Narod Modoc – 'kreveti lave'
Narod Modoc nekada (do rata 1872. – 1873. s US ARMY) je živio s obije strane granica današnjih saveznih država Oregona i Kalifornije. Sami sebe nazivaju Maklaks, a pripadaju skupini starosjedilačkih naroda koji govore lutuam jezikom koji je dio penutskog jezika.
Njihov naziv najvjerojatnije potječe od lutuam riječi 'Moatokni' što u prijevodu označava 'južnjake' (ljude koji žive na jugu). Teror i otimačina zemlje od strane bijelih doseljenika 'Modočanima' je prekipjelo 1872. kada pod vodstvom svojeg poglavice Kintpuasha (Captain Jack) i ratnih vođa Chikchikam Lupatkue-latko (Scarfaced Charley) (prvi je otvorio paljbu na američke vojnike) i Boston Charley otvoreno napadaju američke vojnike.
Njih 30-tak utaborili i utvrdili su se u području nazvanom Lava Beds i sve do 3. Ožujka 1873. Držali pod stalnom paljbom 1000 američkih vojnika. Poginulo je 87 vojnika, dočasnika i časnika, a ranjeno ih je 83. Modoc ratnici izgubili su 8 ratnika.
Nestankom hrane i streljiva 'Modočani' su se predali, a Captain Jack, Scarfaced Charley, Boston Charley i još dva ratnika su obješeni. Preostalih 155 ratnika, staraca, žena i djece prebačeni su u Oklahomu gdje ih je još 33 umrlo od bolesti.
Danas živi samo 7 direktnih potomaka (od njih 155) u rezervatu američke savezne države Oklahoma. Iako malobrojni izborili su se za priznanje i dobili zastavu. Zastava Modoc je plave boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini.
Pečat podsjeća na ratnički štit ili krug života i u donjem dijelu na njega je pričvršćeno deset pera (deset klanova plemena Modoc). U ispuni pečata je tirkizno nebo, plavo more i smeđa zemlja prema kojoj leti orao (što simbolizira povijesnu Modoc domovinu u Oregonu i Kaliforniji).
Post je objavljen 04.03.2019. u 20:34 sati.