Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije

< siječanj, 2011 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Travanj 2013 (1)
Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (3)
Rujan 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (2)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (2)
Listopad 2010 (3)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (2)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (3)
Rujan 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Na blogu je predstavljeno Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, njihove aktivnosti poput predavanja, različitih tema iz povijesti Varaždina i varaždinske okolice...






Linkovi i kontakti
KONTAKTI
historia.varasdiensis@gmail.com

21.01.2011., petak

Povratak globalne historije?


U četvrtak, 27. siječnja 2011. godine prof. dr. sc. Dragutin Roksandić održao je predavanje pod nazivom „Povratak globalne historije?“ Profesor Roksandić govorio je o promjenama u suvremenoj historiografiji, s težištem na razdoblju poslije završetka hladnog rata, tj. u svijetu suočenom sa sve ubrzanijim megaregionalno centriranim globalnim integracijama (SAD, Kina, EU, Japan, Rusija, Indija, Brazil itd.). Spoznaja da je misaoni izlazak iz eurocentrične slike svijeta postao preduvjet opstanka i održivog razvoja same Europe nije nova među povjesničarima (primjerice F. Braudel). Nakon što je historiografija gubitnički i dobitnički izdržala poststrukturalistički udar, pluralizam nove globalne historije je pokušaj da se konstituira historijska znanost s transdisciplinarnim potencijalima koja će biti sposobna kritički doprinositi refleksiji o svijetu koji je istovremeno sve raznolikiji i sve povezaniji.

Prof. dr. sc. Dragutin Roksandić redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesor Roksandić je šef Katedre za povijest Srednje i Jugoistočne Europe i voditelj diplomskog studija iz ranoga novog vijeka na Odsjeku za povijest. Voditelj je međunarodnog istraživačkog projekta „Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu“ www.ffzg.hr/pov/zavod/triplex (utemeljenog 1996.), suutemeljitelj Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predsjednik Inicijativnog odbora za Međunarodni sveučilišni centar u Islamu Grčkom kod Zadra. Ima bogato istraživačko i predavačko međunarodno iskustvo (Beč, Budimpešta, Padova, Pariz, University of Yale, itd.). Biobibliografija „Živjeti 'Triplex Confinium'“ profesora Roksandića objavljena je u časopisu Ekonomska i ekohistorija (vol. 4, broj 4, str. 151 – 231), a dostupna je i na internetu.

Photobucket
Detalj s predavanja

- 11:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.01.2011., ponedjeljak

Božićni Ustav i dvadeset godina hrvatske ustavnosti


U povodu dvadesete godišnjice donošenja prvog Ustava Republike Hrvatske, u četvrtak 9. prosinca, u varaždinskoj palači Hercer izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Robert Podolnjak održao je predavanje pod naslovom: ''Božićni Ustav i dvadeset godina hrvatske ustavnosti“. Na početku predavanja profesor Podolnjak ukazao je na tadašnje unutarnje-političke okolnosti kao i na međunarodnu situaciju koja je utjecala na donošenje prvog Hrvatskog ustava. Profesor Podolnjak je također istaknuo i osnovna polazišta u izradi Božićnog ustava i teoretske stavove ustavotvoraca glede usvajanja pojedinih ustavnopravnih rješenja koja su odredila osnovne karakteristike najvažnijeg pravnog i političkog dokumenta novije Hrvatske povijesti. Donošenjem Božićnog Ustava su formalnopravno legalizirane sve političke i ostale promjene koje je hrvatsko društvo doživjelo nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine. Njegovim stupanjem na snagu su definirane ne samo nove odrednice državnopravnog i socijalno-političkog života Republike Hrvatske, već je njime stvoren i pravni temelj za ostvarivanje prava na samoodređenje hrvatskog naroda i uspostavu suverene i samostalne Republike Hrvatske.

U nastavku predavanja profesor Podolnjak je govorio o daljnjem razvoju Hrvatskog ustava, odnosno o ustavnim promjenama 1997., 2000., 2001. i 2010. godine. Svaka od četiri promjene hrvatskog ustava odvijala se u određenom društvenom i političkom kontekstu koji je odredio opseg i sadržaj ustavnih promjena. Prva ustavna promjena iz 1997. godine kojom je uvedena zabrana „pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku“ (čl. 141 Ustava) predstavljala je odgovor hrvatske politike na određene političke ideje i inicijative koje su se javljale u zapadnoeuropskim i američkim političkim krugovima poslije 1993. o rekonstrukciji prostora bivše Jugoslavije od kojih su neke išle za stvaranjem nove zajednice republika bivše Jugoslavije. Ustavne promjene iz 2000. (i 2001.) čija je glavna značajka bila prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav vlasti predstavljale su odraz izmijenjenih političkih okolnosti poslije pobjede koalicije šestorke na trećesiječanjskim parlamentarnim izborima 2000. godine. Posljednja ustavna promjena iz sredine 2010. godine posljedica je skorog završetka pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji koja je nametnula potrebu izmjene određenih dijelova Ustava radi članstva u Europskoj uniji (uz „europske promjene“ usvojene su i ostale izmjene poput ne zastarijevanja za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala). Profesor Podolnjak ocijenio je da su navedene ustavne promjene predstavljale korak naprijed u razvoju demokratskih vrijednosti i standarda hrvatskoga društva. Poslije predavanja uslijedila su brojna pitanja iz publike o raznim aspektima ustavno-pravnog razvitka Republike Hrvatske u posljednjih 20 godina, a posebno o najnovijim ustavnim promjenama te pitanjima vezanima uz razvoj oblika neposredne demokracije u hrvatskom društvu.

Photobucket
Prof. dr. sc. Robert Podolnjak
- 11:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #