Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije

29.10.2010., petak

Predstavljena obnova franjevačkog samostana u Karinu nakon potpunog uništenja u Domovinskom ratu

Na svom predavanju pod naslovom ''Franjevački samostan u Karinu 1993. – 2010. Obnova nakon razaranja u Domovinskom ratu'' prof. Miljenko Domijan prikazao je povijest tog najstarijeg samostana franjevačke provincije Presvetog otkupitelja osnovanog 1429., zatim njegovo potpuno ratno uništenje u Domovinskom ratu te poslijeratnu obnovu. Domijan je predavanje započeo iznošenjem kratkih informacija o životu sv. Franje i franjevačkog reda, te izlaganjem najstarije povijesti samostana Blažene Djevice Marije u Karinu. U mletačko – osmanlijskim sukobima samostan je razoren, a prva temeljita obnova trajala je od 1731. do 1741. godine. Okosnica predavanja je prikaz radnji i poslova na obnovi samostana nakon što su ga srpski pobunjenici u Domovinskom ratu 1993. cijelog porušili minama. Pri obnovi prvi radovi uključivali su prikupljanje i razvrstavanje materijala preostalog od miniranja, a posebna pažnja posvećena je što vjernijoj rekonstrukciji. Domijan je posebno istakao kako se pri obnovi pojedinih dijelova samostanskog kompleksa strogo odabirao i koristio kvalitetan i autentičan materijal poput drva, kamena i crijepa. Samostan je u potpunosti obnovljen 2006., a posvećen je 2. kolovoza iste godine. Fotografija razrušenog samostana Fotografija razrušenog samostana Samostan nakon obnove - dvorište Samostan nakon obnove - vanjska strana Miljenko Domijan

- 10:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.10.2010., četvrtak

Uplata nove članarine

Veliko zanimanje za predavanje o obrambenom sustavu Varaždina

Zadnjeg četvrtka u rujnu Miroslav Klemm varaždinsku je publiku počastio s izvanrednim predavanjem ''Povijesni planovi Varaždina od 16. do 19. stoljeća''. Na predavanju je komentirao najpoznatije planove Daniela Specklina, Martina Stiera, Andreasa Kneidingera i drugih autora na kojima je objasnio urbanistički razvoj grada Varaždina kroz nekoliko stoljeća. Autor je za predavanje odabrao 13 primjera. Najvažnija slikovna građa za razumijevanje urbanističkog razvoja Varaždina su planovi i vedute grada nastali u vremenu od 16. do 19. stoljeća. Predstavljeni primjeri danas se čuvaju u Općem zemaljskom arhivu u Karlsruheu, Austrijskoj narodnoj knjižnici u Beču, Vojnom muzeju u Beču, Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Gradskom muzeju Varaždin. To su planovi Daniela Specklina iz 1578., Martina Stiera iz 1660., P. C. Donata iz 1672., nepoznatog autora oko 1715., zatim Andreasa Leopolda Knidingera iz 1766., Ignatiusa Beyschlaga iz 1807., te Antona Kieswettera iz 1860. godine. Uz njih su vedute grada Johannesa Ledentua iz 1639., Mathiasa Antona Wiessa iz 1729., Sigismunda Koppa iz 1732. i nepoznatog autora iz 1780. godine. Predstavljena slikovna građa prikazala je urbanistički razvoj Varaždina čija je srednovjekovna jezgra, radi obrane od Turaka, u 16. stoljeću opasana renesansnim opkopima i zidovima s bastionima i dvama gradskim vratima. Širenjem grada u 18. stoljeću dolazi do mjestimičnog probijanja gradskog ziđa, a od 1807. godine i do rušenja svih varoških utvrda. Svo to vrijeme starogradska utvrda stoji kao zasebni politički, gospodarski i obrambeni i sustav. Rušenjem jugoistočnog tvrđavskog bastiona u prvoj polovici 19. stoljeća povezani su prostor kraljevskog slobodnog grada i feudalnog posjeda. Na kraju predavanja autor je zaključio kako su spomenuti planovi i vedute vrijedna geodetska građa, a istovremeno i dobra likovna djela, jer su ih radili izvrsni crtači s istaknutim likovnim nagnućima. Miroslav Klemm Publika za vrijeme predavanja

- 08:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.