15.04.2013., ponedjeljak
Poziv na promociju časopisa
S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas u petak, 19. travnja, u 19 sati
u multimedijsku dvoranu palače Herzer
na promociju II. broja časopisa
HISTORIA VARASDIENSIS. ČASOPIS ZA VARAŽDINSKU POVJESNICU
nakladnika
Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije
Na promociji će govoriti:
prof. dr. sc. Mijo Korade, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Msc. Ivan Obadić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U povodu promocije, časopis će se prodavati po promotivnoj cijeni od 50,00 kuna.
Nakon predstavljanja časopisa, slijedi godišnja skupština Društva povjesničara.
Veselimo se Vašem dolasku!
|
- 13:35 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
19.10.2012., petak
Poziv
Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije organizira u srijedu 24. listopada, u 19 sati, u prostorijama multimedijske dvorane palače Herzer, promociju tri izdanja. Prvo će Zvonimir Despot, prof., kao glavni urednik, predstaviti magazin VP – Magazin za vojnu povijest. Zatim će mr. sc. Amir Obhođaš govoriti o knjizi Hrvatska legija 369. pojačana (hrvatska) pješačka pukovnija na Istočnom bojištu 1941. – 1943., a treću knjigu pod nazivom Borba Hrvata protiv Trećeg Reicha. Hrvatski protuosovinski otpor i dinamika vojno – političkih strategija na hrvatskom ratištu u Drugom svjetskom ratu predstavit će autorica Neva Mihalić, prof. S obzirom na prigodu, okupljenima će se besplatno podijeliti ograničena količina magazina VP – Magazin za vojnu povijest, a navedene knjige prodavati će se po promotivnoj cijeni od 50,00 kuna po primjerku.
Veselimo se Vašem dolasku!
Zvonimir Despot, rođen u Koprivnici 1970., kolumnist je Večernjeg lista, povjesničar i publicist, urednik knjiga u izdanju Večernjeg lista te od nedavno i nakladnik knjiga u izdanju biblioteke „Hrvatska povijest“. Glavni je urednik magazina Vojna povijest. Diplomirao je 1996. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na čijoj je Katedri za crkvenu povijest obranio diplomski rad pod nazivom „Braća Hrvatskog zmaja i hrvatska sakralna baština. Povijest Družbe 1905. - 1995.“ Od polovine 1997. radi kao novinar i urednik u „Večernjem listu“ u Zagrebu, gdje je objavio niz novinskih članaka i komentara iz suvremene hrvatske povijesti, prije svega o Drugome svjetskom ratu, komunističkoj Jugoslaviji, hrvatskoj emigraciji te o Domovinskom ratu. Dosad je objavio sljedeće knjige: "Ne bojte se", Večernji list, 2005. (grupa autora); "Hrvatska za svakoga", Večernji list, 2005. (grupa autora); "Međugorje. Tajna Gospinih ukazanja", Večernji list, 2006. (grupa autora); "Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.", Hrvatski institut za povijest, 2007.; "Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Zagreb i središnja Hrvatska", Hrvatski institut za povijest, 2008. (grupa priređivača); "Tito-tajne vladara. Najnoviji prilozi za biografiju Josipa Broza", Večernji list , 2009.; "Tito-strogo povjerljivo. Arhivski dokumenti", Večernji list, 2010. (s Perom Simićem); "Pisma Titu. Što je narod pisao jugoslavenskom vođi", Večernji list, 2010.; „Misterij Međugorja“, Večernji list, 2011. (grupa autora); „Medački džep 1993.“, Večernji list, 2012.; „Akcije Specijalne policije MUP-a u operaciji Oluja“, Večernji list, 2012.
Amir Obhođaš je 1998. godine završio dvopredmetni studij geografije i povijesti koji zajednički izvode Prirodoslovno-matematički fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovao je u Domovinskom ratu kao pripadnik 144. brigade Hrvatske vojske. Od 1999. godine radi u Hrvatskom državnom arhivu gdje je danas načelnik Odsjeka mikroteke i fototeke. Godine 2010. stekao je zvanje magistra znanosti iz humanističkih znanosti, polje povijest, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio magistarski rad na temu „Kopnene postrojbe NDH na Istočnom bojištu 1941.-1943. godine“.
Neva Mihalić rođena je u Zagrebu. Srednju školu završila je u Splitu. Diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu izradom diplomskog rada na Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Radila je kao znanstvena novakinja na polju povijesti i filozofije znanosti. Doktorant je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu na polju filozofije uma. Stipendija bavarske vlade omogućila joj je istraživanje u Njemačkoj (kulturna povijest), a stipendija francuske vlade istraživanje i usavršavanje na znanstvenim i visokoškolskim institucijama u Parizu i Rouenu (eksperimentalna fenomenologija i primijenjena epistemologija). Dosad je objavila analitičke, znanstvene, stručne i publicističke radove na područjima povijesti i filozofije znanosti, kulturne povijesti i političke povijesti.
|
- 10:25 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
25.09.2012., utorak
Predavanje prof. Agičića
DRUŠTVO POVJESNIČARA GRADA VARAŽDINA I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IMA ČAST POZVATI VAS NA PREDAVANJE
HRVATSKA HISTORIOGRAFIJA DANAS – INSTITUCIONALNI OKVIRI I SMJEROVI RAZVOJA
GOST PREDAVAČ PROF. DR. SC. DAMIR AGIČIĆ
REDOVITI PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Predavanje će se održati 26. rujna 2012. (srijeda) u 19 sati u multimedijalnoj dvorani palače Herzer, Franjevački trg 6, Varaždin
Prof. Agičić je od 2003. predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka, a između 2004. i 2006. bio je pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta. Bio je voditelj znanstvenih projekata „Hrvati i slavenske integracijske ideologije“ i „Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19. - 21. stoljeće)“ te međunarodnog projekta o hrvatsko-poljskoj kulturnoj suradnji u 19. stoljeću (hrvatsko-poljski projekt u sklopu međuakademijske razmjene) i hrvatsko-slovenskog projekta o javnoj upotrebi povijesti. Voditelj je zajedničkog projekta HAZU i Poljske akademije znanosti: Poljsko-hrvatski politički i kulturni odnosi 1848. - 1945. (za razdoblje 2011. - 2013.). Godine 2003. s grupom suradnika pokrenuo je časopis Povijest u nastavi, kojemu je do 2008. bio glavni i odgovorni urednik. Od 2008. glavni je i odgovorni urednik časopisa Historijski zbornik. Oba časopisa izdaje središnja udruga hrvatskih povjesničara, Društvo za hrvatsku povjesnicu. Član je međunarodnog uredništva časopisa Historijska traganja Instituta za historiju u Sarajevu te časopisa Balcanica Posnaniensia Sveučilišta Adama Mickiewicza u Poznanju. Pokrenuo je i uređuje web portal za popularizaciju povijesnih znanosti www.historiografija.hr. Član je Predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Upravnog odbora Društva za hrvatsku povjesnicu i drugih strukovnih udruga.
Sudjelovao je na brojnim seminarima i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a kao gostujući profesor održao je ciklus predavanja studentima Sveučilišta u Varšavi (Studium Europy Wschodniej) u proljeće 2011. Između ostalog držao je predavanja i na Sveučilištu Adama Mickiewicza u Poznańu te na Katoličkom sveučilištu u Lublinu. Dvaput je držao javna predavanja u Poljskoj akademiji umjetnosti u Krakovu. Godine 2002. dobio je odlikovanje ministra kulture Republike Poljske Zaslužan za poljsku kulturu. Za promoviranje srednjoeuropske ideje u Hrvatskoj izdavačka kuća Srednja Europa, koju vodi, primila je 2009. Nagradu Wacława Felczaka i Henryka Wereszyckoga.
|
- 09:23 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
16.02.2012., četvrtak
Poziv na predstavljanje knjiga
Sjeverozapadna Hrvatska u doba prodora Osmanlija
Hrvoje Petrić: Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću, Meridijani, 2012.
Rani novi vijek (16. i 17. stoljeće) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrlo je parcijalno i nedovoljno historiografski istražen. Tu prazninu sada upotpunjava opsežna knjiga dr. sc. Hrvoja Petrića, docenta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj knjizi je detaljno secirana povijest 17. stoljeća na prostoru Varaždinskog generalata Vojne krajine, te stare Križevačke županije. Radi se o području od Kutine do Varaždina i od Đurđevca do Križevaca.
Posebno mjesto pripada i razradi stanja i događaja u Podravini u tom burnom 17. stoljeću. Tada su Osmanlije prodrli najdublje na zapad, pa je i od prostrane srednjovjekovne Križevačke županije slobodan bio još samo ostatak ostataka (reliquie reliquiarum). Turska je bila i Velika Kaniža (od 1600. do 1690.) , te dobar dio Podravine do Kloštra Podravskog (od 1552. do 1684.). Dakle , granica se protezala donjim dijelom Mure, zatim Dravom do Kloštra, te potom na jug prema Čazmi. Nakon mira na rijeci Žitvi 1606. stanje na granici donekle se stabiliziralo, ali su pljačkaški pohodi Osmanlija bili sastavni dio svakodnevnice.
Kako piše jedan od recenzenata ove knjige, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Hrvoje Petrić prikazao je ovo razdoblje na "način koji je bez presedana u hrvatskoj historiografiji ranog novog vijeka", jer usporedo razrađuje sve elemente prirodnogeografske osnove, naseljenosti i stanovništva s tijekom događaja i načinom života. Osim stalne turske opasnosti, to je i doba rigidne vojnokrajiške uprave, te borbe gradova i trgovišta za opstanak samouprave i banske jurisdikcije. U Podravini to je i početak barokne obnove stanovništva i naselja, obrane utvrde u Đurđevcu, funkcioniranja lančane obrane tvrđicama i utvrdama uz Dravu i Muru, te izgradnje velebne koprivničke utvrde. Težište obrade je na procesima antropizacije prirode i tipovima naselja, te na društvenim promjenama u interakcijama višestrukih čimbenika.
Ovaj suvremen ekohistorisjki pristup obradi povijesne građe predstavlja vrlo značajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. Knjiga je obimna (više od 400 stranica), a donosi i popis naselja i stanovnika (kućegospodara) u većem broju župa u 17. stoljeću.
Krešimir Čvrljak: Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina
Dr. sc. Krešimir Čvrljak je u svom znanstvenom radu usmjeren na izučavanje povijesti hrvatske i europske filozofije renesanse, te humanističko - renesansne baštine. Piše i objavljuje od 1969. te je autor više desetaka znanstvenih studija, rasprava, ogleda i knjiga. Radovi su mu s područja filozofije renesanse, putopisne književnosti, hrvatske crkvene kulturne povijesti i hrvatsko - europskoga renesansnog latiniteta.
Knjiga Krešimira Čvrljka „Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina“ donosi iscrpan prikaz kulturnih, literalnih i filozofskih gibanja u renesansnom Varaždinu i njegovoj široj okolici. Autor ukazuje na stalne veze sjeverne Hrvatske sa srednjoeuropskim kulturnim krugom te naglašava značaj odlaska Varaždinaca na studij u Beč, Graz, Padovu i neke druge europske gradove. U knjizi autor istražuje i utjecaj protestantizma na varaždinski literalni krug 16. st., a posebnu će pažnju posvetiti radovima Valentina Cibela, Mihaela Bučića, Ivana Pergošića, Antuna Vramca i Blaža Škrinjarića.
Upravo zbog mnogobrojnih podataka koje knjiga donosi ona će biti od velike koristi proučavateljima sjeverohrvatskog humanizma, ali će također biti i zanimljivo štivo svima onima koje zanima ova tematika.
|
- 13:45 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
10.01.2012., utorak
Održana dva nova predavanja Društva povjesničara
U multimedijskoj dvorani palače Hercer 15. prosinca 2011. profesorica Varaždinske gimnazije Višnja Burek održala je predvanje pod nazivom Ratna povijest SAD-a u muzejima i memorijalnim kompleksima sjevernog Arkanzasa
Autorica predavanja posjetila je državu Arkanzas i Missouri koje su tijekom 19. stoljeća bila područja naseljavanja Europljana i sukoba s indijanskim narodima, a šezdesetih godina 19. stoljeća poprište građanskog rata. Gotovo polovica svih bitaka vodila se na području države Arkanzas. Tamo se danas nalaze brojni muzeji, memorijalni kompleksi i vojna groblja koja nastoje na zanimljiv način prezentirati američku ratnu povijest. Autorica je predstavila bojno polje Prairie Grove, memorijalni muzej Drenen – Scott, povijesni gradić Van Buren, Nacionalno vojno groblje Fayetteville i Nacionalni muzej Prvog svjetskog rata u Kansas Cityju.
Sjedinjenje Američke Države posvećuju izuzetnu pažnju nacionalnoj prošlosti i njenom predstavljanju u muzejima i memorijalnim kompleksima. Nacionalna povijest, posebno ona ratna, snažno utječe na nacionalni ponos i osjećaj pripadnosti naciji. Stoga je zanimljiv način na koji se američka nacionalna povijest prezentira Amerikancima, ali i strancima – turistima, kazala je prof. Burek.
Višnja Burek
Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županje 24. studenoga 2011. organiziralo je predavanje pod nazivom: Đuro Arnold i Stanislav Preprek - spone Varaždina i Petrovaradina, a o temi je govorila Ivana Andrić Penava.
