U povodu dvadesete godišnjice donošenja prvog Ustava Republike Hrvatske, u četvrtak 9. prosinca, u varaždinskoj palači Hercer izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Robert Podolnjak održao je predavanje pod naslovom: ''Božićni Ustav i dvadeset godina hrvatske ustavnosti“. Na početku predavanja profesor Podolnjak ukazao je na tadašnje unutarnje-političke okolnosti kao i na međunarodnu situaciju koja je utjecala na donošenje prvog Hrvatskog ustava. Profesor Podolnjak je također istaknuo i osnovna polazišta u izradi Božićnog ustava i teoretske stavove ustavotvoraca glede usvajanja pojedinih ustavnopravnih rješenja koja su odredila osnovne karakteristike najvažnijeg pravnog i političkog dokumenta novije Hrvatske povijesti. Donošenjem Božićnog Ustava su formalnopravno legalizirane sve političke i ostale promjene koje je hrvatsko društvo doživjelo nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine. Njegovim stupanjem na snagu su definirane ne samo nove odrednice državnopravnog i socijalno-političkog života Republike Hrvatske, već je njime stvoren i pravni temelj za ostvarivanje prava na samoodređenje hrvatskog naroda i uspostavu suverene i samostalne Republike Hrvatske.
U nastavku predavanja profesor Podolnjak je govorio o daljnjem razvoju Hrvatskog ustava, odnosno o ustavnim promjenama 1997., 2000., 2001. i 2010. godine. Svaka od četiri promjene hrvatskog ustava odvijala se u određenom društvenom i političkom kontekstu koji je odredio opseg i sadržaj ustavnih promjena. Prva ustavna promjena iz 1997. godine kojom je uvedena zabrana „pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku“ (čl. 141 Ustava) predstavljala je odgovor hrvatske politike na određene političke ideje i inicijative koje su se javljale u zapadnoeuropskim i američkim političkim krugovima poslije 1993. o rekonstrukciji prostora bivše Jugoslavije od kojih su neke išle za stvaranjem nove zajednice republika bivše Jugoslavije. Ustavne promjene iz 2000. (i 2001.) čija je glavna značajka bila prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav vlasti predstavljale su odraz izmijenjenih političkih okolnosti poslije pobjede koalicije šestorke na trećesiječanjskim parlamentarnim izborima 2000. godine. Posljednja ustavna promjena iz sredine 2010. godine posljedica je skorog završetka pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji koja je nametnula potrebu izmjene određenih dijelova Ustava radi članstva u Europskoj uniji (uz „europske promjene“ usvojene su i ostale izmjene poput ne zastarijevanja za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala). Profesor Podolnjak ocijenio je da su navedene ustavne promjene predstavljale korak naprijed u razvoju demokratskih vrijednosti i standarda hrvatskoga društva. Poslije predavanja uslijedila su brojna pitanja iz publike o raznim aspektima ustavno-pravnog razvitka Republike Hrvatske u posljednjih 20 godina, a posebno o najnovijim ustavnim promjenama te pitanjima vezanima uz razvoj oblika neposredne demokracije u hrvatskom društvu.
Prof. dr. sc. Robert Podolnjak
|
