U organizaciji Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, u četvrtak, 3. ožujka, voditelj katedre za ukrajinistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Jevgenij Peščenko održao je predavanje u multimedijskoj dvorani palače Hercer pod nazivom Slavist i imperiji – Vatroslav Jagić između Galicije, Malorusije i Ukrajine. U uvodnom djelu predavanja, Paščenko je prikazao političko stanje u Ruskom carstvu na kraju 19. i u prvom djelu 20. stoljeća, navevši značajne događaje iz ukrajinske povijesti. Jagić se za vrijeme svog boravka u Odesi (1871. – 1874.) i Petrogradu (1880. – 1886.) upoznao s problemima Ukrajine i ukrajinskog jezika i kulture, a Paščenko navodi kako je Jagić Rusiju smatrao okosnicom slavenskog zajedništva te mu samostalnost Ukrajine nije bila prihvatljiva. Stoga i nije podržavao ukrajinske, a kasnije bjeloruske i poljske intelektualce, koji su se zalagali za samostalnost svojih zemalja, vjerujući da na taj način opada opća moć slavenstva. Dapače, Jagić je smatrao kako se Ukrajina mora tješnje povezati s Rusijom, spriječiti bilo kakve ideje o samostalnosti, no osigurati određeni liberalizam u pogledu (ukrajinskog) jezika. Paščenko smatra da Jagić odričući Ukrajincima pravo bavljenja politikom, jer to nije dostojno znanosti, sam nastupa kao političar podržavajući pritom protivnike ukrajinske neovisnosti. Na kraju predavanja, Paščenko je zaključio kako je Jagić bio veliki pobornik slavenstva u ime kojeg je bio spreman žrtvovati okretanje Ukrajine Europi.
Dr. sc. Jevgenij Paščenko, izv. prof. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rođen je 1950. u Vorkuti, Ruska Federacija. Diplomirao je ukrajinistiku na Filološkom fakultetu Sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu te slavistiku na Sveučilištu u Beogradu. Magistrirao je na tezi Vladimir Nazor i hrvatski folklor na Institutu za književnost Ukrajinske Akademije znanosti u Kijevu, a doktorirao je na problematici ukrajinskog baroka u slavenskome kontekstu. Paščenko je radio kao znanstveni suradnik na Institutu za umjetnost, folklor i etnologiju Ukrajinske Akademije znanosti i predavao kroatistiku na Sveučilištu u Kijevu, a ukrajinistiku u Zagrebu. Na poziv Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, od 1995. do 2001. radio je kao prvi tajnik Veleposlanstva Ukrajine u RH, zatim u misiji OESS-a u Hrvatskoj poslije čega se vratio struci filologa - slavista. Paščenko je danas predstojnik Katedre za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predsjednik Udruge hrvatskih ukrajinista. Bavi se proučavanjem etnogeneze, mitologije u slavenskim kulturama, kulturom baroka i ukrajinsko - hrvatskim komparacijama. Autor je niza monografija i studija.
|
