SRETAN BOŽIĆ
|
Dolac je najveća, najpoznatija i najvažnija tržnica Zagraba koja se nalazi sjeverno od Trga bana Jelačića. Tržnica je otvorena 1930. na mjestu starih zidina koje su srušene (zato je ime ulice Pod zidom), a zbog tržnice je srušeno i nekoliko starih kuća. Do tada je tržnica bila na Harmici, tj. današnjem Trgu bana Jelačića. Na Dolcu se nalaze spomenik „kumice Barice“ i kip Petrice Kerempuha. Tržnica ima zatvoreni dio na kojem se prodaje meso, sir i ukiseljeno povrće, a ima i trgovine, te otvoreni dio na kojem se prodaje voće i povrće. Uz otvoreni dio postoji i zatvorena ribarnica, te više trgovina. Iznad otvorenog platoa nalazi se još jedan manji plato za prodaju cvijeće. Cvijeće se prodaje i ispred stepenica u Splavnici, ulici koja povezuje Dolac i Trg bana Jelačića. Na platou između otvorenog i zatvorenog dijela Dolca nalaze se restorani i barovi sa terasama. Iznad prodaje cvijeća u Opatovini prodaju se odjevni i obrtnički proizvodi Poduzeće Tržnice Zagreb ima 28 tržnica diljem Zagreba.   TATI Tat = lopov Šuft = propalica Falšpiler = varalica Bagra = ološ, šljam, podzemlje Maznut = ukrast Čapati = uzimati Reketariti = utjerati danak kvartovskoj ili školskoj bandi Falš = lažno, pogrešno Cinkariti, cinkati, drukati = izdati, prijaviti Krenkati = ljutiti Fer = pošten Gurkrl = špijunka na vratima „Tat mi je maznul vuru“ - Lopov mi je ukrao sat „Zreketaril sam ga“ - utjerao sam mu danak „Cinkal ga je murji“ - prijavio ga je policiji „To ti je falš torba“ – ovo ti je lažna torba „Nisi fer“ - nisi pošten  BRACO I SEKA Većina čokolada i čokoladica je i danas u prodaji, ali su danas te čokolade tek blijeda slika, jeftini proizvodi na donjim policama, a ne kao nekad glavni slatkiši. Neke od glavnih čokolada bili su Braco i Seka, Samo Ti, Volim te, Mikado, Serenada, Nada, Sajonara, Galeb, Baltazar, Rumba, Šapiro, Runolist, Kraš mliječna čokolada, Tutti Frutti... Imali smo i čokoladice Mondo, sa okusom lješnjaka, kokosa, badema i kave. Od čokoladica bio je i kokos desert Pionira, Rum pločice (Kandit), Super (s krispijem, lješnjakom, rižom, karamelom, s grožđicama...), Cipirip, Idila... Uz to imali smo Tortice i Životinjsko carstvo.  SA KONDICIONOG TRENINGA S1A (Dubravko Kekelj)           |
SUTRA ZADNJI TRENING
|
Palača Magdelenić-Drašković-Jelačić u Demetrovoj 7-9 na Gornjem Gradu, izgrađena je 1754. za Baltazara Madalenića. U to vrijeme kuća je bila naslonjena na gradski bedem i povezanih sa gradskom kulom, zbog čega je Madalenić plaćao jedan zlatnik odštete. Iz istog razloga kuću nije smio ustupiti nikome tko nije bio po volji gradskom „fisku“. Dograđena je 1830. za grofa Ivana Draškovića. Kada dobiva šest jonskih stupova i portal od dorskih stupova. Unutar zgrade je i gradska kula koja je jedina sačuvana kula grada. Za razliku od ostalih gornjegradskih palača ova ima veliko dvorište i park-šumu. Palača objedinjuje nekoliko epoha i više arhitektonskih i urbanističkih cjelina. Do 2005. u palači dječji vrtić, što je bio istinski nonsens, a danas pripada Muzeju grada Zagreba.  ŠORA Šora, štema, štemanje = tučnjava Šorati, štemati se = tuči Štemer = razbijač Klepit = lagano udari u potiljak ili iza uha Šlopit, zveknut, žvajznut, šusnut, puknut, spizdit, odvalit, opalit = udariti Razbit, razvalit, zgazit, strgat, smlavit = pretući Fundat = pretući na mrtvo Šamar = pljuska Labrda = usta Bulja, njonja = glava Naravnati nos = razbiti nekome nos Aubix = poziv na tučnjavu, odgovor kojim se prihvaćala tučnjava je bio „cufix“ „Čoveče kaj ga je razbil“ = ozbiljno ga je pretukao „Fundal ga je“ = pretukao ga je na mrtvo „Odvalil sam mu šamar posred labrde“ = Pljusnuo sam ga po ustima „Spizdil sam mu šaku u njonju“ = Udario sam ga šakom u glavu „Razvalil sam mu jednu prek njonje“ = Dao sam mu jednu pljusku „Razbil sam ga ko beba zvečku“ = Istukao sam ga „Zgazil sam ga“ = Pretukao sam ga FLIPERI I VIDEO-IGRICE E da, nije bilo playstationa, xboxa, wii-a. Tu i tamo netko je imao Atari ili Commodore 64, pa smo kod njega igrali jednostavne igrice, da ih danas upalimo klinci bi nas gledali jesmo li normalni. Na kompliciranije video-igrice išlo se u video-igraonice gdje su bili ormari koji su u sebi imali ekran i jednostavnu igraču konzolu i gdje se igrala samo jedna igrica. Najpopularnije igrice tog vremena bile su Pacmen (glava koja proždire točkice u labirintu prije nego druge spodobe prožderu njega) i Phoenix (svemirski brod koji se bori protiv neprijateljskih svemirskih brodova, cijelih flota i čudovišta), Space Invevaders, SuperMario, Tetris… Na ovim igricama smo ostavili kilograme kovanica sa kojima smo plaćali igranje. Kasnije su došle „minijaturne“ osobne igrače konzole (Nintendo i dr.) veličine današnjih mobitela, no to nije bilo ni blizu kao ove video igrice u igraonicama. Posebna igra je bila fliper, mehanička igra koja se igrala ispucavanjem metalne kuglice, a koja je potom padala niz kosinu i dodirivala razne senzore koji su tada bilježili bodove. Kad bi loptica došla do dna, morali ste dvijema polugama koje su se operirale sa dva gumba (lijevo i desno), pokušati obraniti da ne ode van, te je vratiti što više da dalje uzimate bodove. Fliperi su vremenom postajali sve sofisticiraniji, prepreke su bile sve kompliciranije, gađali ste mete, a na kraju su dobili i digitalne dipleje. Uz to smo igrali mini-golf i vozili autiće slične kartingu ali sa više metala i plastike da što više sliče pravim automobilima, te sporije od kartinga. Mini-golf i staza sa autićima je bila uz dvorac Brezovicu. SA IZLOŽBE SARIH RADIJA             |
NOVOGODIŠNJA PRODAJA MAŽORET-SUVENIRA
|
Na potoku Medvešćaku koji je tekao Tkalčićevom ulicom, bio je most koji je povezivao Gradec (Kamenita vrata) i Kaptol (kaptolska vrata u današnjoj Skalinskoj ulici), a koji je dobio ime zbog neprestanih sukoba na njegovim drvenim gredama između građana dva sukobljena naselja. Prva bitka na mostu spominje se 1667, iako su sukobi počeli još u 14. stoljeću. Tek u 18. stoljeću postignut je mir između zaraćenih strana. Kada je 1899. zbog zagađenja prekriven potok Medveščak, srušen je i most, a nova ulica između Radićeve i Tkalčićeve je dobila ime na spomen krvave povijesti razdvojenog Zagreba. Marija Jurić Zagorka je napisala i romen „Tajna krvavog mosta“.  FRKA Frka = gužva, panika, strah Sranje = napraviti problem Čumez = rasulo, nered Derenčati, derati = vikati, galamiti Grintav = izbirljiv, zanovijetalo Gundrati, grintati, jamrati, jambrati, kvocati = zanovijetati "Koja je frka?" = Koji je problem, koja je panika "Kaj me frka" = Baš me je strah "Lik je zakuhal frku" = On je napravio problem "To je frkovito" = Ovo je problematično „E baš je napravil sranje“ = Baš je napravio problem „Koji je čumez napravil u stanu“ = Napravio je nered u stanu „Kaj se derinčiš“ = Što se dereš „Naj se derati“ = nemoj galamiti „Kaj grintaš“ = nemoj zanovijetati „Stalno jambraš“ = stalno zanovijetaš IGLA I KONAC U VOJNIČKOJ KAPI U vojsci (JNA) je bilo zatupljujuće, osnovni sistem je bio ubijanje svake kreativnosti, volje, inteligencije i osobnosti, kako bi se u vojniku stvorilo robota koji ispunjava zapovijedi starješina bez pogovora. Stoga je ta vojska imala brdo modaliteta koji su to činili, od dizanja u neljudskih 5 sati, preko jutarnje higijene u ledenoj vodi, zajedničkog tuširanja sa kipućom ili ledenom vodom, šišanje skoro na nulericu, jutarnja tjelovježba, jelo u samo 2-3 minute, drnč i ostali napoji za obroke, nelogične i zatupljujuće zapovijedi i rutine, nedjeljna trešnje deka, tjedni pregled opreme, uzbune usred noći, zabrana držanja karata u kazetama, kockanje i slaganje kreveta više puta na dan, izlazak u grad i odlazak kući kao ogromna povlastica, preglupe kazne… Prve dvije rečenice koje su vam odmah na početku jasno pokazale o kakvom se sustavu radi bile su: „Kad uđeš kroz kapiju prestani razmišljati, ja razmišljam za tebe“. No, druga je bila istinski vrh: „U vojsci je bitno samo JEDNO, a to su DVIJE SVARI: rad, red i disciplina“. Uvijek se našao netko zelen i neiskusan tko bi rekao: „Oprostite ali to su tri stvari“ i dobio 5 dana pritvora ili neku drugu drakonsku kaznu. No, najgluplji oblik zatupljivanja je bila igla i konac u unutarnjem obodu kape. Igla i konac su navodno služili da si možeš na terenu ili u gradu prišiti gumb koji je olabavio. No, to nitko nije radio dok nije došao u sobu u kasarni (vojarni). Ali zato, ako niste imali iglu i konac i to baš u unutarnjem obodu kape (u đepu se nije računalo, tj. bilo je kao da nemaš) bili bi ozbiljno kažnjeni, pa bi to bio i razlog da vas ne puste u grad ako vam ju nisu našli prilikom pregledavanja prije izlaska. Kako ste u grad smjeli jednom u 2-3 tjedna to je bila najopakija kazna MEĐUNARODNI KUP U HRVANJU - 2. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja              ...kraj |
UPLAĆENI HONORARI I STIPENDIJE
|
Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba. Najviši vrh Medvednice je Sljeme (1033 metra), po kojem purgeri zovu cijelu planinu. Medvednica se prostire kroz tri županije Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku. Medvednica je duga 42 km. Na većem dijelu planina je pošumljena. Od 1981. Medvednica je park prirode. Planina ima velik broj uređenih planinarskih i biciklističkih staza, livada, vidikovaca i izletišta. Na Medvednici se nalazi špilja Veternica, dužine 7.128 metara. Na Medvednici se nalaze i skijaške staze, a od 2005. se održavaju i utrke za svjetski skijaški kup. Od Gračana na Medvednicu vozi žičara. Na planini ima 7 planinarskih domova, dva hotela i jedan hostel, te niz restorana. Na Sljemenu je i televizijski repetitor. Na planini se nalazi i stari grad Medvedgrad, crkva Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata i rudnik Zrinski iz 16. stoljeća.  KLETI Kleti = psovati Kletva = psovka Zašpotati = prekoriti Jesemti gajde = manji, simpatičniji oblik psovke Odi vrit = polusimpatičan oblik psovke, lagano upozorenje Bemti, jesemti (iza toga ide imenica) = polujaka psovka Bigulica, bem ti bigulicu, jesem ti bigulicu = zapravo ne znači ništa, nego je poštapalica koja psuje „tešku sudbinu“, a zapravo je tlapnja koja tješi onoga kojem je teško Saperlotski saperlot = boga mu božjega (ozbiljna psovka i prijetnja) In gotes vil = za ime boga (naglašavanje nečega) “Kaj kuneš“ = zašto psuješ „Naj me kleti“ = nemoj me psovati „Odi vrit s tim bedastoćama“ = ostavi me se sa tim glupostima GASTIĆI Gastići i gasterbajteri, a ako su radili u Njemačkoj i jugošvabe, smo svi obožavali, a svi smo i imali nekog bližeg rođaka koji je bio gastić i kojeg smo obožavali. Naime, naši gastići su dolazili tri puta godišnje (Uskrs, godišnji, Božić), u zapadnim autima (Mercedesi, BMW-i, Opeli, Audiji, Peugeoti, Alfe, Volva…), koji kod nas nisu bili pretjerano česta pojava. No, još bitnije Gastići bi sa sobom donijeli stvari koje se kod nas nisu mogle nabaviti, a bile su od „presudne životne važnosti“ kao što su Coca-cole i drugi sokovi u limenkama, čipsevi sa raznim okusima, brendirani slatkiši, kozmetički proizvodi, poznati viskiji, konjaci i druga žestoka pića idr. Nosili su oni i tehniku koja bi kod nas došla tek za nekoliko godina, kao što su video-rekorderi, kazići, kasnije CD-ovi, prvi kompjuteri sa jednostavnim video-igricama… Uz to donijele bi se i kakve brendirane traperice, majice, jakne, digitrone, tranzistore na baterije, digitalne satove … Uglavnom sve ono sa čime smo se mogli šminkati u školi i u kvartu. Gastići su služili i za obilaske dutića i posrednika kada smo koristili njihove privilegije i dokumente da preko njih kupimo tehniku koju kod nas nismo mogli kupiti. Gastići bi pričali i nevjerojatne priče o zapadu od kojih su nam se otvarale oči i spuštala usta. U stvari gastići su bili jako nesretni ljudi koji su živjeli u neljudskim uvjetima (podrumi, konzerve, rad 14 i više sati na gradilištima…), da bi se mogli pošminkati tih 3 puta godišnje i sve nas uvjeravati kako je na zapadu sve savršeno, za razliku od nas. Nakon 30+ godina rada gastići su doslovce došli umrijeti od bolesti koje su pokupili na bauštelama (gradilištima) i vlažnim podrumima. MEĐUNARODNI KUP U HRVANJU fotke: Željko Bakšaj Žac i Šef              |
OKITILI SMO UREDE
|
Zagrebačka burza je jedina hrvatska burza vrijednosnih papira, je jedna od najznačajnijih burza u Jugoistočnoj Europi. Iako burza više nije u istoj zgradi, nego je tamo HNB, purgeri zgradu i dalje zovu Burza. Prva burza je osnovana 1907. godine u zgradi Trgovačkog doma (danas Hotel Dubrovnik). 1911. burza se zatvara, a osniva se ponovo nakon 1. svjetskog rata (1918.). Nakon toga burza mijenja lokacije da bi 1927. dobila zgradu u Franje Račkoga 1 (današnja zgrada Hrvatske narodne banke). 1945. burza prestaje sa radom zbog socijalističkog poretka. Ponovo se pokreće 1991. 2007. joj se pridodaje Varaždinska burza i seli u Eurotower. Zgradu Burze je projektirao Viktor Kovačić, a dovršena je 1927. Unutar zgrade glavna prostorija je Glavna burzovna dvorana koja je natkrivena kupolom od 21 metar, na podu je mozaik, a sredina poda je staklena te osvjetljuje prostoriju ispod dvorane. Unutar zgrade postoji niz satova koji su svi spojeni na jedan mehanizam, a koji u cijeloj zgradi pokazuje precizno vrijeme.  FRIK Frik = čudak, luđak, zaluđenik, osoba koja se bavi neuobičajenim stvarima ili vodi neprilagođen stil života, na primjer hobijem van „normalnog“ nivoa, i kojoj ta stvar može činiti čak i životnu svrhu Zveknut, bedast = udaren, zvkast Glupson = glupan Krele, krelac = kreten Prošvical, prošvicat, skrenul = poludjet Tukača = budaletina (ženska) Šlampav = neuredan Trotl = je šeptlja, nesposobnjaković, blesan, glupan, budala, zločesto djete. Potepuh = lutalica Bilmez = neogovorna osoba (niži oblik luftbrenzera) Pacer = čovjek koji krivo radi Fakin = mangup Luftbrenzer, ništkoristi, zgubidan = propalica „On ti je frik za avione“ = On je zaluđenik za zrakoplovstvo „Trotl jedan“ = Kad se djetetu kaže trotl onda ste obično na njega ljuti, i na taj način ga se prekori. No, moguće je da se odrasloj osobi kaže: "A jesi trotl", što je najniži nivo preijekora ili uvrede, te onda znači kao "jesi konjina" ili "baš si budaletina" „Koji si ti bilmez“ = Ti si baš neogovoran DUTY FREE SHOP Ako si mogao kupovati u djetiću, kako smo popularno zvali duty fee shopove, onda te bog pomazio. Naime, u djutiću se kupovalo sve ono što se nije moglo kupiti u običnom dućanu, čak i u posredniku, sva najluksuznija i najkvalitetnija roba, posebno alkohol, slatkiši i parfemi, i to bez poreza. Djutića je bilo u gradu (npr. autobusni kolodvor), ali su na njima mogli kupovati samo oni koji su imali strane putovnice. Kako su naši gasterbajteri često kada imali njemačke i ine putovnice obično smo ih koristili da za nas kupe neki video rekorder ili nešto drugo iz djutića. Oni koji su imali tu sreću da idu van često su kupovali u djetićima koji su bili na graničnim prijelazima (između dvije carinske kontrole, te prije carine na aerodromima, lukama idr.), i to zato što je tamo bilo nešto jeftinije nego u inozemnim trgovinama. No, tu ste morali jako paziti da vas carinici ne ubiru kako dolazite iz djutića sa brdom vrećica. Pa ste poskrivečki zaklonjeni od carinika, vadili sve iz vrećica i preslagivali po automobilu „da se ne vidi“. Danas djutića još ima samo na aerodromima, a i tamo ne možete plaćati bez poreza i carina ako letite u Europsku Uniju. No, čak i kada plaćate bez carina i poreza često kada su cijene u djutićima veće nego u trgovinama sa porezima, jer nas trgovci u djutićima na ovaj način varaju, znaju da vam je to zadnji čas da nešto kupite, i da se više nećete moći vratiti „van“, pa vas oderu više nego trgovci izvan zračne luke koji plaćaju poreze i carine. Stoga sve više iskusnih putnika ne kupuje u djutićima na aerodromima, nego prije nego što dođu na aerodrom. ŠEFOV ROĐENDAN          Hvala, hvala, hvala... a nakon toga je bila pizza, kolači, grickalice, cuga... sam to nije nitko snimil! |
SRETAN VAM DAN ZAGREBAČKIH MAŽORETKINJA
|
Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda u istoimenoj ulici Gornjeg Grada, drugostolna je crkva Križevačke biskupije i crkva grkokatoličke župe Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Projektirao ju je Hermann Bolle. Grkokatolička crkva i sjemenište na Gornjem gradu se nalazi od 1681. Sadašnja crkva je izgrađena 1886. na mjestu nekadašnje crkve Sv.Vasilija. Crkva ima velik broj umjetnina i tri zvona, od kojih je najteže 782 kg. Križevačka eparhija (biskupija) ima sjedište u Križevcima, no konkatedralu i sjemenište u Zagrebu. Eparhija ima jurisdikciju nad 3 vikarijata i župama u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. U liturgiji se rabi bizantinski istočni obred, tj. mise se služe na crkvenoslavenskom jeziku, ali ova crkva priznaje subordinaciju Sv.Oca Pape. Vjernici su Hrvati, Ukrajinci i Rusini. Križevački vladika (biskup) je od 17.10.2020. mons. Milan Stipić. Biskupija spada pod jurisdikciju Zagrebačke nadbiskupije. U Zagrebu postoje dvije župa, ova na Gornjem Gradu i druga u Gajnicama.  