Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije

< prosinac, 2010 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Travanj 2013 (1)
Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (3)
Rujan 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (2)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (2)
Listopad 2010 (3)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (2)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (3)
Rujan 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Na blogu je predstavljeno Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, njihove aktivnosti poput predavanja, različitih tema iz povijesti Varaždina i varaždinske okolice...






Linkovi i kontakti
KONTAKTI
historia.varasdiensis@gmail.com

01.12.2010., srijeda

Održano predavanje o Židovskoj zajednici u Varaždinu


Muzejska savjetnica Magdalena Lončarić održala je 25. studenoga predavanje pod naslovom ''Židovska zajednica u Varaždinu'' na kojem je prikazala povijest Židova u Varaždinu od 18. do sredine 20. stoljeća.

Tijekom 18. stoljeća dolazili su Židovi na područje Varaždina kao putujući trgovci, pokućarci. Bilo im je dozvoljeno boraviti u gradu u vrijeme sajmova, ali uz plaćanje određene pristojbe. Godine 1777. dobivaju dozvolu naseljavanja, međutim tu je odluku Gradsko poglavarstvo ubrzo poništilo. Usprkos tome, varaždinski su Židovi tu godinu obilježavali kao godinu osnutka svoje Bogoštovne općine. Židovi su stanovali u predgrađu, izvan gradskih zidina, a nisu imali pravo posjedovati nikakve nekretnine. No, situacija se promijenila kada im je car Josip II. Patentom o vjerskoj toleranciji i njegovim dodacima (1781-83.) priznao pravo ispovjedanja njihove vjere i dao veće građanske slobode.

Početkom 19. st. donijelo je Varaždinsko poglavarstvo važan pravni akt, tzv. Dekret o naseljavanju za varaždinsku židovsku općinu, kojim su regulirana prava Židova na području Grada. Od tada mogu oni slobodno stanovati u gradu (29 obitelji), imati svoje groblje, bogomolje, a stječu i druga građanska prava, ali i dužnosti. Sve do druge pol. 19. st. opstanak Židovske zajednice bio je neizvjestan i često upitan. Posebno u revolucionarnim godinama 1848./49. kada se Židove optužiivalo za špijuniranje u korist Mađara, te je odlučeno da se moraju iseliti iz grada. Tada je u njihovu obranu stao ban Josip Jelačić, pa je iseljavanje bilo zaustavljeno. Stanoviti će se broj Židova u tim burnim godinama ipak iseliti iz Grada.

Nakon tog nemirnog razdoblja, uslijedilo je vrijeme kada će se položaj Židova postupno poboljšavati. Već 1860. dozvoljeno im je posjedovanje nekretnina, a punu ravnopravnost dobivaju 1873. god. odlukom Hrvatskog sabora. Valike zasluge za to ima i tadašnji saborski zastupnik iz Varaždina - Dragutin Pust. Od tada Židovi ravnopravno sudjeluju u društvenom, gospodarskom i kulturnom životu grada, te na taj način doprinose njegovom razvoju.

Opći uspon i napredak Židovske zajednice trajat će sve do početka II. svjetskog rata. S uspostavom Nezavisne države Hrvatske 10. travnja1941., počinju progoni i uhićenja Židova i u Varaždinu. Po uzoru na fašističke zemlje i u Hrvatskoj se proglašavaju rasni zakoni i razne odredbe kojima se sve više diskriminiraju Židovi i dovode u sve teži položaj. U svibnju 1941. počinju u Varaždinu prva pojedinačna, a u srpnju se nastavljaju masovna uhićenja i odvođenja Židova u logore. Najveći broj Varaždinskih Židova nije preživio fašističke logore. Stoga se, nakon završetka II. svjetskog rata, Židovska zajednica u Varaždinu nije obnovila.

Photobucket
Detalj s predavanja

Photobucket
Magdalena Lončarić

- 10:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #