Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije

< ožujak, 2011 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Travanj 2013 (1)
Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (3)
Rujan 2011 (2)
Srpanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (2)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (2)
Listopad 2010 (3)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (2)
Svibanj 2010 (2)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (3)
Rujan 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Na blogu je predstavljeno Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, njihove aktivnosti poput predavanja, različitih tema iz povijesti Varaždina i varaždinske okolice...






Linkovi i kontakti
KONTAKTI
historia.varasdiensis@gmail.com

16.03.2011., srijeda

"Hrvatska i panonski prostor u kulturnopovijesnom simpoziju Mogersdorf"


U multimedijskoj dvorani palače Hercer 31. ožujka, dr. sc. Ivica Šute održao je predavanje pod naslovom "Hrvatska i panonski prostor u kulturnopovijesnom simpoziju Mogersdorf". Na izlaganju dr. Šute se osvrnuo na simpozij "Mogersdorf" koji je prije tri godine održan u Varaždinu te je najavio izlazak zbornika s toga skupa. Uz dr. Šutea govorito je i Davor Iličić, jedan od autora monografije i multimedijskog CD-a posvećenog "Mogersdorfu".

Photobucket
dr. sc. Ivica Šute (stoji), Davor Iličić (sjedi)


- 08:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.03.2011., ponedjeljak

Slavist i imperiji – Vatroslav Jagić između Galicije, Malorusije i Ukrajine


U organizaciji Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, u četvrtak, 3. ožujka, voditelj katedre za ukrajinistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Jevgenij Peščenko održao je predavanje u multimedijskoj dvorani palače Hercer pod nazivom Slavist i imperiji – Vatroslav Jagić između Galicije, Malorusije i Ukrajine. U uvodnom djelu predavanja, Paščenko je prikazao političko stanje u Ruskom carstvu na kraju 19. i u prvom djelu 20. stoljeća, navevši značajne događaje iz ukrajinske povijesti. Jagić se za vrijeme svog boravka u Odesi (1871. – 1874.) i Petrogradu (1880. – 1886.) upoznao s problemima Ukrajine i ukrajinskog jezika i kulture, a Paščenko navodi kako je Jagić Rusiju smatrao okosnicom slavenskog zajedništva te mu samostalnost Ukrajine nije bila prihvatljiva. Stoga i nije podržavao ukrajinske, a kasnije bjeloruske i poljske intelektualce, koji su se zalagali za samostalnost svojih zemalja, vjerujući da na taj način opada opća moć slavenstva. Dapače, Jagić je smatrao kako se Ukrajina mora tješnje povezati s Rusijom, spriječiti bilo kakve ideje o samostalnosti, no osigurati određeni liberalizam u pogledu (ukrajinskog) jezika. Paščenko smatra da Jagić odričući Ukrajincima pravo bavljenja politikom, jer to nije dostojno znanosti, sam nastupa kao političar podržavajući pritom protivnike ukrajinske neovisnosti. Na kraju predavanja, Paščenko je zaključio kako je Jagić bio veliki pobornik slavenstva u ime kojeg je bio spreman žrtvovati okretanje Ukrajine Europi.

Dr. sc. Jevgenij Paščenko, izv. prof. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rođen je 1950. u Vorkuti, Ruska Federacija. Diplomirao je ukrajinistiku na Filološkom fakultetu Sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu te slavistiku na Sveučilištu u Beogradu. Magistrirao je na tezi Vladimir Nazor i hrvatski folklor na Institutu za književnost Ukrajinske Akademije znanosti u Kijevu, a doktorirao je na problematici ukrajinskog baroka u slavenskome kontekstu. Paščenko je radio kao znanstveni suradnik na Institutu za umjetnost, folklor i etnologiju Ukrajinske Akademije znanosti i predavao kroatistiku na Sveučilištu u Kijevu, a ukrajinistiku u Zagrebu. Na poziv Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, od 1995. do 2001. radio je kao prvi tajnik Veleposlanstva Ukrajine u RH, zatim u misiji OESS-a u Hrvatskoj poslije čega se vratio struci filologa - slavista. Paščenko je danas predstojnik Katedre za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predsjednik Udruge hrvatskih ukrajinista. Bavi se proučavanjem etnogeneze, mitologije u slavenskim kulturama, kulturom baroka i ukrajinsko - hrvatskim komparacijama. Autor je niza monografija i studija.

Photobucket
- 09:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #