Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

utorak, 30.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Alberte - Bigstone Cree Nation

Bigstone Cree Nation službeni je naziv ovog starosjedilačkog naroda iz kanadske provincije Alberta. Dio su velikog starosjedilačkog naroda Cree (Nehinaw). Pleme Bigstone Cree Nation sebe naziva Sakawithiniwak (šumski ljudi).

Pleme je službeno uvedeno u registar pod rednim brojem 458 i potpisnik je 'Ugovora 8' koji im jamči rezervat 166 Wabasca.

Zastava ovog plemena je žute boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini pomaknutim grboslovno desno dok su grboslovno lijevo zastave UK (gore) i Kanade (dolje).

Plemenski pečat je obrubljen crnom kružnicom, a u ispuni je u središtu bijeli tradicionalni šator (wigwam) postavljen na zelenu livadu iza koje teče plava rijeka, prostire se zelena šuma s crvenim suncem na žutom nebu.
Iznad pečata crnim tiskanim slovima piše BIGSTONE CREE NATION, a ispod je grboslovni baner na kojem piše DESMARAIS ALBERTA i s njega visi sedam bijelo-crnih pera.


30.04.2019. u 13:51 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 29.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Alberte - Beaver Lake Cree Nation

Beaver Lake Cree Nation službeni je naziv ovog starosjedilačkog naroda iz kanadske provincije Alberta. Dio su velikog starosjedilačkog naroda Cree (Nehinaw). Pleme Beaver Lake Cree Nation sebe naziva 'Amisk Sakahikan Wi Iniwak' što u prijevodu znači 'Ljudi Dabrovog jezera'.

Pleme je službeno uvedeno u registar pod rednim brojem 460 i potpisnik je 'Ugovora 6' koji im jamči rezervat 131 Beaver Lake. Pleme pripada podskupini 'Šumski Kri' (Woodland Cree).

Zastava 'Ljudi Dabrovog jezera' je svijetloplavo-crveno-žuto-zeleno-bijelo s okruglim plemenskim pečatom koji pokriva prve četiri grede zastave dok u zelenoj bijelim tiskanim slovima piše BEAVER LAKE, a u bijeloj crnim tiskanim slovima CREE NATION.

Prsten pečata je plave boje u kojem su 'cree slogovnim pismom' (glifovima) ispisane riječi dijalekta cree algic jezika. U središtu je smeđi dabar iza kojeg je zelena obala pored plavog jezera.


29.04.2019. u 16:14 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 28.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Alberte - Beaver First Nation (Dunne Za)

Beaver First Nation službeni je naziv ovog starosjedilačkog naroda iz kanadske provincije Alberta. Oni pak sami sebe nazivaju 'Dene Za' što u prijevodu s atabaskan jezika (dijalekt Sekani) znači 'izvorni ljudi'.

Oni sami sebe nazivaju Tse'khene (Sekani), a u prijevodu 'oni koji žive među dabrovima'. Pleme je službeno uvedeno u registar pod rednim brojem 445 i potpisnik je 'Ugovora 8' koji im jamči rezervat 164 Boyer.

Plemenski pečat je okrugli omeđen crvenom kružnicom u čijoj ispuni je osam strelica posloženo u 'paralelogram' i za koje je pričvršćena stilizirana žuta koža u čijem središtu je okrugli prikaz smeđeg dabra koji stoji na zelenoj obali uz plavu rijeku.

Po rijeci plovi kanu s veslačem iza kojeg izlazi sunce kroz šumu zelenih borova, a u zraku je orao. Ispod toga je pet crveno-bijelih pera na kojima su tri crvene točke.


28.04.2019. u 09:12 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 27.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Alberte - Athabasca Chipewyan First Nation

Athabasca Chipewyan First Nation službeni je naziv ovog starosjedilačkog naroda iz kanadske provincije Alberta. Oni pak sami sebe nazivaju 'Dene Suline' što u prijevodu s atabaskan jezika znači 'izvorni ljudi'.

Pleme je službeno uvedeno u registar pod rednim brojem 463 i potpisnik je 'Ugovora 8' koji im jamči rezervat 201 Chipewyan. Francuzi i Englezi 'potrudili' su se zakomplicirati stvar oko ovog plemena pa su ga tako Francuzi 'zapisali' kao 'Montagnais', a isto tako Englezi su pleme 'Neenolino Innu' također 'zapisali' kao 'Montagnais'.

Zastava ovog plemena je dva plava stupa (poput kanadske zastave), a u bijelom polju je okrugli plemenski pečat koji prikazuje tipičan krajobraz rezervata s podijelama boja nebo (nebesko plava) i jezero (nebesko plava). Obala smeđe, otoci crno, a potom grede plavo-tirkizno-zlatno-žuto-žuto-zlatno-tirkizno-plavo.

Iznad pečata piše crnim tiskanim slovima ATHABASCA CHIPEWYAN, a ispod FIRST NATION.


27.04.2019. u 20:43 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Alberte - Alexis Nakota Sioux First Nation

Alexis Nakota Sioux First Nation službeni je naziv ovog starosjedilačkog naroda iz kanadske provincije Alberta. Oni pak sami sebe nazivaju 'Iyarhe Nakodabi' i oni doista jesu dio planinskih Sijuksa (Rocky Mountain Sioux) i govore dijelektom Dakota.

Naime, poznati su među susjedima koji ih nazivaju 'Stoney Nakoda' ('Iyarhe Nakodabi') što bi u prijevodu trebalo označavati 'one koji kuhaju s vrućim kamenjem'. U povijesti oni su zapamćeni i kao 'Wapamakthe' što u prijevodu znači 'Lovci na glave', ali oni taj naziv ne vole i za sebe tvrde da su 'Iyethka' (čisti ljudi).

Pleme je registrirano pod rednim brojem 437 i potpisalo 'Ugovor 6' koji im je omogućio rezervate 232 Whitecourt, 233 Elk River i 234 Cardinal River. Godine 1877. tri poglavice, Bearspaw, Wesley i Chiniquay potpisuju i 'Ugovor 7' koji im je omogućio da svako pleme (koje danas nose nazive po imenima tih legendarnih poglavica) dobije svoj zasebni rezervat.

Tako su Nakode jedini starosjedilački narod u Kanadi koji je dobio za svako svoje pleme zaseban rezervat. Područje tih rezervata zajednički se naziva 'Stony Indian Reserve'.

Zastava je zajednička i to dvije crvene grede (grboslovno desno i lijevo što podjeća na Kanadsku zastavu) žuto središnje polje koje je gore i dolje omeđeno trikiznom bojom. U središtu je pečat ispod kojeg su tri plava trokuta.

Pečat je okrugli s crnim obrubom s kojeg vise crna pera, ispuna je crvena u kojoj su dvije ruke u pozdravu (rukovanju). Ruka bijelog i crvenog čovjeka iznad kojeg je lula mira.


24.04.2019. u 19:43 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 22.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Alberte - Alexander First Nation

Pleme 'Alexander First Nation' sebe naziva po svom poglavici koji je potpisao 'Ugovor 6' i tako osigurao plemenu pravo na rezervat broj 134. Naime 'Alexander' je krsno ime poglavice Katstaweskum koji je prihvatio kršćanstvo kao vjeru.

Pleme je registrirano pod rednim brojem 438 kao pleme Kipohtakaw, zastava je bijele boje u čijem središtu se nalazi perjanica s crvenim perima iznad koje piše Alexander First Nation, a ispod #134.

U novije doba pleme je podijelilo rezervat na još dvije cjeline 134 A i 134 B jer među njima žive i pripadnici drugih plemena (Enoch Cree, O'Chiese, Nakota Sioux i Sunchild), a zajednički plemenski pečat je okrugli koji u gornjem dijelu ima tri kožne cjeline s kojih vise dva wampuma.

U donjem dijelu pečata su četiri crno-bijela pera, iznad piše ALEXSANDER FIRST NATION, a ispuna je lula mira iz koje se dim pretvara u siluetu svetog bijelog bizona Wakantanku. Ispod bizona piše žutim slovima #134 Treaty 6.


22.04.2019. u 09:40 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 21.04.2019.

Stjegoslovlje

Narodi 'kanadske nizine' – Alberta, Saskatchewan i Manitoba

Sjeverni nastavak na 'američku nizinu' (prerija) je 'kanadska nizina'. To je područje kanadskih provincija Alberta, Saskatchewan i Manitoba gdje su živjeli i još uvijek žive starosjedilački narodi konfederacije Crne noge (Blackfoot), narodi Cree i Saulteaux, te kanadski Sijuksi Stoney i Assiniboine.

