Plastično je fantastično

ponedjeljak, 11.08.2014.

PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA

Uvod

Blog "Plastično je fantastično" započinje s projektom PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA. To neće biti „Enciklopedija plastike“ preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika.

PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA sastoji se od dva dijela.

Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva biti će i kratica tog polimera nastala izvorno u engleskom jeziku, ali koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama).

Popis će biti podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, biti će ubačena poveznica. Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru.

Drugi dio PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE je poveznica na KRATICE polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.


O kraticama

Imena osnovne plastike, proizvoda polimerizacije, polimerizata i nužnih dodataka često su vrlo dugačka. Stoga je vrlo prošireno pisanje kratica. Uobičajeno je kratice sastavljati prema nekom logičkom i upotrebljivom sustavu. Početna je pretpostavka da su kratice akronimi imena, no to nije uvijek moguće dosljedno provesti, pa se dodaju i druga slova. S pomoću kratica koje plastiku svrstavaju prema njihovu osnovnom kemijskom sastavu, mogu se identificirati pojedini materijali. Međutim, fizička, preradbena i uporabna svojstva proizvoda bitno određuju dodaci u polimernim mješavinama ili smjesama. Ti dodaci, katkad brojni, obično nisu obuhvaćeni kraticama, osim u ponekim, odlučujućim slučajevima.

Hrvatsku inačicu kratica započelo se izrađivati u okviru časopisa „Polimeri“ još 1982. U radu je sudjelovalo više autora, međutim ovdje navedene kratice, od kojih su neke i normirane prema HRN/ISO rezultat su rada autora Igora i Ranke Čatić.

Od trenutka kada se započelo izrađivati kratice, svi suradnici bili suočeni s gotovo nepremostivim teškoćama. Temeljni je razlog što se podosta razlikuju rješenja u preporukama Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (e. International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC) o pisanju kratica i norme EN ISO 1043-1:2001 (E) - Plastics - Symbols and abbreviated terms (Plastika - simboli i kratice imena). Primjer: prema preporukama IUPAC-a treba pisati eten, a prema navedenoj normi ISO, i što je uvriježeno u svakodnevnoj praksi, etilen. Autori su se odlučili pridržavati hrvatske norme HRN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, koja je u skladu s navedenom međunarodnom normom.

Treba navesti još dvije pojedinosti. Prvo, kratica se mora pisati kako je usvojena na razini međunarodnih normi. Primjer, kratica za poli(vinil-klorid) je PVC a ne PVK. Uspjelo se taj način pisanja uvrstiti i u „Strunu“ (projekt strukovnog nazivlja) i s tim rješenjem su upoznati i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Valja navesti još jednu teškoću. Vrlo je proširena i u svjetskoj literaturi upotreba riječi polimeri za plastiku i gumu. To nije dovoljno precizno. Prema Algeru, naziv polimeri smisleno se upotrebljava kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule) s ponavljajućim jedinicama. Prema najnovijoj klasifikaciji materijala koji mogu biti polimeri i nepolimeri, organski ili anorganski, sva plastika, ali i guma pripada skupini polimera. Međutim, temeljni organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline. Dakle polimeri obuhvaćaju znatno više tvari i materijala, pa i proizvode od plastike, gume i od njih načinjene tvorevina.

Plastika su tehnički upotrebljivi materijali koji sadržavaju osim osnovne tvari, polimerizata, i druge dodatke, pod navedenim naslovom članka obuhvaćeni su monomeri (npr. vinil-klorid, VC), polimerni materijali (npr. polipropilen, PP) i dodaci (npr. dioktil-ftalat, DOP), bez posebnog navođenja o čemu je riječ.

Popis kratica i imena bitno je proširen s obzirom na navedenu ISO normu. Naime, u svakodnevnoj je uporabi, pogotovo među proizvođačima materijala i prerađivačima, još velik broj nenormiranih kratica. Stoga je odlučeno da se u ovome tekstu, radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja, navedu i ostale kratice koje se nalaze u raznim literaturnim izvorima. Autori su svjesni činjenice da to nije popis svih kratica u polimerstvu, kao i da su moguća drukčija rješenja pojedinih imena. Svaki doprinos preciznijem pisanju kratica i pojedinih imena je dobrodošao.

Dio kratica normiran je na razini Međunarodne organizacije za normiranje (ISO) i uključen je u hrvatsku normu HRN/ISO 472. Tablica s kraticama svojevrstan je kompromis između normiranih i na tržištu često upotrebljavanih kratica. Čak se i postojeće norme dosta međusobno razlikuju, a niti unutar iste norme nisu sva načela dosljedno provedena. Važna je promjena nastala kada je norma ISO sugerirala da se odtereti i bolje identificira slovo A, pa se npr. za akrilate počelo upotrebljavati AK, anhidride AH, arile i arilate AR, akrilonitrile AN, za alkohole AL, acetate AC, amide i alkane A itd. Međutim, u kraticama koje se sastoje od više slova, načelo nije dosljedno provedeno, pa je ponegdje zadržano slovo A za sve navedene skupine. Slično je i s nekima drugim opterećenim simbolima, npr. B, C, M, P, S i T. Može se očekivati da će tablicu trebati dopunjavati i izbacivati nenormirane kratice, koje će se s vremenom ipak morati zamijeniti normiranima. Kratice navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) otisnute su masno. Kratice koje nisu navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) uvrštene su onako kako bi ih trebalo pisati prema dosljedno provedenoj normi.

