U varaždinskoj palači Hercer, 26. svibnja muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin arheologinja Marina Šimek održala je predavanje pod naslovom ''Antička utvrda nad Lonjom''. Na predavanju je M. Šimek predstavila dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja izvršenih na lokalitetu Gradišće, smještenim iznad mjesta Matušin, gdje su pronađeni ostaci utvrde iz antičkog doba. Na lokalitetu su pronađeni i sitni arheološki predmeti poput dijelova keramike za svakodnevnu uporabu, zatim metalni dijelovi stolarije, strjelice, kopče na odjeću, staklo, jedan koštani češalj i drugi brojni nalazi.
Na predavanju je istaknuto kako se na obližnjem uzvišenju, udaljenom par stotina metara od utvrde, nalazi manja, vrlo vjerojatno, kamena stražarnica iz istog razdoblja. Na obližnjem brdu Humščak također se pretpostavlja da je postojalo antičko naselje. Oba lokaliteta potrebno je dodatno istražiti. Nakon predavanja, okupljeni su uživo mogli vidjeti predmete koji su pronađeni tijekom arheoloških istraživanja.
Marina Šimek kraj izloženih arheoloških predmeta
Dr. sc. Višeslav Aralica održao je 21. travnja predavanje pod nazivom ''Zagorci i Jovan Cvijić''. Jovan Cvijić (1865. – 1927.), kao osnivač Srpskog zemljopisnog društva i kasniji predsjednik Srpske kraljevske akademije, bavio se društvenom i fizičkom geografijom, geomorfologijom, etnografijom, geologijom, antropologijom i poviješću. U svojim radovima je, bez ikakve osnove, sve Južne Slavene nazivao Srbima, a njihov jezik srpskim, stoga su njegovi radovi često korišteni u svrhu velikosrpske propagande. U tom smislu je i V. Aralica govorio o J. Cvijiću i njegovim stavovima o Zagorcima, a posebno o tome otkud potječe njegovo znanje o Zagorcima, odnosno tko ga je s njima upoznao. Cvijićeve stavove Aralica je suočio s tvrdnjama hrvatskog sociologa Dinka Tomašića, pokazujući kako se njih dvojica nadopunjavaju.
Višeslav Aralica
|
