Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije

< ožujak, 2010 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Travanj 2013 (1)
Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (3)
Rujan 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (2)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (2)
Listopad 2010 (3)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (2)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (3)
Rujan 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Na blogu je predstavljeno Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, njihove aktivnosti poput predavanja, različitih tema iz povijesti Varaždina i varaždinske okolice...






Linkovi i kontakti
KONTAKTI
historia.varasdiensis@gmail.com

30.03.2010., utorak

Tomislav Đurić govorio o Hrvatskom proljeću u varaždinskom kraju


U četvrtak, 25. ožujka, u palači Hercer Tomislav Đurić održao je predavanje pod naslovom ''Hrvatsko proljeće u varaždinskom kraju'' u organizaciji Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije. Novinar i publicist Đurić govorio je o svojem kulturnom i novinarskom radu koje je, prema ocjeni tadašnjih komunističkih vlasti ocijenjeno nepodobnim i inkriminirajućem te je radi toga otpušten s posla i izbačen iz novinarskog društva. Njegove kolege istomišljenike, od kojih je Đurić izdvojio istaknutije - Ernest Fišer, Dragutin Feletar i Nikola Dugandžić, također su iz istih razloga društveno marginalizirali. O svojim iskustvima tijekom Hrvatskog proljeća Đurić je opširnije pisao u knjizi ''Zašto su šutjela lepoglavska zvona'' objavljenoj 2004. godine. To djelo je za sada jedino koje ozbiljno pristupa događajima prije i nakon 1971. u Varaždinu i Čakovcu.

Hrvatsko proljeće bio je širi društveni pokret krajem '60-tih i početkom '70-tih godina 20. stoljeća čiji su pripadnici htjeli prekinuti potiskivanje hrvatske nacionalne pripadnosti u SFRJ i potaknuti gospodarski napredak. Objavljivanjem Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. pokrenuta je i polemika o društvenom položaju Hrvata u Jugoslaviji te pitanje uređenja saveznih odnosa. Drugi problem bio je gospodarski jer je 50 posto deviza ulazilo preko SR Hrvatske u saveznu blagajnu od čega je Hrvatska zadržala samo 7 posto. Isto tako, od savezne vlade SR Hrvatska dobivala je 16.5 posto proračuna, dok je npr. SR Srbija dobivala oko 46 posto - barem u razdoblju od 1965. do 1970. godine. Zabrinut novom situacijom, J. B. Tito je 30. studenoga 1971. pozvao vodstvo Saveza komunista Hrvatske u Karađorđevo koje je sljedećeg dana smijenjeno. Ista sudbina uslijedila je ostalim proljećarima koji su smijenjeni s raznih društveno - političkih funkcija, otpuštani su s posla ili zatvarani.

Photobucket
Tomislav Đurić

Photobucket
Publika za vrijeme predavanja
- 21:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.03.2010., nedjelja

Utjecaj promjene klime na globalna zbivanja


U četvrtak, 4. ožujka, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić održao je u palači Herzer predavanje pod naslovom ''Malo ledeno doba'' na kojem je govorio o utjecaju klime, odnosno općem hlađenju sjeverne Zemljine polutke između 1430. i 1850., na prirodu i ljude. Prema mišljenju prof. Petrića, danas ne postoji precizna godina početka maloga ledenog doba, no gore navedeno razdoblje uzima se kao okvirno.

Promjene u zemljinoj klimi nastaju djelovanjem sunca i vulkana. Snažne vulkanske erupcije dižu prašinu i razne plinove visoko u atmosferu što dovodi do odbijanja većeg dijela sunčeve energije, a time i smanjenja temperature. Erupcija Vezuva 1631. prouzročila je značajne posljedice na gospodarstvo i klimu diljem Europe, erupcija islandskog Lakija 1783. uzrokovala je smrt tisuća ljudi, a vulkan Tambor u Indoneziji 1815. pojavu poznatu kao ''godine bez ljeta''. Takve aktivnosti djeluju na drveće, vode, rast biljaka, životinje i ljude. Poremećaji u proizvodnji hrane utjecali su na učestalije pojave gladi, a hladna i vlažna ljeta do ''vatre sv. Antuna'' – bolesti uzrokovane konzumacijom kvarnih žitarica oštećenih neprimjerenim skladištenjem u hladnim i vlažnim uvjetima.

Pod utjecajem promjene klime bili su i književnici poput Petra Zoranića koji u svojim Planinama piše: ''S krupom kiša pada/ vazda, vazda sniježi/ pred pogledom Božjim/ cijela zemlja trepti/ zimski vjetorv pušući/ vode svuda lede/ još zeleno lišće/ ne pokriva granje/ niti se cvijeće po travi/ još gizda/ niti se može razaznati/ kad će ljeto doći…''

Na kraju predavanja, prof. Petrić je zaključio kako se većina znanstvenika slaže da je glavni uzrok današnjeg globalnog zatopljenja povećana količina ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji se oslobađaju u atmosferu što je posljedica spaljivanja fosilnih goriva, uništavanja šuma i ostalih ljudskih aktivnosti. Unatoč tome, neki kritičari globalnog zagrijavanja vjeruju da se današnja Zemljina klima zapravo oporavlja od ''Maloga ledenog doba'' te da ljudska aktivnost nije odlučujući faktor u rastu temperature.

Photobucket
Hrvoje Petrić
- 19:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #