Palača Karla Schlesingera je izgrađena 1891. među palačama koje se tada grade oko Zrinjevca. Od 1907. počinju preuređenje palače u hotel. Palace je jedan od rijetkih primjera neorokoko stila. Hotel je nekoliko puta nadograđivan i adaptiran, a danas je spoj starog secesijskog stila 19. stoljeća i moderne tehnologije i hotelijerskih zahtjeva. Palace je jedan od starih zagrebačkih hotela koji ima dušu, te je rangiran sa 4****. Hotel ima 116 soba i 6 apartmana, restoran, kavanu, 1 manji salon za sastanke do desetak osoba, 3 salona za sastanke 40-60 osoba, te dvije velike dvorane za 120 osoba, galeriju umjetnina, wellnes sa saunom i fritness dvoranu. PARKIRALIŠTA I GARAŽE preko 11.000 parkirališta u javnim garažama (od čega 2849 od Zagrebparkinga) - 30 velikih garaža (od toga 9 od Zagreb parkinga) - velike javne garaže ima Zagrebparking, shoping centri, veliki hoteli, business centri, a postoje i privatne javne garaže 35.937 parkirališnih mjesta - 8.106 u 1. zoni - 18.258 u 2. zoni - ukupno je grad podijeljen u IV zone parkiranja Najveće garaže: 1. Avenue Mall (1000 mjesta) 2. City Plazza (726) 3. Rebro (664) 4. Importane Centar (500) 5. Galleria Business Centar (500) KAK PURGERI ZOVU SVOJE TRGOVE I ULICE Trgač ili Trg = Trg bana Josipa Jelačića Pod vurom = javni sat na Trgu bana Jelačića, omiljeno mjesto sastanka poglavito zaljubljenih Pod repom = još jedno sastajalište purgera i to kod spomenika banu Jelačiću Kazališni trg = današnji Trg Republike Hrvatske koji je mijenjao naziv čak 8 puta (1878. Sajmišni trg, 1888. Sveučilišni trg, 1919. Wilsonov trg, 1927. Trg kralja Aleksandra I, 1941. Trg I., 1945. Kazališni trg, 1946. Trg Maršala Tita, 2017. Trg Republike Hrvatske), no pravi purgeri su ga uvijek zvali Kazališni trg zbog HNK koji je na centralnom mjestu trga Štros = Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu Cvjetni plac = Trg Petra Preradovića Keglbajs ili Keglić (Keglevićev trg) = kvart koji se danas zove Trg Francuske Republike Britanac, Ilički Plac ili Mali Plac = Britanski trg Glavni = onaj tko za Trg kralja Tomislava ne kaže Glavni nije iz Zagreba Kvatrić = Kvaterikov trg Đamija = Trg žrtava fašizma (jer je tamo bila đamija tijekom NDH), tako smo ga zvali i za komunizma iako je to nasljeđe NDH, ali ni komunisti to nisu mogli iskorijeniti iz purgera Pimpekplac = spomenik golog atletičara na uglu Svetica i Maksimirske, mjesto sastanka ljudi koji idu na Maksimirski stadion ili Maksimirski park (ZOO) Tkalča = Ulica Ivana Tkalčića Nikoličina ulica = Ulica Nikole Tesle Prilaz = danas Prilaz Giure Deželića, bio je Prilaz JNA, a purgeri su ga uvijek zvali samo Prilaz Zeleni val = postoje dvije ulice i to „gornji“ (sjeverni) koji je zapravo Boškovićeva-Hebrangova-Klaićeva, i „doljni“ (južni) koji je zapravo Kršnjavoga-Žerjavića-B.Trenka-P.Hatza, no ove nazive ne zna ni jedan purger, već ih jednostavno zove Zeleni val jer su tako sinkronizirani semofori Špica = Bogovićeva ulica, subotom prije podne tamo se „treba biti viđen“ Miškecov prolaz = Prolaz Sestara Baković između Masarykove i Varšavske, ime dobio po mladiću koji je živio u kotlovnici tadašnjeg kina Balkan (danas Europa), bio cirkusant i nakon što je sve izgubio u ratu bio prisiljen živjeti u kotlovnici, i svirao je vergl Neboder prolaz = prolaz ispod Nebodera na Trgu bana Jelačića koji se službeno zove Petrićev prolaz Stara