Ovdje su jezici algonkin, atabaskan i siuan pomiješani i ravnomjerno zastupljeni. Za razliku od SAD (ulaz u federaciju) u Kanadi postoje 'Ugovori'. Dakle, u 'kanadskoj nizini' tako postoji šest Ugovora numeriranih od 1 do 6. Rezervati dobivaju redne brojeve, a što se stjegoslovlja tiče ta dva broja (broj ugovora i broj rezervata) obvezni su na zastavama starosjedilačkih naroda Kanade.

'Ugovori' su potpisani u razdoblju od 1871. do 1877. I vrijede još i danas, a brojevi rezervata odnose se na područja koja su izdvojena za starosjedilačke narode nakon što su potpisali ugovor s kanadskom državom (engleska kruna) i ne treba ih miješati s područjima koja se odnose na zemljišna potraživanja, koja uključuju sve tradicionalne zemlje tih naroda što je mnogo veći teritorij od bilo kojeg rezervata.

Dakako, a da sve i ne bi bilo tako jednostavno tu se pojavljuje i treći broj. Taj treći broj je redni broj plemena pod kojim je ono registrirano (priznato) od strane 'engleske krune' (Kanade). U slijedećim serijama kroz stjegoslovlje objasnit ću odnose tih 'brojki' i stjegoslovnih oznaka i simbola.


21.04.2019. u 10:46 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 20.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Nipissing – 'ljudi s jezera'

Narod Nipissing bio je najmalobrojniji od svih okolnih Anisnabek (Algonkin) naroda. Bili su vrlo miroljubivi i većinom su se bavili šamanizmom, pa su ih Francuzi prozvali 'narod čarobnjaka'.

Nipissing sami sebe nazivaju 'NB'ssin' što bi u prijevodu trebalo označavati ljude s malog jezera (jezero Nipissing).

Njihov dom oduvijek je bio na obalama jezera koje se i danas naziva po njima – Nipissing u Ontariju (Kanada). Godine 1650. napali su ih nemilosrdni Irokezi i mnoge ljude Nipissing jednostavno masakrirali. Nipissing su bili prisiljeni povući se prema jezeru Nipigon, ali su se vratili 1671. natrag na staro ognjište s kojeg su protjerali Irokeze te tu žive njihovi potomci još i danas.

Ponekad se u literaturi pronađe i drugo ime za Nipissing, a to je Miskouaha. Zastava Nipissing je crvene boje koja simbolizira svetu vatru s bijelim jelenom po cijelom polju zastave. Jelen je sveti simbol naroda Nipissing.


20.04.2019. u 16:01 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 19.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Abenaki (Kanadska plemena)

U seriji o Abenaki (Wobanakiak) 'narod zemlje zore' ili 'zemlji jutarnjeg svijetla – zemlji zore' već sam pisao u seriji stjegoslovlja starosjedilačkih naroda SAD-a. Sada mi je preostalo u ovoj seriji samo opisati ona plemena koja su ostala razdijeljena granicom 'bijelog čovjeka', točnije u Kanadi.

Dakle, tu su plemena Odanak i Wolinak, na području kanadske provincije Quebec, točnije uz rijeku Saint-Francois, (algonkin Alsigontekw – 'rijeka u kojoj nije bilo nikoga').

Odanak u prijevodu znači 'selo, naselje', a Wolinak pak 'zaljev'. Zastava je bijele boje u čijem središtu se nalazi stilizirani prikaz glave pripadnika ovog naroda s dva pera i dvije strijele koje su vršcima okrenute grboslovno desno.

U grboslovno desnom gornjem kutu nalazi se kornjača, a dolje crveni javorov list (simbol Kanade). U gornjem grboslovno lijevom kutu nalazi se medvjed, a u donjem pak prikaz orla.


19.04.2019. u 18:17 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 18.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Micmac (Mikmaq) – 'moj prijatelj'

Narod Micmac sam sebe naziva 'Lnuk' što u prijevodu treba označavati narod, a 'mi'kmaq' zapravo označava 'prijatelja'. Domovina Micmaca je francuska (kanadska) Akadija (Newfoundland, Nova Scotia, New Brunswick, Prince Edward Island i otok Cape Breton Island).

Izgleda da su Micmaci s bijelcima u kontakt došli još za doba Vikinga i baskijskih ribara s kojima su održavali trgovinske veze, ali dolaskom Francuza Micmaci prihvačaju bez problema njihovu kulturu i cijelo vrijeme ostaju odani Francuzima, a kasnije i Amerikancima, dok s Englezima nikada nisu potpisali ni jedan sporazum.

Zastava Micmaca bijele je boje preko koje je položen crveni križ pomaknut u grboslovno desnu stranu te s jedne strane stoji crveni mjesec, a s druge crvena zvijezda s pet krakova.


18.04.2019. u 21:03 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 17.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Pottawatomi (Bodewadmi) – 'čuvari vatre'

Narod Pottawatomi treći je član Vijeća Tri Vatre (uz Ojibwe i Odawe), a sami sebe nazivaju 'Neshnabe'. Naziv Pottawatomi anglikanizirana je algonkin riječ 'Bodewadmi', što u prijevodu znači 'čuvari vatre' (kućnog ognjišta).

Pottawatomi su tu časnu dužnost zaslužili kao 'najmlađi brat' u Vijeću Tri Vatre. Dakle, Pottawatomi su zaduženi za svetu vatru podno 'doodemsa' tijekom tradicionalnog obreda 'Midewiwin'. Riječ algonkin jezika 'doodem' Englezi su opet krivo izgovarali kao 'totem'.

Zasebna zastava naroda Pottawatomi u Kanadi ne postoji već oni rabe tradicionalnu zastavu nacije Anishinaabe, ili zastave lokalnih rezervata u kojima žive s drugim starosjedilačkim narodima Kanade.


17.04.2019. u 19:47 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 15.04.2019.

Stjegoslovlje

Pleme Mississauga – Ojibwe 'na velikom ušću'

Pleme Mississauga dio je velikog naroda Ojibwe koji sebe nazivaju 'Missisakingdachirinouek' (Misi-zaaging-dash-ininweg) što bi u prijevodu trebalo označavati 'govornike s velikih riječnih ušća-utoka). Riječ 'Misswezahging' označava 'rijeku s mnogo utoka'.

Domovina Mississauga je područje između Velikih jezera sa središtem kod Nijagarinih vodopada (Niagara Falls). Kad su Hjuroni (Wendat) Mississauge nazvali 'Tisagechroanue' Francuzi su to krivo čuli i tako zapisali, no, Mississauge su zapravo 'Zisaugeghroanu'.

Nakon pobjede Amerikanaca u ratu protiv Britanske Krune zemlju Mississauga naselili su Lojalisti iz Trinaest kolonija (Amerike). Kanadske vlasti tek su u 21. stoljeću ispravile nepravdu iz 18. stoljeća prema Missisaugama, pa su im za oduzetu zemlju dodijelili 145 milijuna dolara.

Mississauge su tada nazvani 'New Credit First Nation', a zastava im je bijele boje u čijem središtu je orao kao glasnik budućnosti za Mississauge, oko njega su tri vatre. Te vatre prikazuju Mississauge kao članove Vijeća Tri Vatre, ispod je lula mira koju su Mississauge dobile od kraljice Viktorije. Oko svega u krugu je plavim tiskanim slovima ispisano: MISSISSAUGAS OF THE NEW CREDIT FIRST NATION.


15.04.2019. u 21:23 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 14.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Ojibwa – 'oni koji zapisuju'

Naziv ili ime naroda Ojibwa, ali i Chippewa, pa i Saulteaux, ponekad zna unijeti pomutnju onima koji se po prvi put susreću s imenima starosjedilačkih naroda Sjeverne Amerike (SAD i Kanada).

Naime, sami sebe Ojibwe nazivaju 'Anishinaabe', no, njihovi susjedi, a poglavito Europljani (Francuzi i Englezi) 'potrudili' su se ime ovog velikog i brojčanog naroda dodatno zakomplicirati.

Tako ih francuski doseljenici registriraju kao Saulteaux (jer žive oko vodopada jezera Superior), ali to je samo dio (pleme) ovog naroda koji je preko tog njihovog plemena bio u 'Željeznoj konfederaciji' s narodom Cree i prvim mesticima.

Englezi pak ih jednostavno na samo njima prihvatljiv način nazivaju 'Chippewa' ('ojibe' i 'chippe' dvije su riječi koje označavaju nabore šavova na mokasinama, a i jedna i druga riječ u algonkin jeziku prevode se kao 'naborano'). Poradi toga u Kanadi se zadržala riječ Ojibwe, a u SAD-u pak Chippewa kao naziv za isti narod.

Okolni (susjedi) starosjedilački narodi pak ime za ovaj narod izvode iz više riječi i značenja. Tako riječ 'ojiibwabwe' označava 'one koji kuhaju-peku', a pri tomu se misli na sušenje mokasina na vatri kako bi šavovi postali vodonepropusni.

Riječ 'ozhibiiwe' pak označavaju 'onoga koji zapisuje svoje vizije'. Naime, vračevi Ojibwe svoje su vizije putem piktograma na brezinoj kori objavljivali ostalima, pa je tako nastao tradicionalni obred 'Midewiwin'.

Na kraju riječ 'oji ibwe' označava nekoga tko zamuckuje (muca), a upravo tako dijalekt Ojibwa (na zamuckivanje) podsjeća narod Cree koji govori drugačijim dijalektom.

Zastava Ojibwa je zapravo tradicionalna zastava Nacije Anishinaabe koja je crvene boje u čijem središtu je bijeli piktogram orla okružen bijelom kružnicom (prstenom). Kako pak postoji oko 150 plemena naroda Ojibwe u Sjevernoj Americi (SAD i Kanada), a svako pleme ima svoju posebnu zastavu, neke zastave plemena iz Kanade opisat ću u idućim serijama.


14.04.2019. u 10:49 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 13.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Odawa (Ottawa) – 'oni koji trguju, kupuju i prodaju'

Odawe sami sebe nazivaju 'Anishinaabe adaawe', a 'ottawa je engleska riječ izvedenica od algonkin riječi 'daawaa' koja označava nekoga tko trguje, kupuje ili prodaje.

Međutim, njihovi susjedi ponekad ih identificiraju kao 'Watawawininiwok' (ljudi s područja trstike). Naziv 'Nishnaabe' u 'Vijeću Tri Vatre' u koji Odawa ulazi taj naziv označava ih kao 'izvorni ljudi' (eng. First Nation).

Zastava Odawa je obrubljena plavim rubom i podijeljena na četiri dijela (bijelo-žuto-crno-crveno) s plemenskim pečatom u sredini podijele zastave.


13.04.2019. u 08:22 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 11.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Algonquin – 'naši rođaci – saveznici'

Algonkini (Algonquini) sami sebe nazivaju 'Anicinape' (Anishinaabe) i otuda dolazi vrlo često do zabune jer neki izvori navode sva plemena koja govore algonkin jezikom kao narod Algonkina što naravno nije tako.

Još veću zabunu unose Odawe (Ottawe) kada srodne Anishinaabe nazivaju skraćeno 'Nishnaabe' što onda mnogi pomiješaju s drugim narodom 'Neshnabe' (Potawatomi) koji su u 'Vijeću Tri Vatre' s Odawama i Ojibweama, a u to 'Vijeće' Anishinaabe ne ulaze.

Dakle, narod Algonkin je autohtoni narod Sjeverne Amerike i govori jezikom algonkina, a njihovi potomci danas žive u Kanadi, odnosno u provincijama Ontario i Quebec.

Zastave Algonkina je bijele boje u čijem većem dijelu polja zastave se nalazi ovalni plemenski pečat obrubljen žutim prstenom u čijem središtu je crnom bojom prikazan šumoviti kraj Istočne Kanade (Eastern Woodland) iznad kojeg u grboslovno desnoj strani izlazi sunce crvene boje.

U grboslovno lijevoj strani iznad šume leti orao koji u kandžama drži pero smeđe-bijele boje. Donji dio je zelene ispune na kojoj se nalazi bubanj bijelo-plavo-crno-crvene boje. S grboslovno desne strane prikazani su algonkin muškarac i dječak, a s grboslovno lijeve strane algonkin žena i djevojčica.

U gornjem dijelu iznad pečata crnim tiskanim slovima piše ALGONQUIN – ANISHINABEG NATION, a u donjem dijelu NATION ALGONQUINE – ANISHINABEG.


11.04.2019. u 21:52 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 10.04.2019.

Stjegoslovlje

Autohtoni Kanađani – 'First Nation'

Teritorijalno područje današnje Kanade, s obzirom na životno područje starosjedilaca Kanade, može se podijeliti na šest velikih područja: istočni šumoviti kraj, nizine, plato, sjeverozapadna obala, sub-arktik i Arktik.

Dakle, idem ja onda nekim samo meni znanim i dopadljivim redom. Starosjedilački narodi istočnih šuma Kanade naselili su današnja područja jugozapadnog i južnog Ontaria, južnog Quebeca i istočne pomorske provincije.

Tu su nekada živjeli veličanstveni i moćni Algonquini, Ojibwe, Nipissing, Ottawa, Maliseet, Mi'kmaq i tajanstveni drevni Abenaki. Dobro, idemo onda s Algonkinima.


10.04.2019. u 21:04 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 08.04.2019.

Stjegoslovlje

Nacija Mestika – 'u preriji rođeni'

Mestici su potomci (djeca) rođena u mješovitim brakovima između Europljana i žena starosjedilačkog naroda (češće je upravo tako, muškarac Europljanin /najčešće Francuz, rjeđe Englez ili Škot/ i žena iz redova starosjedilaca, a rjeđe obrnuto).

Iako su im obećavana razna prava i privilegije, tek je, Ustav Kanade iz 1982., trajno zagarantirao i riješio prava Mestika, Inuita i autohtonih starosjedilačkih naroda. Dakle, očevi Mestika bili su Francuzi slobodnjaci-buntovnici koji nisu priznavali vlast kralja niti bilo kojeg gospodara.

Ti predci Mestika živjeli su od lova i trgovine krznom i govorili su francuskim jezikom koji je zapravo postao kreolski jezik njihovih potomaka. Zastava Mestika je zapravo zastava koja se može smatrati najstarijom kanadskom zastavom i ona se pojavila tijekom 'Bitke kod sedam hrastova' (sukob Hudson's Bay Company /HBC/ i North West Company /NWC/.

Zastave 'Union Jack' i 'fleur-de-lis' jesu starije, ali su ona nacionalne zastave u Europi, a ovdje je čak 150 godina prije kanadske 'Maple Leaf' zastava 'horizontalne osmice' (simbol beskonačnosti) ujedinila dvije kulture, one europske i one sjeverno-američke'.

Jedini je prijepor ove zastave podloga boje – plava, crvena ili obije zajedno. No, bilo kako da bilo, Mestici su svoju zastavu razvili tijekom 'Bitke kod sedam hrastova' i od tada je ona prepoznatljiva i samo njihova.


08.04.2019. u 21:32 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 06.04.2019.

Stjegoslovlje

Starosjedilački narodi Kanade – Autohtoni Kanađani

Nakon stjegoslovlja Američkih starosjedilaca dolazi stjegoslovlje Kanadskih starosjedilaca. Za razliku od Američkih, Kanadski starosjedilački narodi dijele se na tri skupine: autohtoni, inuiti i mestici.

Iako su ovdje u Kanadi prve rane interakcije Europljana sa starosjediocima bile manje borbene, nasilne i krvave (od onih u Sjedinjenim Američkim Državama) ni ovdje nisu mogle bez sukoba.

Dakle, u nadolazećim mjesecima 'lutat' ću prostranstvima Kanade i opisivati zastave Starosjedilačkih naroda Kanade, a počet ću s vrlo interesantnom nacijom mestika 'trkačima kroz šume' (coureurs des bois), potomcima istinskih slobodnjaka koji su 'pobjegli' od civilizacije i ženili se s ženama starosjedilačkih naroda.


06.04.2019. u 21:07 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 04.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Diegueno (Ipai Tipai) – 'oni s litica'

Narod Diegueno živio je na području današnje županije San Diego u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Ime Diegueno nadjenuli su im španjolski konkvistadori po misiji San Diego.

Dieguenosi se dijele na dvije glavne skupine:Sjeverni Diegueno ili Ipai (E pi) i Južni Diegueno ili Tipai (Te pi). Sami sebe nazivaju 'Kumeyaay' što bi u prijevodu značilo 'oni s litice'.

