Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
četvrtak, 12.04.2012.
EKONOMIJA ČETVRTKOM: Horvat-Kovačević: „Clusteri – put do konkurentnosti“
S obzirom da je četvrtak na ovom blogu rezerviran kao dan za ekonomske i političke teme, vezano uz knjige koje sam čitala i čije sam prikaze radila za specijalizirani mjesečnik za poduzetnike koji je pod nazivom Slavonski Poduzetnik, a da je ta suradnja završila prilično neslavno (po moj planirani budžet), odlučila sam ih ponovno objaviti na ovaj način, radi vaše zabave, informacije i edukacije.
Clusteri – (lakši) put do konkurentnosti
Iako su u posljednje vrijeme clusteri kao oblik poslovanja često spominjani u hrvatskim gospodarskim krugovima (neki od osnovanih hrvatskih clustera, kako izvještavaju mediji, vrlo dobro posluju), među nizom poduzetnika još uvijek postoji određena doza nepovjerenja u uspješnost i potrebu osnivanja clustera u gospodarstvu Republike Hrvatske. Da bi ih uvjerili u suprotno, pobrinuli su se autori knjige «Clusteri – put do konkurentnosti», mr. sc. Đuro Horvat i mr. sc. Vladimir Kovačević.
Ovom iscrpnom znanstvenom radu prvenstvena je svrha uvjeriti male i srednje poduzetnike kako je udruživanje u clustere jedini način da nastupe na hrvatskom i inozemnom tržištu kao konkurentni gospodarski subjekti. Naime, kako mali i srednji gospodarstvenici čine 99% u ukupnom broju poslovnih subjekata u Europskoj uniji, zarađuju 65% prometa i zapošljavaju 67% ukupno zaposlenih, njihov je prosperitet značajan gospodarski faktor.
Niti u Republici Hrvatskoj nije drugačija situacija glede malih gospodarskih subjekata, no Hrvatska ima i niz drugih problema – tečaj pogodan uvoznicima, visoku cijenu rada, naglu liberalizaciju tržišta za koju gospodarstvo nije bilo spremno, zastarjelu tehnologiju, loš način upravljanja te malo poznatih brandova. Stoga, kažu autori, pravo pitanje nije kako pripremiti hrvatske gospodarske subjekte za ulazak u Europsku uniju, već što treba učiniti kako bi naše gospodarstvo preživjelo i opstalo u uvjetima koje imamo sad, prije ulaska u Uniju. Upravo stoga, kao jednu od mogućnosti koje povećavaju konkurentnost, autori predlažu udruživanje malih ekonomskih cjelina u veće – u clustere (grozdove).
Prednosti udruživanja u clustere nad samostalnim nastupom na tržištu su nebrojene: za svakog pojedinog proizvođača, odnosno gospodarstvenika smanjuju se troškovi nastupa na tržištu, a smanjenjem troškova se povećava profitabilnost. Nadalje, povećava se proizvodnja usmjerena na izvoz (što je značajna prednost s obzirom da Hrvatska već godinama ima negativnu uvozno – izvoznu bilancu), i dakako, u skladu s tim se održava i neprestano povećava broj zaposlenih. No tu popis ne prestaje – clusteri su u prvom redu fleksibilni jer se dobrom suradnjom između jedinica clustera povećava brzina proizvodnje odnosno usluživanja, pa time i brzina izlaska na tržište. Ta suradnja može uključivati i prenošenje znanja i tehnologija, zajednička istraživanja i razvoj i niz drugih prednosti za sudionike.
Uvidom u navedeno, možemo samo zaključiti kako clusteri u Hrvatskoj i Europskoj uniji postaju značajna gospodarska snaga koju ne bi valjalo zanemariti – informirajte se na vrijeme, pročitajte knjigu «Clusteri – put do konkurentnosti».
Đuro Horvat; Vladimir Kovačević: «Clusteri – put do konkurentnosti», Cera Prom d. o. o., Zagreb, 2004.
Iako su u posljednje vrijeme clusteri kao oblik poslovanja često spominjani u hrvatskim gospodarskim krugovima (neki od osnovanih hrvatskih clustera, kako izvještavaju mediji, vrlo dobro posluju), među nizom poduzetnika još uvijek postoji određena doza nepovjerenja u uspješnost i potrebu osnivanja clustera u gospodarstvu Republike Hrvatske. Da bi ih uvjerili u suprotno, pobrinuli su se autori knjige «Clusteri – put do konkurentnosti», mr. sc. Đuro Horvat i mr. sc. Vladimir Kovačević.
Ovom iscrpnom znanstvenom radu prvenstvena je svrha uvjeriti male i srednje poduzetnike kako je udruživanje u clustere jedini način da nastupe na hrvatskom i inozemnom tržištu kao konkurentni gospodarski subjekti. Naime, kako mali i srednji gospodarstvenici čine 99% u ukupnom broju poslovnih subjekata u Europskoj uniji, zarađuju 65% prometa i zapošljavaju 67% ukupno zaposlenih, njihov je prosperitet značajan gospodarski faktor.
Niti u Republici Hrvatskoj nije drugačija situacija glede malih gospodarskih subjekata, no Hrvatska ima i niz drugih problema – tečaj pogodan uvoznicima, visoku cijenu rada, naglu liberalizaciju tržišta za koju gospodarstvo nije bilo spremno, zastarjelu tehnologiju, loš način upravljanja te malo poznatih brandova. Stoga, kažu autori, pravo pitanje nije kako pripremiti hrvatske gospodarske subjekte za ulazak u Europsku uniju, već što treba učiniti kako bi naše gospodarstvo preživjelo i opstalo u uvjetima koje imamo sad, prije ulaska u Uniju. Upravo stoga, kao jednu od mogućnosti koje povećavaju konkurentnost, autori predlažu udruživanje malih ekonomskih cjelina u veće – u clustere (grozdove).
Prednosti udruživanja u clustere nad samostalnim nastupom na tržištu su nebrojene: za svakog pojedinog proizvođača, odnosno gospodarstvenika smanjuju se troškovi nastupa na tržištu, a smanjenjem troškova se povećava profitabilnost. Nadalje, povećava se proizvodnja usmjerena na izvoz (što je značajna prednost s obzirom da Hrvatska već godinama ima negativnu uvozno – izvoznu bilancu), i dakako, u skladu s tim se održava i neprestano povećava broj zaposlenih. No tu popis ne prestaje – clusteri su u prvom redu fleksibilni jer se dobrom suradnjom između jedinica clustera povećava brzina proizvodnje odnosno usluživanja, pa time i brzina izlaska na tržište. Ta suradnja može uključivati i prenošenje znanja i tehnologija, zajednička istraživanja i razvoj i niz drugih prednosti za sudionike.
Uvidom u navedeno, možemo samo zaključiti kako clusteri u Hrvatskoj i Europskoj uniji postaju značajna gospodarska snaga koju ne bi valjalo zanemariti – informirajte se na vrijeme, pročitajte knjigu «Clusteri – put do konkurentnosti».
Đuro Horvat; Vladimir Kovačević: «Clusteri – put do konkurentnosti», Cera Prom d. o. o., Zagreb, 2004.