Vlaška = dio Vlaške ulice koji se proteže između Bakačeve i Palmotićeve Gluhakova = je danas Gospodska, ali svima je i dalje Gluhakova Črnkas, Črnek = Črnomerec Đu'brava = Dubrava Pešća = Peščenica Pruđe = Zapruđe Folka = Folnegovićevo naselja Rotor = iako Zagreb ima više rotora, pa i većih poput onog kod Zapruđa, jedini „pravi“ je onaj kod Kajzerice Stari autoput = Zagrebačka i Slavonska avenija zajedno, naziv je dobio jer je to bila prva glavna tranzitna prometnica (tada na periferiji) prije izgradnje Zagrebačke zaobilaznice Petlja = iako ima puno petlji, samo je jedna „petlja“ na Držićevoj i Slavonskoj Zaobilaznica = Autoput A3 koji se proteže od Jankomira do Ivanje Reke i preusmjerava tranzitni promet izvan Zagreba Gumica = Autobusni kolodvor (naziv je dobio jer su se sedamdesetih jedino tamo mogli kupiti kondomi) Kockica = nekad zgrada CK SKJ, danas je u njoj nekoliko ministarstava, za kvart se kaže „Kod Kockice“ iako je on zapravo Trnje Jug Vinogradska bolnica= KBC Sestre Milosrdnice Rebro = KBC Zagreb Zajčeva bolnica = KB Markur Klaićeva bolnica = Klinika za dječje bolesti Ludnica ili Ludara = Psihijatrijska bolnica Vrapče Interkonti = Hotel Westin Sava = Studentski dom Stjepan Radić Remiza = Okretište tramvaja na Trešnjevci iako Zagreb zapravo ima dvije „remize“ tj. spremišta tramvaja, tu na Trešnjevci i drugu na Dubravi, svi Remizom zovu ovu stariju trešnjevačku Hrelić = najveći zagrebački buvljak i sajam automobila na Jakuševcu Sljeme (ili Sleme) = zapravo purgeri tako zovu cijelu Medvjednicu iako je to samo njen vrh MIRIS BAKINE KUHINJE E da, toga više nema. A današnji klinci ne mogu pojmiti što je značio „miris bakine kuhinje“. Bake i dede su se dizali oko 5 ili 6, mi klinci oko 10 ili kasnije. Iskradeš se iz ogromne blazine (populuna), nabrzaka obaviš WC i higijenu u prehladnoj kupaonici, a onda u topličku kuhinju. A tamo, miriše vatra u šparhetu (štednjaku) na drva, čaj od šipka ili kamilice koji je skuhan još ujutro i čeka na rubu šparheta na toplom, na stolu krpom je pokriven doručak. A kad makneš krpu ispod je domaći putar u žutoj posudi od masivnog stakla (taman se ugrijao da nije tvrd iz frižidera), domaći pekmez od šljiva (šipka ili neki drugih), narezani sir i neka podriguša (parizer ili ako imaš sreće tirolska, a kad imaš baš jako sreće onda čajna ili čak zimska). Ako je bilo suhog mesa od kolinja onda je umjesto industrijske salame bila domaća premasna kobasica, šunkica ili lopatica, domaća sušena rebrica i špek. Neke dane si dobio domaće žgance sa mlijekom (alternativa: mast sa čvarcima, ili kiselo mlijeko), gris na mlijeku (posut sa kraš-expressom), domaći sir sa vrhnjem, kruh sa šećerom ili kruh sa masti (i malo crvene paprike). Miris je upotpunjavala i friško mljevena kava, te ručak koji se već počeo spremati. Mmmmm… ma nema tih novaca! Nemate klinci pojma što propuštate. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 5. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak Pobjednice TLZP - razvodnička grupa Poza Ariana, kaj je s facom? ...nastavak u idućem postu... |
Franjevački samostan i crkva na Kaptolu od 1900. je sjedište Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Franjevci su u Zagreb stigli u 13. stoljeću, kada su prvi sljedbenici Sv.Franje otišli iz Italije diljem Europe. Prema jednoj predaji u Zagrebu je boravio i sam sv. Franjo Asiški. