Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje

utorak, 24.04.2012.

James Ellroy: "L.A.povjerljivo"

Kako sam se ozbiljno začitala ovih dana! Očekivano je i prirodno da sam prvo čitala „Crnu Daliju“ istog autora (drugi dio njegovog L.A. Kvarteta), i to prije nekoliko godina, pa sam, logično, sada uzela čitati treći dio. „Bijeli jazz“ i „Veliko ništavilo“ ću valjda jednom čitati u posve obrnutom rasporedu!

U Los Angelesu je 1953. godina. Tri policajca – jedna policijska zvijezda koja surađuje na seriji Značka časti, a u slobodno vrijeme prodaje novinama informacije kad će imati iduće uhićenje slavne osobe radi posjedovanja droge; jedan mladi policajac na početku karijere, ali s neutaživom ambicijom, kojega kolege zaobilaze u širokom luku jer se radi o sinu jednog od najutjecajnijih losanđeleskih građevinara, koji je upravo objavio kako s poznatim filmašem ulazi u projekt izgradnje tematskog parka Zemlja snova; konačno, jedan ne prepametan, ali prilično nagao policajac čijoj ličnosti u prilog ide jedino to da ne voli obiteljske nasilnike i mlatitelje žena.

Do 1957. godine sve se mijenja – policijska zvijezda degradirana je u prometnu policiju, ambiciozni početnik je narednik u Detektivskom odjelu, a nagli policajac nestao je s radara, a sve to zbog slučaja Noćna ptica, gdje je u istoimenom baru nepoznata osoba ili nepoznata grupa osoba iz vatrenog oružja usmrtila šest osoba: tri gosta i tri člana osoblja lokala. Taj je slučaj riješen još 1953. godine (i lansirao je u političku orbitu jednog također ambicioznog okružnog tužitelja), kad je automobil trojice crnaca viđen u blizini. Međutim, nakon njihovih smrti prilikom bijega, otkriveno je da ti momci nisu nikako mogli počiniti to djelo jer su cijelu noć, u drugom dijelu grada, vršili neki sasvim drugačiji zločin.

And the plot thickens...

Knjiga je hard-boiled (kao i „Crna Dalija“), opaka, koketira s organiziranim kriminalom i nekim vrlo zanimljivim moralnim pitanjima, posebno onima koja se tiču prljavih policajaca, dopustivosti taktiziranja prilikom otkrivanja zločina i počinitelja, ali i pristupa životu uopće.

Ne mogu vam reći ništa drugo osim – nećete požaliti.


P.S. Sad sam uhvatila čitati „Sofijin svijet“ Josteina Gaardnera i moram priznati da uviđam što je Zlica mislila kad je rekla da je to odlična knjiga za uvođenje jedne tinejdžerke u svijet knjige za odrasle. Zasad djeluje pametno, poučno i svrhovito. No o tome više kad pogledom prijeđem i posljednje napisano slovo te knjige.

Osim „Sofijinog svijeta“, najavljujem da nas u narednom razdoblju očekuju neka prilično zanimljiva publicistička djela poput „Kraja siromaštva“, „Doba dogovora“ i „Kratke povijesti korupcije“.

(kod mene nema ništa novo, osim što se čini da je sve više obveza, a sve manje vremena, mada moram reći da sam skužila da se na nedostatak vremena uvijek žale oni koji najmanje rade, tako da ću ubuduće začepiti oko toga kako malo vremena imam).

24.04.2012. u 14:55 • 7 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 23.04.2012.

NOĆ KNJIGE 2012.



NOĆ KNJIGE 2012.

23.04.2012. u 15:07 • 2 KomentaraPrint#

nedjelja, 22.04.2012.

NOĆ KNJIGE 2012.



NOĆ KNJIGE 2012.

22.04.2012. u 15:04 • 1 KomentaraPrint#

subota, 21.04.2012.

NOĆ KNJIGE - 23. TRAVNJA 2012.


Prenosim u cijelosti izjavu organizatora:

Nakon što su sredinom veljače objavljeni rezultati istraživanja tržišta knjiga, koje su od GFK-a zajedno naručili Knjižni blok i Zajednica nakladnika i knjižara, nikome tko se na bilo koji način bavi knjigom nije bilo drago što Hrvati čitaju ispod svjetskoga prosjeka, odnosno, što tek 40 posto populacije pročita jednu knjigu mjesečno.
Rezultati istraživanja su zapravo pokazali kako se urušila 'baza', oni koju kupuju i čitaju knjige, a to nije samo problem knjižarskog ceha, nego čitavog društva. Posebno zabrinjavaju odgovori na pitanje koji je glavni razlog zbog kojega nisu kupili ni jednu knjigu, gdje 51 posto ispitanih navodi: „ne trebaju mi knjige i ne zanimaju me“. Loša financijska situacija je razlog zbog kojeg sljedećih 24 posto ispitanika ne kupuje knjige, a samo 10 posto posuđuje knjige u knjižnicama.
'Krivaca' za takvo stanje ima na sve strane, od višegodišnjeg nedostataka suvisle državne kulturno-obrazovne politike do situacije na tržištu, koja je po knjigu gora iz dana u dan. Trenutno smo u situaciji da su prosječne naklade hrvatskih knjiga na razini iz vremena Ljudevita Gaja, a smanjivanje medijskog prostora za knjigu i kulturu uopće notorna je činjenica oko koje se više nitko niti ne uzbuđuje previše.

NOĆ KNJIGE 2012.

"Noć knjige" je organizirana kako bi se, bez zatvaranja očiju pred nelijepom svakodnevicom, barem na jedan dan više govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Priliku za to pružili su "Svjetski dan knjige i autorskih prava" (23. travnja) te "Dan hrvatske knjige" (22. travnja). Uz promicanje knjige, kulture čitanja, prevođenja, izdavaštva, knjižnica, autora i čitatelja, ovakav događaj omogućuje i bolje povezivanje institucija, organizacija, neprofitnih i interesnih skupina te tvrtki koje se bave knjigom.
Samo suradnja knjižara, nakladnika, medija i državnih institucija te otvaranje vrata dijalogu između književne produkcije i publike može dati novi poticaj u rješavanju problema statusa knjige, autora, prevoditelja, izdavača i knjižnica.

"Noć knjige 2012." pokrenuta je na inicijativu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjižni blok, kojima su se u organizaciji pridružili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.


PROGRAM I AUTORI:

"Noć knjige 2012." održat će se 23. travnja, od 18 sati do 01 sat iza ponoći, u 45 gradova širom Hrvatske, u knjižarama i knjižnicama (i ostalim prostorima namijenjenim za promociju knjige) u kojima će se odvijati raznovrsni i širokoj publici zanimljiv program. Događanja u knjižarama i knjižnicama organizirali su nakladnici, knjižari, knjižnice, udruge koje se na ovaj ili onaj način bave knjigom, te različite kulturne ustanove i organizacije.
U "Noći knjige" sudjeluje više od 150 autora, urednika i prevoditelja, 64 knjižnice, 30-tak nakladnika i gotovo 120 knjižara.
U više od 220 pojedinačnih programa svatko će pronaći nešto za sebe. Od "klasičnog" predstavljanja knjiga i autora, preko tribina, razgovora o knjizi, kreativnih i edukativnih radionica za djecu i mlade, izložbi, koncerata, kazališnih i glumačkih predstava, projekcija filmova, glazbenih slušaonica, biblioterapijskih, likovnih i lutkarskih radionica, radionica kreativnog pisanja, uvezivanja knjiga, plesnih perfomancea, izložbi fotografija… do nagradnih igara, stvaranja poezije na licu mjesta, javnog čitanja, čitanja bajki za odrasle i djecu, uvida u svijet nastanka knjige, i mnogih drugih.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, s početkom u 18 sati, održat će se središnji događaj – tribina "Knjiga u krupnom planu", na kojoj će se razgovarati o knjizi, njezinu statusu i budućnosti u hrvatskom društvu s predstavnicima nadležnih institucija i svih dionika u lancu knjige.

Od autora koji sudjeluju u "Noći knjige", izdvajamo gostovanja: Viktora Žmegača, Tonka Maroevića, Nives Opačić, Ive Brešana, Ivana Aralice, Zorana Ferića, Julijane Matanović, Marinka Koščeca, Ede Popovića, Ludwiga Bauera, Mani Gotovac, Branislava Oblučara, Velimira Grgića, Aleksandra Žiljaka, Branka Čegeca, Miroslava Mičanovića, Nikice Petkovića, Francija Blaškovića, Olje Savičević Ivančević, Renata Baretić, Ive Balenovića, Borisa Veličana, Nebojše Lujanovića, Srečka Horvata, Daria Grgića, Seada Begovića, Tanje Mravak, Stjepana Damjanović, Andree Peterlih Huseinović, Igora Kordeja, Krešimira Mišaka, Emira Imamovića Pirkea, Hrvoja Klasića, Lade Čale Feldman, Nebojše Lujanovića, Sanje Lovrenčić, Dubravka Matakovića, Zdenka Mesarića, Silvije Benković Peratove, Roberta Međurečana, Franje Janeša, Borisa Postnikova, Tomice Ščavine, Zorana Roška, Nenada Stipanića, Davora Špišića, Zrinke Pavlić, Darije Žilić, i mnogih drugih.
U "Noći knjige" sudjeluju i srpski pjesnik Zvonko Karanović (trenutno na rezidenciji udruge KURS u Splitu), i slovenski pisac Mitja Čander, koji će se predstaviti publici u Rijeci.

U programu "Noći knjige" sudjeluju i brojni glazbenici koji će svojim nastupima uveseliti događanja u knjižnicama i knjižarama, od kojih očekujte nastupe Lele Kaplowitz, Joea Kaplowitza i Zdenke Kovačiček u Zagrebu, nastup KGZ benda u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nastup glazbenog umjetnika Davora Peršića (koji svira na neobičnim instrumentima koje sam izrađuje) u Zagrebu, nastup Folklornog ansambla Turopolje (koji izvodi tradicijske jurjevske pjesme) u Velikoj Gorici, nastup jaskanskih bendova u Jastrebarskom, pjevačkog zbora Falsetto u Šibeniku, Ivana Kruljca & Marijana Čavara na akustičnim gitarama u Vinkovcima, ženskog vokalnog sastava Ad astra i Tamburaškog sastava Behar u Slavonskom Brodu, program Noć Rolling Stonesa u Požegi, te nastupe DJ -a u Čazmi…
Posjetitelje u knjižarama očekuju i brojne prodajne akcije, popusti i sniženja, a u knjižnicama besplatni upisi, rasprodaje i razmjene knjiga, te projekt Bookcrosing.
Vjerujemo da je program dovoljno atraktivan za velike i male književne sladokusce, te da će barem u ponedjeljak, 23. travnja, „kod kuće ostaviti sve brige i doći na Noć knjige“.

Program obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava podržava Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.

***
Sve informacije i detalje o programu, mjestima događanja, prodajnim akcijama i autorima, te projektu "BookCrossing u narodnim knjižnicama", potražite na internet stranici: www.nocknjige.hr
Potražite nas na i Facebooku:
www.facebook.com/nocknjige.hr

21.04.2012. u 14:57 • 4 KomentaraPrint#

petak, 13.04.2012.

Noah Charney: "Kradljivac umjetnina"

Phuuuui, moram priznati da sam rijetko kad krimić čitala ovako dugo kao što sam se posvetila „Kradljivcu umjetnina“ Noaha Charneya. Prvo sam knjigu čitala, onda sam je ostavila, onda sam shvatila da sam sve zaboravila, pa sam morala krenuti ispočetka.

Zbog čega je tome tako? Naime, knjiga kreće izdaleka – povezuje konce koji uopće nemaju veze jedan s drugim, da bi na kraju ispalo da se svi ti konci nalaze čvrsto vezani u samo jedan čvor. Međutim, kad pratite tri ili četiri međusobno nepovezane radnje, s isto toliko ukradenih umjetnina i isto toliko detektiva koji ih traže, pomalo se pogubite, osobito ako ste, poput mene, totalno rasutih misli.

Inače, pisac Noah Charney je mladac, 1979. godište, i ovo mu je prvijenac. Ipak, u svijetu umjetnosti nije novajlija, već se radi o doktoru povijesti umjetnosti koji je utemeljio Društvo za istraživanje zločina povezanih s umjetnošću. Ne mogu vam opisati koliko se duhovitih i zanimljivih uvida u umjetnička djela može naći u ovom romanu, pa neću niti pokušavati. Ipak, želim istaknuti da se onda, odjednom, kao najzačudniji element knjige pokaže jedan melankolični, nostalgični trenutak, lirski opisan tek u mislima jedne od junakinja:

„Davno nekoć izmislila je priču koju nikad nije napisala. Zamišljala je kako negdje u najdubljem, najmračnijem srcu mjesečeva krajolika Portobello Roada, usred neizreciva nereda i pretrpanih pultova, stoji jedan štand. Taj štand se sastojao samo od jednoga stola, s jednim jedinim izloženim predmetom. I kad bi se bilo tko približio tom stolu, taj predmet bi se pretvarao baš u onu stvar koju je kupac tražio. Čovjek koji je stajao iza tog stola imao je crvenobijelu kozju bradicu i srebrnastu iskru u oku. Cijena tog predmeta bila je uvijek malčice viša nego što je kupac imao pri sebi. Zato je prodavač uvijek bio spreman za robnu razmjenu...“

Lijepo, nije li? (ili samo ja gajim oduševljenje ovakvim digresijama u knjigama?)

U svakom slučaju, kad malo bolje razmislim, ova knjiga će me još neko vrijeme proganjati u mislima, pa ukoliko i sami želite biti proganjani, preporučujem vam da je pročitate (kod nas u izdanju Šarenog dućana).

13.04.2012. u 16:08 • 1 KomentaraPrint#

četvrtak, 12.04.2012.

EKONOMIJA ČETVRTKOM: Horvat-Kovačević: „Clusteri – put do konkurentnosti“

S obzirom da je četvrtak na ovom blogu rezerviran kao dan za ekonomske i političke teme, vezano uz knjige koje sam čitala i čije sam prikaze radila za specijalizirani mjesečnik za poduzetnike koji je pod nazivom Slavonski Poduzetnik, a da je ta suradnja završila prilično neslavno (po moj planirani budžet), odlučila sam ih ponovno objaviti na ovaj način, radi vaše zabave, informacije i edukacije.

Clusteri – (lakši) put do konkurentnosti

Iako su u posljednje vrijeme clusteri kao oblik poslovanja često spominjani u hrvatskim gospodarskim krugovima (neki od osnovanih hrvatskih clustera, kako izvještavaju mediji, vrlo dobro posluju), među nizom poduzetnika još uvijek postoji određena doza nepovjerenja u uspješnost i potrebu osnivanja clustera u gospodarstvu Republike Hrvatske. Da bi ih uvjerili u suprotno, pobrinuli su se autori knjige «Clusteri – put do konkurentnosti», mr. sc. Đuro Horvat i mr. sc. Vladimir Kovačević.

Ovom iscrpnom znanstvenom radu prvenstvena je svrha uvjeriti male i srednje poduzetnike kako je udruživanje u clustere jedini način da nastupe na hrvatskom i inozemnom tržištu kao konkurentni gospodarski subjekti. Naime, kako mali i srednji gospodarstvenici čine 99% u ukupnom broju poslovnih subjekata u Europskoj uniji, zarađuju 65% prometa i zapošljavaju 67% ukupno zaposlenih, njihov je prosperitet značajan gospodarski faktor.

Niti u Republici Hrvatskoj nije drugačija situacija glede malih gospodarskih subjekata, no Hrvatska ima i niz drugih problema – tečaj pogodan uvoznicima, visoku cijenu rada, naglu liberalizaciju tržišta za koju gospodarstvo nije bilo spremno, zastarjelu tehnologiju, loš način upravljanja te malo poznatih brandova. Stoga, kažu autori, pravo pitanje nije kako pripremiti hrvatske gospodarske subjekte za ulazak u Europsku uniju, već što treba učiniti kako bi naše gospodarstvo preživjelo i opstalo u uvjetima koje imamo sad, prije ulaska u Uniju. Upravo stoga, kao jednu od mogućnosti koje povećavaju konkurentnost, autori predlažu udruživanje malih ekonomskih cjelina u veće – u clustere (grozdove).

