leteći ljudi'
Narod Monache ili jednostavnije Mono sami sebe nazivaju 'Nyyhmy' (hrvatski Nimi), a kako su u svojoj ishrani znali koristiti i ličinke leptira susjedi su ih nazivali 'Monoche' (leptir).
Danas njihovi potomci žive u gradu North Fork (nerijetko ga nazivaju Northfork Mono u županiji Madera američke savezne države Kalifornija. Potomci Mono govore svojim jezikom nimuc, ali se dijele na dva plemena: Mono Tribe North Fork i North Fork Rancheria.
Ova dva plemena istoga naroda dijele sudbinu mnogih plemena. Tako prvo Mono Tribe North Fork nije federalno priznato, ali drugo North Fork Rancheria je. Oba plemena za svoj identitet rabe slične plemenske pečate.
Tako je pečat Mono Tribe North Fork okrugli s vanjskim crnim prstenom u kojem je 50 crvenih romba kružno raspoređenih. Ispuna je u boji pijeska u kojem se nalaze glava orla i kojota okrenute jedna prema drugoj. U gornjem dijelu piše tiskanim slovima NORTH FORK, a ispod glave orla MONO TRIBE. Ispod glave kojota nalazi se košara te dva žira s listom hrasta.
Pečat North Fork Rancherie također je okrugli s vanjskim crnim prstenom u čojem gornjem dijelu je polukružno raspoređeno trinaest žutih plodova žira. U donjem dijelu prstena piše žutim tiskanim slovima NORTH FORK RANCHERIA OF MONO INDIANS. Ispuna je plave boje u kojoj se nalaze crveni kojot i iznad njega crveni orao. U donjem dijelu iz vanjskog prstena izlaze dva smeđa lista hrasta.
ponedjeljak, 25.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Chumash – 'proizvođači novca od školjki'
Narod Chumash (Čumaš) konkvistadori su ih nazvali Barbareno jer su se na njihovom teritorijalnom području 1602. Sebastian Vizcaino i njegovi mornari uoči blagdana Svete Barbare (točnije 3. prosinca) tu usidrili i u znak zahvalnosti za preživjele u oluji podigli misiju, a 1786. pored misije niknula je i snažna vojna utvrda.
Na jeziku čumašan ime za ovaj narod riječ 'Chumash' označava nekoga tko proizvodi novac od školjki. Narod Čumaš nema zastavu, ali za iskazivanje svojeg identiteta rabi svoj plemenski pečat.
Plemenski pečat Čumaš okruglog je oblika gdje vanjska crna kružnica omeđuje cijeli pečat čija ispuna je bijelo-žuto-crveno-crna. Unutarnji prsten je zelene boje, a od vanjske kružnice dijeli ga četrnaest plavih trokuta poredanih u krug.
Ispuna zelenog prstena je crvena, a u središtu je crna kornjača (želva). Van kruga piše crnim tiskanim slovima SANTA YNEZ BAND OF CHUMASH INDIANS, u gornjem dijelu, a u donjem dijelu FEDERALLY RECOGNIZED TRIBE SINCE 1901. U zelenom prstenu piše bijelim slovima Chumash Indians of Kalawashaq Village.
nedjelja, 24.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Salinan – 'ljudi hrastova'
Dolaskom španjolskih konkvistadora, na područje starosjedilačkog naroda Tepotaahl (Salinan) današnje kalifornijske županije Montery i San Luis Obispo uz obale današnje rijeke Salinas (špa. solana, boćata rijeka), oni ljude koji tu žive imenuju kao Salinan ('slani ljudi').
Međutim, starosjedioci sebe zapravo nazivaju Tepotaahl ('ljudi hrastova'). Ova skupina starosjedilaca sastoji se od tri podskupine (plemena) koje opet konkvistadori nazivaju po prvim kršćanskim misijama: 'Antoniano' (San Antonio), 'Migueleno' (San Miguel) i Playano (špa. playa – plaža, pješčana obala).
Salinani su danas federalno priznato pleme, ali nemeju posebnu zastavu već se rabe plemenskim pečatom u isticanju svojeg identiteta. Plemenski pečat je orao raširenih krila koji u svojim kandžama drži okrugli štit za kojeg su pričvršćena četiri crna pera.
Simbol na štitu nije razjašnjen, a iznad piše XOLON SALINAN TRIBE, a ispod PEOPLE OF THE OAKS.
subota, 23.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Miwuk – 'ljudi Moquelumnan'
Ime narod Miwuk (množina Miwu) na jeziku Moquelumnan koji je dio penutskog jezika znači 'čovjek, množina ljudi'. Ponekad se za ime ovog naroda rabe različite inačice poput Miwok, Mewuk, MiWok ili Meewoc.
Narod Miwok dijeli se na sedam grana: Sierra Miwok koji žive na području Sierra Nevada, druga grana živi uz obalu Kalifornije i poznata je kao Coast Miwok, a u njihovom susjedstvu žive i Bay Miwok, Lake Miwok i Plains Miwok. Ostaci ovog naroda žive po rezervatima u Kaliforniji.
Veliki rezervati naroda Miwok su: Buena Vista Rancheria, California Valley Miwok Tribe, Chicken Ranch Rancheria, Cloverdale Rancheria, Cortina Rancheria, Graton Rancheria, Jackson Rancheria, North Fork Rancheria, Sheep Ranch Rancheria, Shingle Springs Rancheria i Tuolumne Me-Wuk Rancheria.
Zajednička zastava Miwok ne postoji, pa svaka skupina iz rezervata rabi svoj pečat kao znak raspoznatljivosti i pripadnosti. Tako Chicken Ranch Rancheria ima okrugli pečat gdje je vanjski prsten crne boje i u njemu u gornjem dijelu tiskanim bijelim slovima piše CHIKEN RANCH RANCHERIA, a u donjem dijelu ME-WUK INDIANS OF CALIFORNIA.
Ispuna je crvene boje u čijem je središtu žir, a s lijeve i desne strane zelene su grane hrasta koje izlaze van vanjskog prstena plemenskog pečata.
petak, 22.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Ohlone (Costanoan) – 'ljudi na obali'
Ime 'Ohlone' dolazi iz penutskog jezika koje u prijevodu znači 'narod'. Međutim ime koje se ponekad rabi za ovaj narod je Costanoan koje dolazi od španjolske riječi 'costa' (obala), točnije od riječi 'costaneros' kojom su španjolski konkvistadori nazivali starosjedioce obala sjeverne Kalifornije.
Plemenski pečat naroda Ohlone (Costanoan) je okrugli 'krug života' podijeljen na četiri polja (crno-crveno-žuto-bijelo) i omeđen plavo-zelenom kružnicom gdje na donjoj (zelenoj) visi sedam smeđe-bijelih pera.
U gornjem grboslovno desnom polju (crnom) prikazan je grizli u planinskom okružju. U gornjem grboslovno lijevom (crvenom) polju prikazan je orao koji slijeće na obalu oceana.
U donjem grboslovno desnom (bijelom) polju prikazana je tipična španjolska kršćanska misija, a u donjem grboslovno lijevom (žutom) polju prikazana je stilizirana glava pripadnika naroda Ohlone s tradicionalnim posudama i dva vrha strijela.
Iznad 'kruga života' piše velikim crnim tiskanim slovima OHLONE, a ispod RUMSEN naziv jednog (plemena) dijalekta penutskog jezika kojim govore Ohlone.
četvrtak, 21.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Yokuts – 'ljudi leptiri'
Yokuts (Yocut, Yokut, Yokotch) zajedničko je ime za sve starosjedioce današnje doline San Joaquin Valley u američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Ime 'Yocut' na jeziku yokutsana znači 'osoba, čovjek', a 'Yokuts' znači 'ljudi, narod'.
Danas potomci Yokutsa žive razjedinjeni u četiri rezervata: Picayune Rancheria, Santa Rosa Rancheria, Table Mountain Rancheria i Tule River Reservation. Svaki rezervat ima svoju zastavu ili plemenski pečat.
Plemenski pečat rezervata južnih Yokutsa (Buena Vista Rancheria) okrugli je čiji vanjski prsten čini lončarski uzorak 'velike guske' (žuti trokuti), ispuna je smeđa u kojoj se nalaze crni lešinar i bijeli orao na čijim krilima počiva manji pečat kružno raspoređenih crnih i smeđih trokuta.
Ispuna je smeđe i zelene boje koju dijele crne stilizirane planine. U sredini pečata piše tiskanim slovima BVR. S lijeve i desne strane postavljeno je sivo pero, a iznad pečata vanjskog obruba piše BUENA VISTA RANCHERIA. U donjem dijelu piše ME-WUK INDIANS.
