Marketing
Poziv na predstavljanje knjiga
Sjeverozapadna Hrvatska u doba prodora Osmanlija
Hrvoje Petrić: Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću, Meridijani, 2012.
Rani novi vijek (16. i 17. stoljeće) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrlo je parcijalno i nedovoljno historiografski istražen. Tu prazninu sada upotpunjava opsežna knjiga dr. sc. Hrvoja Petrića, docenta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj knjizi je detaljno secirana povijest 17. stoljeća na prostoru Varaždinskog generalata Vojne krajine, te stare Križevačke županije. Radi se o području od Kutine do Varaždina i od Đurđevca do Križevaca.
Posebno mjesto pripada i razradi stanja i događaja u Podravini u tom burnom 17. stoljeću. Tada su Osmanlije prodrli najdublje na zapad, pa je i od prostrane srednjovjekovne Križevačke županije slobodan bio još samo ostatak ostataka (reliquie reliquiarum). Turska je bila i Velika Kaniža (od 1600. do 1690.) , te dobar dio Podravine do Kloštra Podravskog (od 1552. do 1684.). Dakle , granica se protezala donjim dijelom Mure, zatim Dravom do Kloštra, te potom na jug prema Čazmi. Nakon mira na rijeci Žitvi 1606. stanje na granici donekle se stabiliziralo, ali su pljačkaški pohodi Osmanlija bili sastavni dio svakodnevnice.
Kako piše jedan od recenzenata ove knjige, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Hrvoje Petrić prikazao je ovo razdoblje na "način koji je bez presedana u hrvatskoj historiografiji ranog novog vijeka", jer usporedo razrađuje sve elemente prirodnogeografske osnove, naseljenosti i stanovništva s tijekom događaja i načinom života. Osim stalne turske opasnosti, to je i doba rigidne vojnokrajiške uprave, te borbe gradova i trgovišta za opstanak samouprave i banske jurisdikcije. U Podravini to je i početak barokne obnove stanovništva i naselja, obrane utvrde u Đurđevcu, funkcioniranja lančane obrane tvrđicama i utvrdama uz Dravu i Muru, te izgradnje velebne koprivničke utvrde. Težište obrade je na procesima antropizacije prirode i tipovima naselja, te na društvenim promjenama u interakcijama višestrukih čimbenika.
Ovaj suvremen ekohistorisjki pristup obradi povijesne građe predstavlja vrlo značajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. Knjiga je obimna (više od 400 stranica), a donosi i popis naselja i stanovnika (kućegospodara) u većem broju župa u 17. stoljeću.
Krešimir Čvrljak: Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina
Dr. sc. Krešimir Čvrljak je u svom znanstvenom radu usmjeren na izučavanje povijesti hrvatske i europske filozofije renesanse, te humanističko - renesansne baštine. Piše i objavljuje od 1969. te je autor više desetaka znanstvenih studija, rasprava, ogleda i knjiga. Radovi su mu s područja filozofije renesanse, putopisne književnosti, hrvatske crkvene kulturne povijesti i hrvatsko - europskoga renesansnog latiniteta.
Knjiga Krešimira Čvrljka „Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina“ donosi iscrpan prikaz kulturnih, literalnih i filozofskih gibanja u renesansnom Varaždinu i njegovoj široj okolici. Autor ukazuje na stalne veze sjeverne Hrvatske sa srednjoeuropskim kulturnim krugom te naglašava značaj odlaska Varaždinaca na studij u Beč, Graz, Padovu i neke druge europske gradove. U knjizi autor istražuje i utjecaj protestantizma na varaždinski literalni krug 16. st., a posebnu će pažnju posvetiti radovima Valentina Cibela, Mihaela Bučića, Ivana Pergošića, Antuna Vramca i Blaža Škrinjarića.
Upravo zbog mnogobrojnih podataka koje knjiga donosi ona će biti od velike koristi proučavateljima sjeverohrvatskog humanizma, ali će također biti i zanimljivo štivo svima onima koje zanima ova tematika.
Post je objavljen 16.02.2012. u 13:45 sati.