Filozof i pjesnik iz Ivanca Đuro Arnold često je boravio u Petrovaradinu gdje je napisao tekst za himnu banu Josipu Jelačiću pod nazivom ''Banu Jelačiću''. Himnu je uglazbio skladatelj Stanislav Preprek, a nastala je u povodu osnivanja Omladinskog društva Jelačić i Ženskog prosvjetnog društva Zora 1922. godine u Petrovaradinu.
Ivana Andrić Penava
|
- 10:35 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Poziv za prikupljanje radova za Ludbreški zbornik
Udruga antifašističkih boraca općina i grada Ludbrega te Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ Ludbreg
najavljuju izdavanje zbornika radova pod radnim nazivom „Ludbreg i okolica u 2. svjetskom ratu“
Cilj izdavanja zbornika je bolje poznavanje prošlosti 2. svjetskog rata na ludbreškom području u odnosu na dosad objavljene radove o toj temi. Za objavu članka potrebno je prikazati određenu (izabranu) temu vezanu za zavičajnu povijest Ludbrega i Ludbreške podravine u razdoblju 1941.-1945. Autori mogu sami predložiti temu (o čemu odlučuje uredništvo) ili odabrati jednu od ponuđenih. Potrebno je da članci zadovoljavaju sva pravila pisanja povijesne struke. Autori sami odgovaraju za točnosti navoda u svom prilogu.
Tehničke karakteristike rada
- način pisanja: objektivno, nepristrano, bez izražavanja vlastitih stavova, tvrdnje potkrijepiti literaturom, izvorima, izjavama kazivača, spomenuti pogreške u dosadašnjoj literaturi
- zemljovidi, tablice, grafikoni i statistički dodaci su poželjni (uz navođenje izvora)
- članak mora biti lektoriran i korigiran od strane autora
- članak obavezno mora sadržavati uvodni dio, glavni dio te zaključak (glavni dio može se podijeliti po podnaslovima ili poglavljima). Na kraju članka obavezan je sažetak na stranom jeziku – engleskom ili njemačkom jeziku.
- članak mora sadržavati bilješke s korištenom literaturom (i citatima) na kraju rada
- članci moraju biti napisani u verziji MS Word document, font: Times New Roman, Size 12, bilješke 11, prored 1, slike (jpeg format) na posebnoj stranici sa kratkim pojašnjenjem i izvorom
- preporuča se da se radovi kreću u opsegu do najviše 36 kartica
- poželjno je da članci sadržavaju izjave kazivača te uključuju rezultate terenskog istraživanja
- članci moraju sadržavati i osobne podatke autora (ime i prezime, akademska titula, institucija u kojoj radi, prebivalište, kontakt ili e-mail adresa)
- članak se predaje snimljen na CD/DVD-u na adresu:
Udruga antifašističkih boraca i antifašista općina i grada Ludbrega
- za Uredništvo zbornika -
Ulica Petra Zrinskog 33
42230 Ludbreg
ili se može poslati na e-mail adresu urednika: mdretar@net.hr
Rok predaje članaka je 1. rujan 2012. Predani radovi se ne vraćaju. Uredništvo može zatražiti od autora da korigira pojedine dijelove članka. Autor na poklon dobiva primjerak zbornika te sudjeluje u promidžbi zbornika.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista općina i grada Ludbrega i Uredništvo zbornika stoji na raspolaganju za savjete i dogovor oko izbora teme, konzultacija oko izbora izvora i literature, prijedloga mogućih kazivača te svih ostalih upita.
POPIS PREDLOŽENIH TEMA ZA ZBORNIK:
Ludbreg između dva rata*
Prilike u Ludbreškoj Podravini pred Drugi svjetski rat (1939.-1941.)
1941. godina (okupacija, proglašenje NDH, Velika župa Zagorje... )
Tragedija ludbreških Srba, Židova i Roma*
Kalnički partizanski odred*
Ratni put brigade „Braća Radić“, 32. i 33. divizije
X. korpus Zagrebački (s osvrtom na sudjelovanje Ludbrežana)
Jedan dan u životu partizana
Narodni heroj Antun Blažić - Šimun
Bitka za oslobođenje Ludbrega 3. 10. 1943. (Šemovečka bitka)
Žene u ratu
Život u okupiranom Ludbregu (i/ili nekom od sela, npr. Poljancu, Sv. Petru, Hrženici...)
Ulična bitka za Ludbreg (6. 7. 1944.)
Godine 1944/45 i oslobođenje Ludbrega
Ratne godine u župskim kronikama i spomenicama škola ludbreškog kraja
Najznačajnije osobe Narodnooslobodilačke borbe (u ludbreškom kraju)
Ludbreg i okolica u poraću (ratne štete, obnova, suđenja ratnim zločincima, križari)
Spomenička baština NOB-a u ludbreškom kraju*
----------------------------
* već preuzete teme
Autori se u vezi teme i dogovora mogu javiti na mail: mdretar@net.hr
|
- 10:14 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
09.01.2012., ponedjeljak
Poziv za sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu
Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Povijesno društvo Koprivnica
u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije
Poštovana kolegice / poštovani kolega,
pozivamo Vas da se prijavite za sudjelovanje u radu međunarodnog znanstvenog skupa “Povijest okoliša područja Regionalnog parka Mura-Drava” koji će se održati 1. i 2. lipnja 2012. godine u Koprivnici. Ovaj međunarodni znanstveni skup organizira se kao zajednička inicijativa Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju te Povijesnog društva Koprivnica u suradnji s Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područjima Koprivničko-križevačke i Međimurske županije. Radni jezici znanstvenog skupa će biti hrvatski, engleski i slovenski. Dva su glavna cilja ovog skupa: prvo, kritički vrednovati dosadašnje spoznaje raznih historiografija te srodnih društvenih i humanističkih disciplina o odnosu čovjeka i okoliša na širem prostoru uz rijeke Muru i Dravu (prvenstveno na području koje obuhvaća regionalni park Mura-Drava), u dugom trajanju te drugo, novim arhivskim i drugim istraživanjima, što je moguće više utemeljenima u novim pristupima i primjeni inovativnih metoda i tehnika rada unaprijediti znanstvene spoznaje o jednome od slabije istraživanih područja naše povijesti okoliša. Imajući na umu da se ovo područje u dugom povijesnom trajanju oblikuje kao višegranično s više povijesno-okolišno relevantnih stajališta, naročito nam je stalo da na ovoj konferenciji budu raspravljani, u mjeri u kojoj je to moguće, multidisciplinarnim i interdisciplinarnim pristupom.
Da bi pripreme bile što učinkovitije, stalo nam je da prijavljeni sudionici već od prijave priopćenja budu međusobno u komunikaciji te kada je god moguće zajedno rade na stvaranju informatičkih baza podataka te na kartografiranju istraživanih problema. Voljni smo učiniti sve što možemo da takva priprema ove konferencije bude što učinkovitija. Svi prilozi međunarodnoga znanstvenog skupa, koji budu pripremljeni u formi znanstvenih članaka, bit će objavljeni.
Pozivamo Vas da svojom prijavom teme i izlaganjem pridonesete radu ovog znanstvenog skupa. Molimo Vas da naslov Vašeg izlaganja zajedno s popunjenim upitnikom, sažetkom i kratkom biobibliografijom (na najviše jednoj do dvije stranice) dostavite najkasnije do 28. veljače 2012. godine na adresu Hrvoja Petrića, koji je izravno zadužen za pripreme ovoga međunarodnog skupa.
Hrvoje Petrić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb ili: e-mail: h.petric@inet.hr
________________________________________
Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Povijesno društvo Koprivnica
u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije
PRIJAVA ZA MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP
“Povijest okoliša područja Regionalnog parka Mura-Drava”
Ime i prezime:
Akademski status:
Radni naslov teme:
Zanimanje:
Matična ustanova:
Kontakt adresa:
E-mail:
Telefon i fax:
Mjesto i datum:
Potpis:
(Napomena: molimo da priložite sažetak izlaganja i biobibliografiju)
|
- 12:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
26.09.2011., ponedjeljak
Kako su nastali varaždinsku husari?
Nakon ljetne stanke, Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije održalo je 29. rujna prvo u nizu predavanje. U multimedijskoj dvorani palače Herzer Velimir Vukšić govorio je o temi: ''Kako su nastali varaždinsku husari?'' Na predavanju je Vukšić predstavio razvoj husarskih postrojbi te njihov povijesni put u Hrvatskoj. Središnja tema predavanja bio je nastanak i razvoj husara u Varaždinu, njihovo djelovanje i ratni put te razlozi nestanka. Samo predavanje bilo je popraćeno mnogim ilustracijama, a prisustvovao je i pripadnik udruge ''Husari Varaždinske županije 1746.'' odjeven u husarsko odjelo. Vukšić je predstavio slikovni časopis za vojnu povijest i militariju ''Carski husar'' čiji je glavni urednik te za koji piše članke i radi ilustracije.