Valja dodati još jedno pojašnjenje. Popis kratica obuhvaća osnovne sastojke i potrebne dodatke za pravljenje plastičnih materijala: duromerâ i plastomerâ te posebnu skupinu elastoplastomere. Podjela na duromere i plastomere temelji se na njihovu ponašanju pri povišenim temperaturama.

Duromerni materijali, duromeri (duroplasti), gusto su prostorno umrežene makromolekule, netaljivi su i netopljivi i ne bubre. Plastomeri (termoplasti) materijali su linearnih i granatih makromolekula, taljivi su i topljivi. Elastoplastomeri (termoplastična guma) taljivi su i topljivi materijali koji bubre.


Engleski rječnik

Izvor za nazivlje polimera na engleskom jeziku je TRORJEČNIK POLIMERSTVA: HRVATSKO - ENGLESKO - NJEMAČKI autora Igora i Ranke Čatić, a u izdanju Društva za plastiku i gumu (2014). Ovom prilikom zahvaljujem se osobito I. Čatiću koji je dopustio da se koristi navedeni rječnik za ovaj projekt. Stoga valja izdvojiti neke misli iz Predgovora tom rječniku.

Iz Predgovora Trorječnika:

U proljeće 1962. objavljen je u časopisu Kemija u industriji tekst I. Čatića o potrebi sređivanja nazivlja na području polimerstva. Nešto više od pola stoljeća poslije, javnosti predajemo na uporabu i prosudbu ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački. Po prvi puta isključivo kao CD inačicu. Englesko-hrvatski rječnik polimerstva (2002.) bio je samo u papirnatoj inačici, dok je Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva (2009.), oba u izdanju Društva za plastiku i gumu, osim u tiskanom obliku sadržavao kao prilog i CD-inačicu.

Rječnik je među ostalim rezultat rada na projektu ERPOHEN (Elektronički rječnik polimerstva: hrvatski-engleski i njemački) koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost tijekom 2010. i 2011.

Rječnik sadrži 12 394 hrvatskih naziva te 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica.

Rezultat je to rada brojnih stručnjaka i jezikoslovaca. U prvoj fazi sakupljanja građe veliki je bio doprinos Aleksandre Kostial-Štambuk i Vide Jarm. Vrijedni su doprinos rječniku dali i Krešimir Adamić, Barbara Bulat, Nenad Cvjetičanin, Zvonimir Janović, Dubravka Raffaeli, Ana Rogić, Đurđica Španiček i Zorica Veksli.

Jedno ime treba izdvojiti. Rječnik sadrži vrlo opsežnu listu kratica. Za rješavanje dvojbi o njihovu pravilnom pisanju zahvaljujemo dugogodišnjem recenzentu tih tekstova za potrebe časopisa Polimeri Vladimiru Rapiću.

Posebno smo ponosni na suradnju s jezikoslovcima današnjeg Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s kojima surađujemo organizirano još od 1973. Određeno vrijeme rad na građi rječnika podupirao je Terminološki odbor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Iz redova jezikoslovaca iz IHJJ-a treba navesti: Eugeniju Barić, Ivu Kalinskog i Mariju Zniku a u okviru projekta ERPOHEN: Mariju Bratanić te Ivanu Kurtović-Budju i Brunu Nahoda.

Imali smo trajnu podršku i jezikoslovaca iz drugih sredina. Stoga se zahvaljujemo: Stjepanu Babiću, Kati Fišter, Sandi Ham, Eli Orešković-Požek i Branki Tafri te vrhunskom poznavatelju hrvatskoga standardnog i tehničkog jezika Stanislavu Severu.

Našu zahvalnost želimo izraziti Hrvatskoj zakladi za znanost koja je financirala projekt ERPOHEN. Posebno se želimo zahvaliti Lovorki Barač-Lauc na trajnoj podršci i razumijevanju.

Zagreb, u jesen 2013.

Igor i Ranka Čatić




Kako pretraživati?

Otvaranjem poveznice PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA u lijevom boxu otvoriti će se stranica bloga "Plastično je fantastično" sa svih sedam postova objavljenih u jednom danu, ukucati F i otvoriti će se prozorčić u kojem možete upisati bilo koji pojam, kraticu, dio pojma i pretraživač će vas usmjeriti na traženu riječ.

Ukoliko čitatelj zna barem prvo slovo kratice, dovoljno je odabrati jednu od poveznica naziva POLIMERI x-y i otvoriti će se jedna od pet tablica s po osamdamdesetak polimera, pa iz njih može dalje klikom na poveznicu koja je umetnuta u puni naziv, doći do potpune i provjerene informacije o traženom polimeru. Poveznica koja je umetnuta u hrvatski naziv usmjeriti će čitatelja na hrvatsku web stranicu, dok će poveznica umetnuta na puni engleski naziv usmjeriti na mrežnu stranicu na engleskom jeziku.

Ukoliko čitatelj zna točnu kraticu, onda će odabrati poveznicu na KRATICE i otvoriti će se mrežna stranica časopisa Polimeri s tražilicom. U slobodni prozorčić potrebno je upisati cijelu ili dio kratice i pojaviti će se popis svih polimera s tom kraticom odnosno dijelom kratice.


Korištena literatura:

1. Plastika - Rječnik, HRN EN ISO 472, Hrvatski zavod za normizaciju, prvo izdanje, 2007.
2. Čatić, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.
3. Rogić, A., Čatić, I., Godec, D.: Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.
4. Čatić, I., Čatić, R.: EPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2014.



Sljedeći post: Sadržaj




- 12:25 - Komentari (25) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se