ZA NA PUT bagaža = prtljaga, ološ kofer, kufer = kovčeg ruksak = ranac, telećak neseser = kovčežić za šminku ili nakit manircig = pribor za manikuru muf – krzneni grijač za ruke škrlak = šešir za izvan kuće (put, posao, grad), a purgeri su imali nekoliko škrlaka, onaj najbolji i najskuplji za mise, svadbe, putovanja, onaj srednji za posao i odlazak u grad, te onaj najstariji za u trgovinu ili kvart, za dvorište je bio kačket DUGE Duge su bile švercane karte koje su preprodavači redovno prodavali ispred kina, koncertnih dvorana i sportskih dvorana, tj. na svim predstavama za koje se tražila „karta više“. Prodavanje duga je bio ozbiljan business u sivoj zoni. Naime, preprodavači su imali dogovor sa šalterskim prodavačima koji su im ostavljali predviđeni broj karata sa strane, te im ih ustupali uz određenu financijsku naknadu. Preprodavači bi tada te karte prodavali netom prije događaja uz bitno višu cijenu. Što su imali manje karata to je cijena bila viša, a one posljednje su dostizale astronomske cijene. Kako se tu radilo o nezakonitom i nemoralnom djelovanju, preprodavači su više pazili na policiju, inspekcije i rukovodstvo institucije (kina, koncertne dvorane, sportskog objekta), nego na prodavače. Radi toga su bili poluprimjetni (stapali su se u masi) uvijek kod ulaza, polutihim glasom su vikali „duge, duge“ ili „ajmo karte“, tako da bi ih čulo samo u krugu par metara. No, svi smo znali kako ih naći. Preprodavači duga su imali i svoj kodeks. Prvo mjesto za preprodaju si morao zaslužiti ili kupiti od bivšeg preprodavača. Ako je novi preprodavač došao na nečiji teren dobio bi ozbiljnih batina ili čak završio u bolnici. Drugo, preprodavači duga su imali zlatno pravilo: „ne prodaj duge po redovnoj cijeni, ili ispod nje makar su ti sve ostale neprodane“. To se nije radilo ni 15 minuta nakon početka predstave jer da su to radili svi bi čekali zadnji čas da uštede novac. Treće pravilo je bilo zaštita kupaca, tj. sami preprodavači duga su pazili da se ne pojave falsificirane duge, jer bi tada cijeli business pao pod rizik. Stoga su oni sami anulirali one koji bi pokušali preprodavati falsifikate. Preprodavači duga su bili prilično bezobrazni, drski i nekulturni, poglavito ako ste imali nekih zahtjeva ili pokušali skinuti cijenu. No, to je i razumno jer su morali odavati dojam opasnih igrača, što česti i jesu bili. Preprodavači duga na najisplativijim lokacijama (Dinamo, Dom sportova, najbolja kina) su bili i organizirani kao kriminalistička skupina, sa hijerarhijom, vezama u institucijama i policiji, zaštitom iznutra i izvana, te infrastrukturom i logistikom. Te organizacije su na platnom spisku imale relevantne ljude Zagreba. Preprodavači duga su nestali sa internetskom prodajom karata, bar u onom klasičnom smislu, iako i danas, bez obzira na sve limite prodaja, registracije kupaca i kompjuterski nadzor karata, još uvijek postoje preprodavači, no oni su danas IT stručnjaci i prodaju vrše preko interneta bitno sofisticiranije. INA DELAT RALLY           I klopica nakon nastupa  |
PRIPREMILI SMO URED ZA ZIMU
|
Muzej grada Zagreba bavi se prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti. Muzej je osnovan 1907. na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“. Muzej se nalazi u bivšem samostanu Klarisa koji je sagrađen 1650. Fundus muzeja ima 75.000 predmeta, razvrstanih u 6 memorijalnih i 20 zbirki premeta. Ispod muzeja su arheološke iskopine iz XII. stoljeća koje su sačuvane i konzervirane, te ih posjetitelji mogu razgledati. Muzej ima i izvrstan projekt kostimirane šetnje kroz povijest jednom godišnje, kada možete upoznati i popričati sa banom Jelačićem, Penkalom, Strossmayerom, Belom IV…  OBLEKA ZA PO DOMA Fartun ili šircl 1. kuhinjska pregača koja štiti tijekom kuhanja, kolinja i ostalih kućanskih poslova 2. kožna ili deblja platnena pregača koja je štitila obrtnike (kovače, tesare, postolare isl.) tijekom teških fizičkih poslova i služila je kao zaštitna odjeća (iskra, špranje, čavli..) Bademantil i šlafruk označavaju kućnu haljinu, no uz sitnu razliku: Bademantl = se koristio