Neke od Vukšićevih ilustracija:
Varaždinski husar oko 1760. godine
Varaždinski pandur 1742. godine
Velimir Vukšić
|
- 13:46 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Predstavljen prvi broj časopisa Historia Varasdiensis
Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije organiziralo je 15. rujna u 19 sati, u multimedijalnoj dvorani palače Herzer, predstavljanje prvog broja časopisa Historia Varasdiensis. Časopis za varaždinsku povjesnicu. Prvi broj časopisa predstavio je akademik Franjo Šanjek, zajedno sa predsjednicom Društva Spomenkom Težak i glavnim urednicima časopisa, dr. sc. Hrvoje Petrićem i MSc Ivanom Obadićem.
Časopis izdaje Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije s ciljem promicanja i unapređenja spoznaja o povijesno – kulturnom nasljeđu varaždinske regije. Društvo povjesničara osnovano je 2009. godine. Ubrzo nakon osnivanja Društva pokrenuta je inicijativa za izdavanjem časopisa. Formirano je uredništvo časopisa u koje su ušli Rajko Guščić, Vladimir Huzjan, Suzana Jagić, Ivančica Jež, Siniša Krznar, Magdalena Lončarić, Spomenka Težak i Kruno Sudec. Za glavne urednike su izabrani Hrvoje Petrić i Ivan Obadić, a časopis je grafički uredio Kruno Sudec. Kako bi oko projekta okupili što veći broj povjesničara i istraživača povijesti varaždinskog kraja, formiran je i Savjet časopisa: Juraj Belaj, Neven Budak, Dragutin Feletar, Ernest Fišer, Zoltan Gozsy, Željko Holjevac, Siniša Horvat, Andrej Hozjan, Damir Hrelja, Mira Kolar-Dimitrijević, Miroslav Klemm, Nevenka Krklec, Mirjana Matijević-Sokol, Janko Pavetić, Franjo Ruža, Franjo Šanjek, Marina Šimek, Leopold Toifl i Eduard Vargović.
Pokretanjem prvog povijesnog časopisa posvećenog ovom području želimo otvoriti prostor za razmjenu ideja, mišljenja, te za promicanje novih pogleda na povijest varaždinskog kraja. Izdavanjem časopisa želimo, dakle, prateći kretanja u suvremenoj historiografiji, potaknuti istraživanja i kritički dijalog o raznovrsnim temama vezanim uz kulturne, gospodarske, društvene, političke, ekološke i socijalne aspekte povijesnog razvoja grada Varaždina i šire regije.
U časopisu će se objavljivati znanstveni i stručni radovi koji su prošli postupak dvostruke recenzije; nerecenzirani prilozi u kojima autori na popularan način dopunjuju znanstvene spoznaje o povijesti grada i šire regije; transkripti i prijevodi izvorne arhivske građe s latinskog, njemačkog i drugih jezika; intervjue s osobama koje su sudjelovale u političkom, kulturnom, znanstvenom i obrazovnom životu našega grada i regije kao svjedocima povijesnih zbivanja; te konačno prikazi knjiga, periodike i znanstvenih skupova.
Na zacrtanoj uređivačkoj podlozi vjerujemo da ćemo osigurati kontinuiranost izlaženja našega časopisa kao godišnjaka, pri čemu ćemo nastojati izdavati tematske brojeve kako bi potaknuli sustavno istraživanje povijesti varaždinske regije, kao i aktualizaciju onih tema koje su do danas ostale nedovoljno istražene. Tako će već drugi broj časopisa biti posvećen temi „Historiografija grada Varaždina i varaždinskog kraja“. Želimo ovom prilikom uputiti poziv stručnoj javnosti, ali i svima koji su zainteresirani za povijest varaždinskog kraja, da se priključe u našim naporima oko izdavanja časopisa, bilo kao autori priloga, ili na druge načine.
Želimo ovom prilikom zahvaliti svim pojedincima, kao i varaždinskim znanstvenim i kulturnim institucijama koje su nam pomogle u realizaciji ovoga projekta, a naročito sponzorima, Gradu Varaždinu, Varaždinskoj županiji, Vindiji d. d. i Bernardi Nova d. o. o., na financijskoj potpori.
S lijeva na desno: Ivan Obadić, Franjo Šanjek, Spomenka Težak i Hrvoje Petrić
Publika u vrijeme promocije časopisa
|
- 13:42 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
11.07.2011., ponedjeljak
Poziv za dostavu radova
TEMA BROJA
Historiografija grada Varaždina i varaždinskog kraja
Časopis Historia Varasdiensis objavljuje poziv svim zainteresiranima autorima i suradnicima da pošalju svoje radove za 2. broj časopisa. Časopis izdaje Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije s ciljem promicanja i unapređenja naših spoznaja o kulturno-povijesnom nasljeđu grada Varaždina i Varaždinske županije. Namjera je uredništva da se u časopisu sa širokog sadržajnog spektra razmotre različita znanstvena područja od povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije i drugih područja humanističkih znanosti tematski vezanih uz varaždinsko područje. Zagovaranjem multidisciplinarnog pristupa u časopisu želimo potaknuti istraživanja i kritički dijalog o raznovrsnim temama vezanim uz kulturne, gospodarske, društvene i socijalne aspekte razvoja grada Varaždina i varaždinske regije.
Tema drugog broja je Historiografija grada Varaždina i varaždinskog kraja. Uz priloge vezane uz temu broja u časopisu ćemo objaviti i ostale znanstvene i stručne radove i priloge. Naša je namjera da se po prvi puta predstavi varaždinska historiografija i njezin početak, razvoj te pojedina razdoblja i njihova glavna dostignuća; njezini najistaknutiji predstavnici, njihova glavna djela i različiti pristupi u proučavanju prošlosti (metodološke odrednice, ali i drugačije shvaćanje historije u određenom povijesnom razdoblju); institucije i društva koja su svojom (izdavačkom) djelatnošću značajno doprinijela istraživanju povijesti varaždinskog područja itd. Predstavljanjem varaždinske historiografije želja nam je između ostalog da na jednom mjestu objedinimo podatke o stanju istraženosti određenih povijesnih tema i pitanja i da ustanovimo koja razdoblja i događaji zahtijevaju dodatnu pozornost današnjih istraživača. Vjerujemo da ćemo na ovaj način ne samo olakšati suvremena i buduća povijesna istraživanja, već da ćemo prepoznati i brojne teme i nepoznanice iz naše zavičajne povijesti kojima namjeravamo posvetiti posebnu pažnju u idućim brojevima časopisa.
Niže se nalaze upute autorima. Imate li prijedlog za istraživanje, članak ili pitanje vezano za časopis, obratite nam se na e-mail adresu: historia.varasdiensis@gmail.com
Rok za predaju radova je 15. siječnja 2012.
Uredništvo
UPUTE AUTORIMA
Časopis Historia Varasdiensis objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove i ostale priloge koji ne podliježu recenzentskom postupku. Znanstveni radovi moraju imati dvije pozitivne recenzije, a kategoriziraju se na sljedeći način:
1. izvorni znanstveni rad/Original scientific paper
2. prethodno priopćenje/Preliminary communication
3. pregledni rad/Review article
4. izlaganje sa znanstvenog skupa/Conference paper
5. stručni rad/Professional paper
Uz navedene kategorije članaka u časopisu se također objavljuju:
a. stručni prilozi (nerecenzirani radovi iz područja povijesti, numizmatike, filatelije, militarije, heraldike itd.)
b. prikazi knjiga i periodike te bibliografije
c. građa
d. intervjui
e. informacije o radu Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, ostale obavijesti (o znanstvenim skupovima, konferencijama, predavanjima, izložbama itd.), bilješke, reagiranja i slično.
Kategoriju članka predlažu dva recenzenta, a u slučaju njihova neslaganja konačno mišljenje donosi uredništvo. Autori mogu predložiti kategorizaciju teksta recenzentima odnosno uredništvu, koji ovu sugestiju ne moraju prihvatiti. Uredništvo pridržava pravo na manje izmjene teksta (lekture) i grafičkih priloga, ali na način da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Molimo suradnike da se pridržavaju ovih uputa. Tekstovi koji nisu napisani u skladu s uputama bit će, prije prihvaćanja i pokretanja recenzentskog postupka, vraćeni autoru na ispravak. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima. Časopis izlazi jednom godišnje, a rukopisi se ne vraćaju.
Opće karakteristike rukopisa
Za objavljivanje mogu se predložiti samo radovi koji još nisu objavljeni i koji nisu istovremeno predloženi nekom drugom časopisu. Jednom prihvaćeni članak obvezuje autora da isti članak ne smije objaviti na drugom mjestu bez dozvole uredništva časopisa, a i tada samo uz podatak gdje je članak prvi put objavljen. Autori koji žele objaviti prilog u časopisu moraju dostaviti korigiran i lektoriran primjerak i CD/DVD sa kopijom rada na adresu (ili predati ga osobno urednicima):
Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije
Franjevački trg 6
42 000 Varaždin
Hrvatska
(s naznakom za časopis Historia Varasdiensis)
Tekst mora biti opremljen na sljedeći način:
§ naslov članka na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku (na kojemu je pisan sažetak)
§ ime i prezime autora, naziv i adresu ustanove u kojoj radi, e-mail adresa
§ za članke koji se recenziraju potrebno je priložiti sažetak na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku. Sažetak mora sadržavati opći prikaz teme (cilj rada), metodologiju rada, rezultate i kratki zaključak (od 100 do 250 riječi)
§ ključne riječi na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku (na kojemu je pisan sažetak)
Tehničke karakteristike
Članci ne bi smjeli prelaziti opseg od dva arka (32 kartice). O objavljivanju članka većeg opsega odlučuje uredništvo časopisa. Autori dobivaju besplatan primjerak časopisa. Prilozi za časopis moraju biti pisani u jednoj od verzija programa MS Word ili iznimno u nekom od programa koji su kompatibilni s MS Wordom. Svi tekstovi moraju biti snimljeni na formatu MS Word dokumenta (**.doc). Slikovne priloge slati posebno u tiff ili jpg formatu. Ostale karakteristike teksta:
§ font Times New Roman, veličina slova 12, prored 1,5.
§ bilješke – veličina slova 10, prored jednostruki.
Tablice, grafički prilozi (crteži, karte itd.) i fotografije
Tablice, grafički prilozi i fotografije moraju biti centrirane, numerirane i moraju imati nazive. Numeracije i nazivi tablica, grafičkih priloga i fotografija stavljaju se iznad, a izvor ispod tablice. Tekst u tablicama mora biti pisan fontom Times New Roman, veličina slova 10. Pri objavljivanju starih karata, grafika i slično potrebno je navesti autora, izvor ili ustanovu gdje se grafički prilog čuva te signaturu ako ona postoji. Naslovi legenda i svih priloga trebaju biti na hrvatskom i na jednom od svjetskih jezika (na kojemu je pisan sažetak).
Citiranje i pisanje bilježaka
Ime autora
obična slova (kurent)
Prezime autora
velika tiskana slova (verzal)
Naslov članka
obična slova (kurent)
Naslov časopisa
udesno nagnuta slova (kurziv)
Naslov djela
udesno nagnuta slova (kurziv)
Bilješke se obvezno pišu upotrebom funkcije footnote u neprekinutom nizu od 1 nadalje. Nakon prvog citiranja, ponovno citiranje sadrži prvo slovo imena autora i prezime, skraćeni naziv djela ili članka i broj stranice.
Citiranje knjige
Ivan GRABAR, Dvadeset godina Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu 1983. – 2003., Zagreb-Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad Varaždin, 2003. (kod navođenja broja stranica ne mora se nužno koristiti skraćenica str. ili s., nego se može napisati samo broj stranice).
Isto, 77.
Kada se isto djelo ponovno navodi u tekstu, ali na drugom mjestu, koristi se skraćeni naziv npr. I. GRABAR, Dvadeset godina Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu 1983. – 2003., 44. U kraćim radovima može se upotrijebiti skraćenica n. dj. ako se od istog autora spominje samo jedno djelo.
Članci u časopisima
Ivana TOMIĆ – FERIĆ, ''Julije Bajamonti (1744. – 1800.) – između glazbene teorije i prakse'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 20/2009, 1.-44.
Isto, 22.
Kada se isti članak ponovno navodi u tekstu, ali na drugom mjestu, koristi se skraćeni naziv npr. I. TOMIĆ – FERIĆ, n. dj., 11.
Citiranje priloga u knjigama ili zbornicima radova
Vitomir BELAJ, ''Etnografska slika Ivanečkog kraja'', Zbornik 600 godina Ivanca (gl. ur. Andre Mohorovičić), Ivanec: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad HAZU Varaždin - Grad Ivanec, 1997, 265.–268.
Citiranje novina
Ernest FIŠER, ''Varaždinski laureati'', Varaždinske vijesti, 3. prosinca 1997., br. 2760., str. 1
Citiranje arhivskih fondova
Hrvatski državni arhiv (dalje: HDA), Zagrebačka oblast (141), Veliki župan Zagrebačke oblasti (dalje: VŽZO), kut. 176, br. 35541/1924.
Citiranje iz enciklopedija ili leksikona
''Jagić, Vatroslav'', Hrvatski opći leksikon (gl. ur. August Kovačec), Zagreb, 1996., str. 410.
Citiranje s Interneta
http://hrcak.srce.hr/casopis-za-suvremenu-povijest i vrijeme preuzimanja podataka.
Za sve dodatne informacije o predaji i objavljivanju radova i ostalim pitanjima vezanima uz časopis obratite se na e-mail adresu:
historia.varasdiensis@gmail.com
|
- 09:13 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