Zastava Yokutsa je bijele boje u čijem polju je šiljasto podijeljena crna površina na kojoj je iscrtan bijeli krug u kojem u gornjem dijelu bijelim tiskanim slovima piše TACHI YOKUT TRIBE, a ispod je crveni vuk koji zavija.
Pečat rezervata Tule River je okrugli kod kojeg je vanjski prsten omeđen žutim kružnicama te podijeljen na četiri plavo-bijela polja. Plavo polje na 12 sati ima natpis TULE RIVER koji odjeljuje žuto pero. Plavo polje na 3 sata sadrži broj (drugi dio godine 1873) 73.
Plavo polje na 6 sati ima natpis RESERVATION, a plavo polje na 9 sati ima prvi dio godine 1873, dakle broj 18. U bijeloj ispuni žutom bojom prikazano je povijesno područje naroda Yokuts, a bijelo-crno pero prikazuje točan položaj današnjeg rezervata. Iza svega je crno-bijeli orao.
utorak, 19.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Pomo – 'oni koji žive u crvenoj rupi'
Narod Pomo nekada je živio od tihooceanske obale do unutrašnjosti Clear Lakea, uglavnom između Cleonea i Duncans Pointa. Pomo govori jezikom 'pomoan' (Kulanapan) koji pripada obitelji Hokan jezika.
Ime 'Pomo' dolazi od riječi pomoan jezika koja se može prevesti kao 'crvena zemlja', pa bi zapravo to trebalo prevesti kao 'oni koji žive u crvenoj rupi' (najvjerojatnije rupi u zemlji u kojoj se kopao hematit (željezov oksidni mineral) (crvena glina).
Danas potomci Pomo naroda žive u rezervatu Robinson Rancheria u županiji Lake County američke savezne države Kalifornija. Zastava je plavo-crveno-plava u horizontalnoj podijeli greda. Od grboslovno desnog gornjeg kuta spuštaju se trokuti poredani koso u četiri (tri) reda.
U plavim gredama trokuti su srebreni (četiri reda) i plavi (tri reda), a u crvenoj gredi trokuti su zlatni (četiri reda) i crveni (tri reda). Ovo je jedna od rijetkih zastava američkih starosjedioca koja potpuno poštuje grboslovna i stijegoslovna pravila.
ponedjeljak, 18.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Wailaki – 'sjeverni jezik'
Wailaki su jedno od pet naroda (plemena) Tsennahkenne ('narodi rijeke Jegulja'), a njihovo ime u prijevodu znači 'sjeverni jezik'. Njihovi potomci danas žive u rezervatu Round Valley u županiji (okrug) Mendocino američke savezne države Kalifornija.
Wailaki koriste zajedničku zastavu rezervata Round Valley koja je bijele boje s crvenim zvjezdasto (šest krakova) stiliziranim pečatom crvene boje unutar kojeg crvenim tiskanim slovima piše WAILACKI YUKI PITRIVER NOMLACKI CONCOW POMO, a unutar tog natpisa su stilizirano prikazane granice rezervata.
nedjelja, 17.03.2019.
Stjegoslovlje
Narodi Tsennahkenne (Tsen-nah-ken-ne) – 'narodi rijeke Jegulja'
Skupina od pet plemena koja su govorila i još uvijek govore zasebnim dijalektom athabaskan jezika naziva se 'Južni Athabaskani rijeke Jegeulje'. To je današnje područje američke savezne države Kalifornija, točnije županija (okruga) Trinity, Humboldt i Mendocino.
Na tom povijesnom području živjeli su starosjedilački narodi Tsennahkenne (Južni Athabaskani): Mattole, Nongatl, Lassik, Wailaki i Sinkyone. Danas su na redu Mattole koje ostali starosjedilački narodi nazivaju 'Tulbush' što znači 'stranci'. Naime, kod svih Južnih Athabaskana lica tetoviraju žene, no, kod Mattola to rade samo muškarci (tetoviraju čelo).
Mattole sebe nazivaju 'Niekeni' ili 'narod medvjeda', pa ih ponekad bijelci nazivaju 'Bear River Indians'. Zastava je bijele boje s plavim i crvenim obrubom cijelog polja zastave. U sredini zastave (malo više gornjem dijelu) nalazi se okrugli plemenski pečat u plavo-bijeloj izvedbi.
U središtu pečata je bijeli medvjed na čijem tijelu su dva otiska medvjeđih pandži koje odvaja stilizirana jegulja. U grboslovno desnom donjem kutu isti je takav otisak medvjeđe pandže, ali u crvenoj boji. U grboslovno lijevom gornjem kutu polja zastave je također crveni stilizirani otisak medvjeđe pandže.
Na plemenskom pečatu u gornjem dijelu bijelim tiskanim slovima piše BEAR RIVER BAND, a u donjem dijelu RONNERVILLE RANCHERIA. S pečata vise na grboslovno lijevoj strani tri pera te na srednjem peru piše TISH NON.
subota, 16.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Chimariko – 'narod kojeg više nema'
Narod Chimariko (Chemareko, Djimaliko, Chimalakwe, Kwoshonipu, Meyemma) nekad snažno, ali danas nestalo pleme američkih starosjedilaca Kalifornije iz obitelji jezika Chimarikan bilo je naseljeno do 19. stoljeća u kanjonu rijeke Trinity od New Rivera do Canyon Creeka.
Ime im potječe od riječi 'chimarikan' jezika 'chimar' što u prijevodu znači 'osoba', a kad su se sklonili kod susjednog naroda Hupa (Hupa nema glas 'r') dobili su naziv 'chimal' na koji je dodan sufiks 'kwe' odnosno 'xwe' (Chimalakwe).
Chimarike snažno pružaju otpor bijelim doseljenicima (kopačima zlata) i za to plaćaju najskuplju cijenu jer im broj 1825. spada na svega 250 pripadnika. Posljednji Chimariko umro je 1950. Danas se očuvalo nešto preživjelih mješanaca (bijelac i Chemeriko) i potomaka koji su asimilirani u narod Hupa.
petak, 15.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Whilkut – 'siromašni rođaci'
Narod Whilkut u vrlo su tijesnim rodbinskim, kulturnim i jezičnim odnosima i svezama s narodima Hupa, Chilula i Yurok, a najsličniji su narodu Hupa. Naziv (ime) dolazi od athabaskan riječi 'Hoilkut-hoi' što bi moglo odgovarati 'siromašnim rođacima'.
Druga imena za ovaj narod su 'Whiylqit' i 'Redwood Indians' jer su živjeli u sjeverozapadnom dijelu Kalifornije na gornjem tokovima rijeka Redwood Creek i Mad River. Danas žive u rezervatima Hoopa Walley u županiji (okrugu) Humboldt.
Narod Whilkut nema svoju zastavu i svoj plemenski pečat već koriste isto iz rezervata u kojem žive, ali su unatoč tomu federalno priznato pleme SAD-a.
četvrtak, 14.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Wiyot – 'zapadni Algonkini'
Narod Wiyot najzapadniji su govornici algonquin jezika i žive u području zaljeva Humboldt u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Pleme Wiyota posljednje je od svih starosjedilačkih naroda došlo u dodir s bijelim doseljenicima. Bili su to ruski lovci na morske vidre.
Plemenski pečat Wiyota okruglog je oblika i nevjerojatno podsjeća na košaru. Vanjski prsten stilizirani je prikaz pletene košare s tradicionalnim uzorkom, a u drugom prstenu koji je smeđe boje piše crnim tiskanim slovima koja su obrubljena bijelom bojom WIYOT TRIBE.
Ispuna prstena je prikaz neba, oceana, rijeke u kojoj plivaju jegulje i zelene obale na kojoj je tradicionalna kuća ispred koje pripadnica plemena sprema obrok. Oko kuće prikazana su dva stabla i grmlje.
srijeda, 13.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Chilula – 'ćelavi brežuljci'
Amerikanizirani naziv (ime) za narod Chilula (chee-LOO-lah) dolazi od riječi athabaskan jezika kojim su starosjedioci nazivali brda Bald Hills (Tsu-lu-lah). U prijevodu bi to doista trebalo značiti 'ćelavi brežuljci'.
Narod Chilula sam sebe naziva Hoilkut, a kako su vrlo malo pleme, iako su federalno priznati, nemaju svoj plemenski pečat ni zastavu već priznaju pod svoju zastavu rezervata ili rancherie u kojoj žive. Jezikom i kulturom najsrodniji su narodu Hupa.
utorak, 12.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Hupa (Hoopa) – 'ljudi mjesta na koje se vraćaju putovi'
Narod Hupa pripada athabaskan jezičnoj skupini starosjedilačkih naroda koji su živjeli uz obale rijeke Trinity u današnjoj saveznoj američkoj državi Kalifornija. Njihovi potomci danas žive u rezervatu Hoopa Valley u Kaliforniji, a manjim dijelom na Big Bend Rancheria i Elk Valley Rancheria.
Hupe sami sebe nazivaju 'Natinnoh-hoi' (izvorno Natinixwe, a hrvatski bi se to pročitalo 'Natinokwa'). Ponekad ih se naziva i 'Trinity Indijanci', a susjedna plemena pak ih raspoznaju kao Kishakevira (Karok), Cha'parahihu (Shasta), Hích'hu (Chimariko), Num-ee-muss (Yurok) …
Zastava Hupa je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Prsten pečata tradicionalno je izrađen od motiva (žablje stopalo) koji se koristio na košarama. Iznad piše crnim tiskanim slovima THE GREAT SEAL OF THE, a ispod HOOPA VALLY TRIBE.
Ispuna pečata je rijeka Trinity uz čiju obalu se nalazi tradicionalna kuća od dasaka, a iznad su brda u čijem podnožju se prostire dolina Valley Hoopa. Tri ptice koje lete i tri stabla oko kuće simboliziraju tjesnu povezanost naroda Hupa s narodima Karuk i Yaruk. Oko ruba zastave pojavljuje se još jedan tradicionalni košarački uzorak, a na vrhu crvenim tiskanim slovima piše NATINIXWE.
ponedjeljak, 11.03.2019.
Stjegoslovlje
Yana narod – 'osobe'
Yana narod živio je na području današnje američke savezne države Kalifornija, točnije na području Sierra Nevade do rijeka Yuba i Feather. Yana narod sastoji se od četiri skupine (plemena): Sjeverni, Središnji, Južni Yaha i Yahi (Yaxi).
Ime plemena temelji se na prvom dijelu riječi 'Ya' što označava osobu i sufiks 'ha' i 'hi – xi' što je oznaka za množinu. Danas njihovi potomci žive u rezervatu Redding Rancheria.
Naime, ovaj je narod najteže stradao tijekom 'zlatne groznice' kada su bijeli doseljenici u drugoj polovici 19. stoljeća gotovo istrijebili ovaj narod. Tako je posljednji 'divlji' pripadnik tog naroda tek 1911. u strahu sišao među bijele doseljenike.
Njegova životna dob procijenjena je na 50 godina, a kad su ga pitali za ime on je odgovorio da ga nema jer mu ga nitko nije mogao nadjenuti. Antropolog sveučilišta Berkeley Alfred Kroeber dao mu je ime Ishi (čovjek). Ishi je poživio još pet godina kao jedini stanovnik sveučilišta.
Plemenski pečat Yana je okrugli gdje je vanjski prsten izrađen kao stilizirana košara s tradicionalnim motivima, te s njega visi pet pera (2 – 1-1-1 – 2 ). Iza prvog para i ispred posljednjeg para vise po tri žira na uzici. Iznad piše crnim tiskanim slovima REDDING RANCHERIA.
Unutarnji prsten bijele je boje na kojem je crvenim tiskanim slovima u krug ispisano WINTU – YANA – PIT RIVER. U ispuni je tipični krajobraz Sierre prema kojoj teče rijeka iz koje iskače losos, a na njega se obrušava orao.
nedjelja, 10.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Konkow – 'sjeverozapadni Maidu'
Pleme Konkow dio je naroda Maidu, točnije Konkow su sjeverozapadni ili Maidu iz podnožja jer su živjeli uz obale rijeka Feather i Sacramento.. Danas njihovi potomci žive u rezervatu Mooretown Rancheria u okrugu Butte, Yuba i Glenn američke savezne države Kalifornije.
Ime Konkow najvjerojatnije potječe od složenice riječi penutskog jezika 'koyo mkawi' što u prijevodu znači 'zemlja livada'. Plemenski pečat Konkow u Mooretown Rancheria je okrugli crno-bijeli s crnim prstenom u kojem bijelim slovima, u gornjem dijelu, piše Concow, a u donjem dijelu Maidu.
U ispuni pečata stilizirano je prikazana planina ispod koje je prikazana velika zborna kuća zajednice (ukopana ispod površine s okruglicama stabla u zidovima i prekrivena korom drveta) oko koje su stabla i tradicionalne košare.
subota, 09.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Nisenan – 'južni Maidu'
Pleme Nisenan dio je naroda Maidu, točnije, Nisenan su južni ili dolinski Maidu jer su živjeli uz rijeku Yuba. Danas su njihovi potomci raštrkani po manjim zajednicama u okruzima Yuba, Nevada, Placer, Sacramento i El Dorado američke savezne države Kalifornije.
Ime najvjerojatnije potječe od riječi zamjenice u penutskom jeziku 'nisena'n' što u prijevodu znači 'među nama'. Pripadnici Nisenan žive u 'rancheriama' (španjolska riječ koja označava ruralna mala naselja), a danas je to riječ koja označava naselje starosjedilaca u Kaliforniji.
Svaka 'rancheria' ima svoj pečat, a ja ću ovdje opisati Nisenan pečat Nevada City Rancherie. Dakle, pečat je tradicionalno okrugli gdje vanjsku kružnicu prstena simbolizira pet kružno savijenih koplja čiji je vrh okrenut grboslovno desno (10-12, 12-3 i 3-5) dok su koplja (10-8 i 8-5) okrenuta grboslovno lijevo zatvarajući krug prstena.
U prstenu piše Nevada City Rancheria, u gornjem dijelu, a u donjem dijelu Nisenan Tribe. U ispuni pečata je hrastovo drvo pored kojeg protječe rijeka Yuba koja izvire u planinama koje su stilizirano prikazane sivom bojom. Ispod hrasta su tradicionalna nastamba i košara.
petak, 08.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Maidu – 'planinski Maidu'
Narod Maidu (Meidoo) pripada skupini starosjedilačkih naroda Kalifornije koji govore penutski jezik. Podijela ovog naroda može se svesti na tri glavne skupine (plemena): sjeveroistočni Maidu ili planinski Maidu, Nisenan ili južni Maidu i Konkow ili sjeverozapadni Maidu.
Planinski Maidu sebe nazivaju 'Meidoo' što jednostavno znači 'ljudi'. Danas njihovi potomci žive u okruzima Plumas i Lasen američke savezne države Kalifornija. Plemenski pečat je okrugli koji se sastoji od crnog prstena koji je omeđen kružnicama zelene boje te u njegovom gornjem dijelu piše bijelim tiskanim slovima GREENVILLE, a u donjem dijelu RANCHERIA.
Na grboslovno lijevoj strani pečata pričvršćena su dva zeleno crna pera, a ispuna pečata je krajobraz neba iznad planine koja izvire iznad šume te travnatog proplanka na koji se spušta ptica orao.
četvrtak, 07.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Yurok – 'nizvodni ljudi'
Pripadnici Yurok naroda pripadaju skupini starosjedilačkih naroda Kalifornije koji govore Weitspekan jezikom, ali je ipak jezik Yuroka jedinstven. Ime 'Yurok' potječe od riječi koja označava 'nizvodno', pa oni za sebe govore da su 'nizvodni ljudi' rijeke Klamath.
Zastava Yurok je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat obrubljuju tri crvene kružnice koje čine dva prstena i ispunu. Kroz dva prstena izmjenjuje se motiv 'žabljeg stopala' (vrlo čest motiv na košarama). U ispuni nalaze se motivi poput neba, rijeke, kopna, tradicionalne tkanine, čamac i riba.
srijeda, 06.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Tolowa – 'južni govornici'
Tolowa je starosjedilačko pleme Athapaskan skupine govornika iz doline rijeke Smith River na ekstremnom sjeverozapadu Kalifornije. Ime Tolowa najvjerojatnije potječe od athabaskan riječi 'Taa-laa-welha' (Taa-laa-wa) što bi u prijevodu značilo 'govorim kao Tolowa'.
Zastava ovog naroda je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini. Vanjski prsten pečata prelazi iz tirkizne u purpurnu grboslovnu boju, a kružno raspoređeni trokutići odvajaju ispunu od prstena u kojoj ona prelazi od purpurne u tirkiznu grboslovnu boju.
U vanjskom prstenu u gornjem dijelu piše GREAT SEAL OF THE, a u donjem dijelu TOLOWA DEE-NI' NATION. Ispunom dominira pustinjsko obalni krajobraz koji prelazi u rijeku. U gornjem dijelu je crvena stijena iza koje izlazi sunce koje baca zrake, zatim je tu stijena kremena, tradicionalne košare, koplje od kremena, plod žira i riba losos.
utorak, 05.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Karuk – 'ljudi uzvodno'
Karok (hrv. Karuk) Cahroc narod dio je skupine Quoratean naroda koji govori karok jezikom iz hokan skupine jezika. U Karok dijelektu riječ 'karuk' znači 'uzvodno', a riječ 'ara' znači 'čovjek', pa ponekad Kruk za sebe govore da su 'Karukare'.
Karuk narod živi na području današnje američke savezne države Kalifornije u Quartz rezervatu zajedno s još dva starosjedilačka naroda. Tako je i zastava Kruk naroda sastavljena od tri okomita polja: dva bijela i crveno redom bijelo-crveno-bijelo.
Crveno polje omeđeno je žutim okomitim crtama, a u središtu se nalaze tri crno-bijela orlova pera koja simboliziraju tri naroda u rezervatu. Dva bijela polja podijeljena su okomitom crnom crtom te su sa svake strane postavljena tri i dva motiva s košara u obliku tri trokuta.
Trokuti prvog polja okrenuti su prema unutra, a trokuti drugog polja prema van, Ista podjela je i na drugom bijelom polju zastave. U sredini zastave između tri pera koja su postavljena u krug crnim tiskanim slovima piše KARUK.
ponedjeljak, 04.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Modoc – 'kreveti lave'
Narod Modoc nekada (do rata 1872. – 1873. s US ARMY) je živio s obije strane granica današnjih saveznih država Oregona i Kalifornije. Sami sebe nazivaju Maklaks, a pripadaju skupini starosjedilačkih naroda koji govore lutuam jezikom koji je dio penutskog jezika.
Njihov naziv najvjerojatnije potječe od lutuam riječi 'Moatokni' što u prijevodu označava 'južnjake' (ljude koji žive na jugu). Teror i otimačina zemlje od strane bijelih doseljenika 'Modočanima' je prekipjelo 1872. kada pod vodstvom svojeg poglavice Kintpuasha (Captain Jack) i ratnih vođa Chikchikam Lupatkue-latko (Scarfaced Charley) (prvi je otvorio paljbu na američke vojnike) i Boston Charley otvoreno napadaju američke vojnike.
Njih 30-tak utaborili i utvrdili su se u području nazvanom Lava Beds i sve do 3. Ožujka 1873. Držali pod stalnom paljbom 1000 američkih vojnika. Poginulo je 87 vojnika, dočasnika i časnika, a ranjeno ih je 83. Modoc ratnici izgubili su 8 ratnika.
Nestankom hrane i streljiva 'Modočani' su se predali, a Captain Jack, Scarfaced Charley, Boston Charley i još dva ratnika su obješeni. Preostalih 155 ratnika, staraca, žena i djece prebačeni su u Oklahomu gdje ih je još 33 umrlo od bolesti.
Danas živi samo 7 direktnih potomaka (od njih 155) u rezervatu američke savezne države Oklahoma. Iako malobrojni izborili su se za priznanje i dobili zastavu. Zastava Modoc je plave boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini.
Pečat podsjeća na ratnički štit ili krug života i u donjem dijelu na njega je pričvršćeno deset pera (deset klanova plemena Modoc). U ispuni pečata je tirkizno nebo, plavo more i smeđa zemlja prema kojoj leti orao (što simbolizira povijesnu Modoc domovinu u Oregonu i Kaliforniji).
nedjelja, 03.03.2019.
Stjegoslovlje
Narodi Wintun – ' dom uz izvorsku vodu'
Ime naroda Wintun dolazi od riječi penutskog jezika 'wintuh' što znači 'osoba'. Narod Wintun sastoji se od tri skupine: Wintu, Nomlaki i Patwin. Sve tri skupine čine obitelj Copehan koja govori penutskim jezikom.
Povjesni (tradicionalni) zemljišni prostori ovog naroda nalaze se u dolini rijeke Sacramento, od planinskih rijeka Wintu na sjeveru, preko Nomlaki ravnica, do močvara, dolina i brda Patwina.
To je prostor oko 400 km (od sjevera prema jugu) uz rijeku Sacramento u današnjoj američkoj saveznoj državi Kalifornija. Na krajnjem sjeveru žive potomci sjevernih Wintunaca, narod Wintu.
Narod Wintu za svoju prezentaciju koristi plemenski pečat koji podsjeća na tradicionalni okrugli ratnički štit s kojeg vise četiri velika i dva manja ratnička pera. Ispuna štita (pečata) kojeg obrubljuje crna kružnica je podijeljena na dva dijela: gornji crvene i donji plave boje.
U gornjem (crvenom) dijelu prikazana je smeđa planina s bijelim (snježnim) vrhom iza kojeg izviruje žuto okruglo sunce. Bijelim tiskanim slovima piše OF NORTHERN CALIFORNIA, što je zapravo nastavak natipisa iz vanjskog dijela gdje crnim tiskanim slovima piše WINTU TRIBE. U donjem (plavom) dijelu iz plave rijeke iskače crveno-bijeli losos.
Središnji dio naroda Wintunaca koji se naziva Nomalaki (sami sebe nazivaju Nomlqewel što bi u prijevodu bilo 'zapadni narod') dijeli se na riječni i planinski dio. Planinski dio naroda sebe naziva 'Paskenta Nomlqa Boda'.
Njihov plemenski pečat je okrugli s prvim prstenom koji je crvena kružnica ispod koje je cijeli kružni niz crveno-bijelih trokuta koji se izmjenjuju. Zatim je crni prsten na kojem bijelim tiskanim slovima piše u gornjem dijelu PASKENTA BAND, a u donjem dijelu OF NOMLAKI INDIANS.
Ispuna je planinski krajobraz sa zelenim lišćem s lijeve i desne strane. Iznad lišća u gornjem dijelu na crvenoj borduri piše bijelim tiskanim slovima YEL T'IPNA, EL T'IPNA, TU T'IPNA.Ispod također na crvenoj borduri piše NOMLAQA BODA – NOVEMBER 2, 1994.
Južni dio Wintunaca je narod Patwin (u prijevodu čovjek), a oni sebe nazivaju 'Yochadehe' što se može prevesti kao 'dom ljudi uz izvorsku vodu'. Njihov plemenski pečat sastoji se od crnog prstena na kojem piše bijelim tiskanim slovima u gornjem dijelu YOCHA DEHE, a u donjem dijelu WINTUN NATION.
Ispuna je smeđe boje na kojoj je u gornjem dijelu u crnom krugu otisak šape medvjeda grizlija (simbol Californije) s kojeg vise tri crno bijela pera koja simboliziraju Wintun narod koji se sastoji od tri plemena
.
subota, 02.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Shasta – 'oni koji govore ispravno'
Podrijetlo i značenje riječi 'Shasta' je nerazjašnjeno. Naime, narod Sahasta živio je na području današnjih američkih saveznih država Oregona i Kalifornije, a oni sami sebe nazivaju 'Kahosadi' što u prijevodu sa jezika shastan znači 'oni koji govore ispravno'.
Prvi traperi i lovci (bijelci) nazivali su Shaste raznim inačicama poput Chasta, Shasty, Tsashtl, Sasti i Saste. Najvjerojatnije je to morala biti neka varijacija na ime poglavice koji se prvi susreo s bijelim lovcima, a njegovo ime bilo je Sustika.
Dakle, Sustika je mogla bijelcima 'zazvučati' nekako drugačije, a ne bi ni bilo prvi put da su bijeli doseljenici preokrenuli riječi starosjedioca. Danas potomci Shasta žive u rezervatu Quartz Valley u Kaliforniji i federalno su pleme.
Zastava Shasta je nebesko plave boje u čijem središtu su ukršteni luk, strijela i lula mira, a preko toga je crveni prsten čija je ispuna krajobraz ispod planine Shasta nad kojom leti orao, a pored rijeke je postavljen medvjed. Iznad tog plemenskog pečata piše tiskanim slovima SHASTA INDIAN NATION.
petak, 01.03.2019.
Stjegoslovlje
Narod Atsugewi – 'ljudi potoka Šešir'
Narod Atsugewi dio je naroda rijeke Pit River (Palaihnihan) iz dolina Burney, Hat i Dixie Valley u američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Samo značenje imena ovog naroda nije razjašnjeno.
Narod Atsugewi dijeli se na dvije skupine Atsuge (ljudi borova) koji žive u području Hat Creeka i Apwaruge (ljudi borovice) koji žive u dolini Dixie. Englezi su ih razlikovali kao 'narod šešira' i 'narod Dixie'.
Zastava ovog naroda zajednička je zastava Naroda rijeke Pit riwer. Sama rijeka dobila je ime po brojnim iskopanim 'jamama-zamkama' za ribe koje su na rijeci kopali starosjedilački narodi.
| < | ožujak, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!