Prednosti udruživanja u clustere nad samostalnim nastupom na tržištu su nebrojene: za svakog pojedinog proizvođača, odnosno gospodarstvenika smanjuju se troškovi nastupa na tržištu, a smanjenjem troškova se povećava profitabilnost. Nadalje, povećava se proizvodnja usmjerena na izvoz (što je značajna prednost s obzirom da Hrvatska već godinama ima negativnu uvozno – izvoznu bilancu), i dakako, u skladu s tim se održava i neprestano povećava broj zaposlenih. No tu popis ne prestaje – clusteri su u prvom redu fleksibilni jer se dobrom suradnjom između jedinica clustera povećava brzina proizvodnje odnosno usluživanja, pa time i brzina izlaska na tržište. Ta suradnja može uključivati i prenošenje znanja i tehnologija, zajednička istraživanja i razvoj i niz drugih prednosti za sudionike.

Uvidom u navedeno, možemo samo zaključiti kako clusteri u Hrvatskoj i Europskoj uniji postaju značajna gospodarska snaga koju ne bi valjalo zanemariti – informirajte se na vrijeme, pročitajte knjigu «Clusteri – put do konkurentnosti».

Đuro Horvat; Vladimir Kovačević: «Clusteri – put do konkurentnosti», Cera Prom d. o. o., Zagreb, 2004.


12.04.2012. u 18:30 • 3 KomentaraPrint#

srijeda, 11.04.2012.

Arnaldur Indriđason: „Močvara“

Autor iz naslova (nemojte me tjerati da ponovno pišem njegovo ime) rođen je 1961. godine, živi u Reykjaviku, radio je za islandske dnevne novine, prvo kao novinar, a potom kao kritičar. Jedan je od rijetkih pisaca kojem su dvije godine za redom dodijeljene Nordic Crime Novel Award. Njegovi su romani prevedeni i objavljeni u cijelom svijetu, a samo u Njemačkoj roman „Močvara“ prodan je 2003. godine u više od 100 000 primjeraka.

Čitateljski narod u posljednje se vrijeme zaljubio u skandinavske i nordijske pisce krimića – pogledajte samo Stiega Larssona, Jo Nesboa ili Leifa Davidsona: svi pričaju o tome. Ova je knjiga stoga u izdavačkom smislu uranila tik prije pravog trenutka (izdana je u nakladi Edicija Božičević 2006. godine), što je prava šteta, jer već dugo nisam čitala pitkiju knjigu (ili u posljednje vrijeme čitam samo kvrge, ili me u posljednje čitanje nešto ne vuče – u svakom slučaju, svoje čitanje u posljednje vrijeme ne bih opisivala riječju „pitko“).

U središtu je radnje, dakako, policijski inspektor Erlendur Sveinsson, i njegov vjerni drug Sigurđur Oli (nisu li slatki ti Islanđani sa svojim „...dur“ imenima?). Pri ulasku u podrumski stan, zatječu mrtvo tijelo sedamdesetogodišnjeg Holberga, za kojega se kasnije ispostavlja da je u mladosti bio baš šarmantna ličnost, kriminalac i silovatelj. Inspektor Erlendur počinje kopati, a kopanje ga odvodi daleko u prošlost, u živote Holbergovih žrtava i njihovih potomaka.

Svidjelo mi se što je stil suh i odrješit i što imitira samotnjački život jednog policijskog inspektora koji je, oženjen svojim poslom, uspio upropastiti sve svoje veze s drugim ljudima, uključujući svoju bivšu suprugu, sina i kćer Evu Lind koja nepozvano ulazi i izlazi iz njegovog života.

U svakom slučaju – jedan od bisera krimi-romana koji u Hrvatskoj nije stekao popularnost zbog izostanka masovne distribucije.

11.04.2012. u 17:04 • 4 KomentaraPrint#

četvrtak, 05.04.2012.

EKONOMIJA ČETVRTKOM: Edgar Morin: „Etika“

S obzirom da je četvrtak na ovom blogu rezerviran kao dan za ekonomske i političke teme, vezano uz knjige koje sam čitala i čije sam prikaze radila za specijalizirani mjesečnik za poduzetnike koji je pod nazivom Slavonski Poduzetnik, a da je ta suradnja završila prilično neslavno (po moj planirani budžet), odlučila sam ih ponovno objaviti na ovaj način, radi vaše zabave, informacije i edukacije.

Moral kao pitanje ljudske solidarnosti

Francuski filozof Edgar Morin jedan je od najpoznatijih socioloških mislilaca današnjice, no najpoznatiji je ipak po interdisciplinarnom karakteru svojih djela. U njima briše granice između akademskih grana, nastojeći prikazati što sveobuhvatniju sliku društva i svijeta koji nas okružuje. Knjiga „Etika“ posljednji je, odnosno šesti dio njegovog djela pod naslovom „Metoda“ (La Methode), a u njemu Morin polazi od konstatacije da se svijet trenutno nalazi u suvremenoj krizi morala. Naime, od početka novog vijeka, podjelom poslova i „birokratskom kompartmentizacijom na svim područjima života“, pojedinci su se našli izolirani u uskim i zatvorenim područjima stručnosti, čime se rascjepkala i oslabila odgovornost i solidarnost pojedinca za posljedice svojih djela – pojednostavljeno rečeno, egoizam pojedinaca stekao je prevlast u odnosu na altruizam i povezanost zajednice.
Zbog toga niti ne čudi da se i mnogi najskeptičniji pripadnici društva odlučuju za povratak „staroj religijskoj vjeri, nacionalnoj vjeri ili totalnoj vjeri, koje u potpunosti obuzimaju pojedinca i daju mu etičku sigurnost“. Također, Morinovu tezu potkrjepljuje i činjenica da se određeni dio mladeži udružuje u bande ili delikventske skupine, koje kao arhaične zajednice, imaju određena sekularna pravila i u nedostatku opće etike nameću ih svojim članovima.
Ova je knjiga podijeljena u četiri zasebna velika poglavlja, od kojih u prvom Morin objašnjava značajnost etike za suvremeno društvo i njezinu suvremenu definiciju, te iznosi svoju tezu o krizi u kojoj su se našla društvena načela i vrijednosti. Drugi dio knjige govori o etici u korelaciji sa znanošću i politikom, dok treći govori o autonomnoj etici (klasična teorija etiku dijeli na autonomnu, čiji su izvori u samom pojedincu, i heteronomnu, čiji su izvori u normama, vjerovanjima i stavovima društva). Četvrti i posljednji dio rezerviran je za Morinova promišljanja o društvenoj, ili, kako autor to naziva – socioetici.
Kao odgovor na pitanje čekaju li čovječanstvo i bolja vremena ili se pak možemo nadati samo progresivnoj i rapidnoj dekadenciji društva, Morin ne nudi odgovor – mogući su svi scenariji, pa i oni najgori. Ipak, da se autor privatno ipak nada najboljem mogućem svijetu u kojemu ćemo odgajati djecu, svjedoči i sljedeći citat: „U našem ljudskom svijetu, u kojem postoje i u kojem nastaju tako snažne sile razdvajanja, povlačenja u identitet, prekidanja, razdvajanja i mržnje, bilo bi bolje, umjesto snova o općoj harmoniji ili raju, prepoznati životno važnu društvenu i etičku potrebu za prijateljstvom, nježnošću i ljubavi prema ljudima koji bi, bez svega toga, živjeli u neprijateljstvu i agresivnosti, postajali sve ogorčeniji ili propadali.“

„Etika“, Edgar Morin, Masmedia, Zagreb, 2008., prijevod s francuskog jezika: Vesna Pavković

05.04.2012. u 18:29 • 3 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.



< travanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Rujan 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (6)
Listopad 2021 (2)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (6)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Prosinac 2020 (7)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Siječanj 2020 (1)
Travanj 2019 (1)
Svibanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (1)
Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (6)
Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (11)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (8)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (2)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (3)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (8)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Na ovom blogu čitajte o knjigama - mojim knjigama, Vašim knjigama, najnovijim knjigama, starim knjigama, zanemarenim knjigama, o autorima knjiga i novostima iz književnosti.


Hit Counter by Digits


Za sve informacije, pitanja, primjedbe, komentare, uvrede i drugo kontaktirajte me na bookeraj.blog@gmail.com