za kupaonicu (bazen, saunu), bio je jednostavniji i od jeftinijih materijala, otporan na paru i upijao je vodu, ispod se nosio donji veš, u njemu se nije izlazilo iz kuće Šlafruk = se koristio za večernji boravak u dnevnoj sobi, kuhinji ili spavaonici, ispod njega se nosila piđama i papuće, bio je udobniji, deblji i nacifran ukrasima (paspuli, pletene trake isl.), a u njemu se smjelo ići i u dvorište Šlape = papuće Krpe = stara roba koja se nosi za kućne radove ponajviše u dvorištu (stari pulover, hlaće…) Kačket = radna kapa koju su purgeri nosili po dvorištu, za „van“ je bio šrklak Hausklajna = jednostavna haljina za po kući u kojoj se kuhalo, čistilo ili boravilo, obično je imala gumbe naprijed i uzorak ružica ili nešto slično (hausklajna nije isto što i šlafruk) ""Obriši si mast z ruke vu fertun" = Obriši si masne ruke u pregaču "Deni si fertun da se ne zasereš" = Stavi si pregaču da se ne zamažeš "Šircl ti se podfrknul" = Pregača ti se podvinula "Obleći si bademantl nakon kaj se splahneš" - Odjeni kućnu haljinu nakon kupanja "Negdo zvoni, daj si metni šlafruk i odi pogledat ko je" - Netko ja pozvonio, odjeni kućnu haljinu i idi pogledati tko je ZAGREBAČKI VELESAJAM Zagrebački velesajam je bio prije nešto drugo nego ovo danas. On je bio istinska veličina, ovo danas je tek ostatak ostataka, blijeda slika. I dok su nekad najveće velesajamske priredbe okupirale sve paviljone, čak štoviše, izlagači su se „tukli“ za atraktivniji prostor ili bili na listi čekanja jer su bili manje važni i za njih nije bilo mjesta, danas je većina paviljona iznajmljena komercijalnim projektima (tenis, karting, zabavne igre, dječji centri…). Najveća godišnja priredba je bila Jesenski Velesajam na kome su se okupili izlagači sa kapitalističkog zapada i komunističkog istoka, pa je to bilo jedna od rijetkih destinacija gdje su mogli doći bez problema i razgovarati, te ugovarati poslove. Stoga je na Jesenskom Velesajmu bilo nekoliko tisuća izlagača i stotine tisuća posjetitelja (samo Jesenski Velesajam je imao više posjetitelja nego danas svi sajmovi zajedno). Dva tjedna oko Jesenskog Velesajma u Zagrebu i okolici nije bilo hotelske sobe, taxija, karte za vlak, autobus ili avion, mjesta u restoranu, ni jedan prevoditelj ili vodič nije bio slobodan, a tisuće ljudi su honorarno radili za izlagače ili Velesajam. Ostale velike priredbe su bile Proljetni sajam i novogodišnji sajam koji je bio niz štandova, sadržaja, igraonica, pozornica, lunaparkova i zabave u novogodišnjem duhu. Svi zagrepčani su bili svake godine na novogodišnjem sajmu. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 7. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak     A idući dan, jooooj, teško je biti baraba        ...kraj! |
PREKINUTI TRENINZI - KREĆEMO NA ONLINE TRENINGE
|
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog je središnja kulturna i društvena institucija u Zagrebu. Dvorana je otvorena 29.12.1973. (danas je to Dan dvorane na kojem redovno nastupamo) po nacrtu arhitekta Marijana Heberlea. Ime je dobila po skladatelju prve hrvatske opere „Ljubav i zloba“. U zgradi se nalaze: velika dvorana (1847 sjedala, 2360 četvornih metara i velike orgulje), mala dvorana (304 sjedala, 360 četvornih metara), studio za audio-snimanje, četiri salona za sastanke, niz garderoba i apartmana, uredski prostori, veliko predvorje, tri snack-bara i dva kafića. Godišnje dvoranu posjeti više od 760.000 posjetitelja. Najveći događaj u dvorani je bila Pjesma Eurovizije 1990. Najvažniji umjetnici koji su nastupali u lisinskom su: Leonard Bernstein, Lovro pl. Matačić, Zubin Mahta, Valerij Gergijev, Riccardo Muti, Vjekoslav Šutej, Valerij Poljanski, Mariss Jansons, Montserrat Caballe, Ruža Pospiš-Baldani, Luciano Pavarotti, Jose Carreras, Leo Nucci, Ivo Pogorelić, Marta Argerich, Lang Lang, Michel lagrand, Jahsua Bell, Emmanuel Pahud, Petrik Ceku, Tina Turner, Sting, The Pletters, Charles Aznavour… Koncerte u Lisinskom su imali i Bečka filharmonija, Londonska kraljevska filharmonija, Izraelska filharmonija, Filharmonija milanske Scale…   PARKOVI ZA PSE Zagreb ima 10 parkova za pse koji su ograđeni, potpuno opremljeni, te imaju i zonu za vlasnike sa klupama i stolovima. Najviše parkova za pse ima četvrt Podsused-Vrapče (njih 3). V ORMARU Obleka = odjeća Aufinger = je drvena, plastična ili metalna mobilna vješalica za odjeću na koju se vješaju odjela, košulje, kaputi, jakne, haljine i sl. odjevni predmeti da bi se odložili na prečku u ormar. Špigl = ogledalo Kiklja, kikla = suknja Oprava, klajda = haljina Ajncug = odijelo Lajbek = prsluk Rubača = košulja Pišmevrit kravata = leptir-mašna Rupček = maramica Trapke = traperice Unterveš = donje rublje Cichalter, brushalter = grudnjak „Kakva ti je to obleka“ = odjeća ti je čudna „Pogleć s v špigl, obleka ti je zaflekana“ = pogledaj se u ogledalo, odjeća ti je umazana „Kupil sam si mešni ajncug“ = kupio sam si svečanije odijelo „Cool su ti trapke“ = traperice su ti stvarno lijepe „Daj više promeni unterveš, zmazan ti je“ = promijeni više donje rublje, uprljano ti je „Je to ti je feš cichalter“ = grudnjak ti je jako lijep KVISKOTEKA TV Zagreb (danas Hrvatska televizija) je imala niz kvizova, no ipak još danas legendarna je Kviskoteka koja se emitirala 15 godina. Kviza je uređivao Lazo Goluža, a voditelji su bili Ivan Hetrih (4 godine) i Oliver Mlakar (11 godina) a imao je popularne rubrike: ABCD pitalice, Bliski susreti (spajanje pojmova), asocijacije (koje smo svi igrali i u školi), detekcija (tri zanimljive ali nepoznate osobe A, B, C i sve tri kažu „ja se zovem Iva Jerković“, a natjecatelji kroz pitanja pokušaju otkriti tko je zapravo ta osoba), i finalna igra pitanja i odgovora sa 24 pitanja općeg znanja. Maskota Kviskoteke bio je Kvisko kojeg je dobivao pobjednik. Ovo je bio prvi show-kviz u povijesti domaće televizije. Brojke i slova bio je još jedan kviz Laze Goluže u kojem su natjecatelji u igri „brojke“ matematičkim operacijama pokušali doći do tog broja ili što bliže njemu, a u igri „slova“ su od nasumično odabranih samoglasnika i suglasnika igrači pokušavaju složiti najdužu riječ koju je provjeravao prof. Klaić. Lazo Goluža je, nažalost, upravo danas (1.12.2020.) preminuo u 85. godini života. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 6. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak                      ...nastavak u idućem postu... |
O NAMA
- Ponosni smo član
web-stranica:
pritisnite ovdje
MAŽORETKINJA LISTOPADA
Elena Tašev*
Mi smo ponos grada Zagreba. Brojne medalje i pehari dokaz su naše volje, upornosti i truda kako bi u što bojem svijetlu predstavili Zagreb u Hrvatskoj i u Europi! U vrlo kratko vrijeme postale smo nezaobilazni simbol metropole, te zaslužile titule "Jedini živući suvenir grada" i "Najbolje ambasadorice Zagreba".
Za grad Zagreb čuvamo i ključeve grada
(koji su se od XIX. stoljeća predavali gradonačelniku prigodom stupanja na dužnost).
- imamo više od 600 mažoretkinja (od 3 do 25 godina)
osvojene medalje
- 21 puta Prvaci smo Hrvatske
- 17 puta smo osvojili Prvenstvo Europe
- 221 medalje smo osvojili na svim natjecanjima
nastupi
- godišnje naše nastupe vidi 12 miliona ljudi (prema nizozemskoj agenciji SPH)
- godišnje održimo do 250 nastupa (do sada više od 4.500 nastupa od cega 3.900 nastupa u Zagrebu i 71 nastup u 141 gradu, u svim županijama)
- 343 inozemnih nastupa u 25 zemalja (131 gradu) Amerike, Europe i Azije
- ukupno smo nastupali u 273 različita grada
- snimljeni smo 3.000 puta za TV, od čega 420 puta za strane TV kuće
- o nama je napisano više od 1.000 novinskih članaka
- otvorili smo i vršili više od 150 Svjetski i Europskih prvenstava
- 50 puta smo nastupali pred i za predsjednika Republike Hrvatske
- nastupali smo za najpoznatije institucije (Vlada RH, Zgb.filharmonija, Poglavarstvo Zagreba, Hrv vojska, Europska unija, Zagrebfest, Turistička zajednica, godpodarska komora,....)
- surađujemo s najvećim zvjezdama estrade i najvećim tvrtkama (Suzuki, Henkel, ferrero, Nokia, Kodak,
NIKE, McDonald's, Mercatone, OMV, Lego, King Cross, Lions club, Podravka, Siemens, Diners, Cameo...)
- nastupali smo i vršili protokole na najvećim kongresima,a redovito pokrivamo protokole u hotelima Sheraton, Westin, The Regent Esplanade, Golden Tulip Holiday, AS....te na Zagrebačkom velesajmu i u Zračnoj luci Zagreb
- jedina smo grupa koje je bila u ''Vlaku Slobode'' tijekom cijelog puta (Zagreb-Knin-Split, 26.08.1995.)
- najatraktivniji gradovi gdje smo do sada nastupali:
Peking, Shanghai, Mexico City, London, Cardiff, Paris, Vittel, Lyon, Cannes, Barcelona, Madrid, Bonn, Luxembourg, Milano, Venezia, Bec, Bratislava, Budimpesta, Kiew, Volgograd, Chiayi (Taiwan), Martinique (Karibi), Monte Carlo
- 25 zemlja u kojima smo nastupali:
Austrija
BiH
Belgija
Česka
Crna Gora
Francuska
Italija
Kina
Luxembourg
Mađarska
Martinique (Karibi)
Mexico
Monacco
Njemačka
Poljska
Rumunjska
Rusija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švicarska
Srbija
Taiwan
Ukrajna
Velika Britanija
- najlokacije u Zagrebu:
1. Stadion Maksimir (572 nastupa do sada)
2. Zracna luka Zagreb (390)
3. Trg bana Jelacica (237)
4 Zagrebacki velesajam (179)
5. Kosarkaski centar D.Petrovic (140)
- drzave sa najvise nastupa:
1. Francuska (107 nastupa do sada)
2. Srbija (31)
3. Italija (28)
4. Slovenija (24)
5. Kina (22)
6. Austrija (21)
7. Martinique (15)
8. Rumunjska (13)
9. Španjolska (12)
10. BiH (12)
broj posjetitelja
od 27.07.2007:
RASPORED AKTIVNOSTI 2018/19
- Ovo je okviran raspored. Precizni datumi biti će blagovremeno objavljeni:
2019.
29.10-10.11. Turneja Peking, Kina
5.12. Roditeljski sastanak za Ljetni kamp
6-9.12. Brainstorming UO HMS-a
8.12. Dan Zagreb.mažoretkinja
14.12. Roditeljski sastanaka 1A
15.12. Božićni koncert
20.12. Praznici
21-30.12. Pripreme 1A sastavi
28.12. Kutija šibica
29.12. Dan KD V.Lisinskog
2020.
2-6.1. Trenerska škola HMS-a
11-12.1. Ispiti Trenerske škole
13.1. Nastavak sezone
25-26.1. Skupština EMA-e
1-2.2. Seminar HMS-a
6.2. Sudačka sjednica HMS-a
8.2. Skupština HMS-a
22-23.2. Treniranje Rama, BiH
1.3. Klasifikacije
2.3. Klasifikacije S1A
8.3. Prvi i Viši korak
9-12.4. Praznici
29.5. Kraj škg za maturante
17.6. Kraj sezone osim za 1A
20-27.6. Ljetni kamp
27.6. Kraz sezone za J1A
29.6. Kraj sezone S1A
31.8. Početak sezone 1A sastavi
7.9. Početak sezone za ostale
15.9. Hanžekovićev memorijal
17.9. Audicija
19.9. Audicija
1-4.10. team building Zagorje 1A
8.10. Audicija
10.10. Audicija
29.10. Audicija
SPONZORI I LINKOVI
- HMS - Hrvatski mažoret savez
za link pritisnite OVDJE
sponzori
SUZUKI
Gradska uprava Zagreb
GNK Dinamo
Turistička zajednica g.Zagreba
Sokol Marić Security
Antena Zagreb
Narodni radio
Enter Zagreb
MP Megaprodukcija
Medija Servis
Jadran čarape
MaxMar sport
Glavni stožer OS RH
SBO - Salon bankarske opreme
Vatrogasna zajednica g.Zagreba
ZOO Zagreb
Kozmetički salon Zdenke Mihelj
Potočki promet
| < | prosinac, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Travanj 2024 (5)
Ožujak 2024 (9)
Veljača 2024 (9)
Siječanj 2024 (8)
Prosinac 2023 (7)
Studeni 2023 (8)
Listopad 2023 (8)
Rujan 2023 (9)
Kolovoz 2023 (4)
Srpanj 2023 (4)
Lipanj 2023 (6)
Svibanj 2023 (9)
Travanj 2023 (6)
Ožujak 2023 (10)
Veljača 2023 (7)
Siječanj 2023 (7)
Prosinac 2022 (7)
Studeni 2022 (7)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (4)
Srpanj 2022 (5)
Lipanj 2022 (6)
Svibanj 2022 (8)
Travanj 2022 (8)
Ožujak 2022 (8)
Veljača 2022 (8)
Siječanj 2022 (6)
Prosinac 2021 (8)
Studeni 2021 (7)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (5)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (7)
Svibanj 2021 (8)
Travanj 2021 (9)
Ožujak 2021 (9)
Veljača 2021 (7)
Siječanj 2021 (6)
Prosinac 2020 (8)
Studeni 2020 (8)
Listopad 2020 (9)
Rujan 2020 (8)
Kolovoz 2020 (4)
Srpanj 2020 (5)
Lipanj 2020 (8)
Svibanj 2020 (9)