Danas Dieguenosi žive raštrkani po rezervatima južne Kalifornije: Barona, Campo, Capitan Grande, Cuyapaipe, Inaja-Cosmit, La Posta, Manzanita, Mesa Grande, San Pasqual, Santa Ysabel, Sycuan, Viejas (Baron Long) i Jamul Indian Village.

Dijele se na manja plemena (oko 50-tak) koja imaju svako svoj plemenski pečat, pa zajednička zastava ni ne postoji.


04.04.2019. u 21:15 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 03.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Cahuilla – 'majstori'

Narod Cahuilla sam sebe naziva 'Ivilyuqaletem' ili jednostavno skraćeno 'Kawia' što bi trebalo označavati nekoga tko je 'majstor'. Jezik pripada uto-aztečkoj skupini jezika, a narod Cahuilla dijeli se na tri skupine: Zapadni (Agua Caliente – Sekhi Seche), Planinski (Pješčani narod -Natcutakiktum ) i Pustinjski (Augustin – Nanxaiyem).

Zasebna i zajednička zastava ne postoje, ali svako pleme ima svoj plemenski pečat koji identificira i osobni je znak identiteta svakog od tih plemena naroda koji živi na području koje na sjeveru graniči s planinom San Bernardino, na jugu Borrego Springs i Čokoladne planine, na istoku pustinje Colorado, a na zapadu ravnica San Jacinto i istočne padine Palomara Planine.


03.04.2019. u 19:30 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 02.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Luiseno – 'zapadni narod'

Narod Luiseno sam sebe naziva 'Ataaxum' (ljudi), a ostali narodi iz Takic skupine domorodačkih naroda nazivaju ih 'Payomkawichum' (zapadni narod). Ime Luiseno, ponekad i Juaneno, nadjenuli su im španjolski konkvistadori koji su na njihovom području utemeljili misije 'San Luis Rey' (1776.) i 'San Juan Capistrano' (1798.).

Narod Luiseno sastoji se od šest konfederativnih plemena: La Jolla, Pala, Pauma, Pechanga, Rincon i Soboba. Svako od ovih plemena ima svoju zastavu, a ja ću opisati zastavu Pechanga.

Dakle, zastava Pechanga je plave boje uokvirena zlatnim obrubom s okruglim plemenskim pečatom u sredini polja zastave. Vanjski prsten pečata je crne boje i u njemu piše zlatnim slovima: TEMECULA BAND OF LUISENO MISSION INDIANS, a u donjem dijelu PECHANGA RESERVATIO RIVERSIDE COUNTY CA.

U ispuni pečata je grana hrasta s dva lista i dva žira, a u pozadini je silueta planinskog lanca San Jacinto. Ispod žira piše WIIWS zlatnim slovima, a to je tradicionalno kašasto jelo od žira.


02.04.2019. u 20:05 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 01.04.2019.

Stjegoslovlje

Narod Fernandino (Tataviam) – 'narod okrenut Suncu'

Narod Fernandino san sebe naziva Tataviam i u rodbinskim je vezama sa Shoshonima, a ime su dobili od španjolskih konkvistadora koji su na njihovom području podigli misiju San Fernando.

Riječ Tataviam pak bi trebala označavati 'sunčane padine', točnije narod koji živi na tim padinama. Susjedi ih zbog njihovog nerazumljivog uto-aztečkog dijalekta nazivaju 'Aliklik' što bi trebalo označavati 'onog koji zamuckuje kada govori'.

Zastava Tataviama je žuto-bijelo-žute okomite podijele gdje se na sredini bijelog polja nalazi medvjed ispod kojeg piše U.S. FEDERAL 1892, te po tri crtice gore i dolje bijelog polja. Na žutim poljima šest je crvenih trokuta koji su omeđeni smeđim crtama.

Plemenski pečat se sastoji od vanjskog prstena u kojem piše: Fernandeno Tataviam Band of Mission Indians, a ispod California. U ispuni je zelena planina iza koje zalazi žuto sunce. Iznad vrha planine je orao, a ispod je medvjed koji stoji kraj dva bijela kamena.


01.04.2019. u 19:16 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< travanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Opis bloga

sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest.



web counter
web counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!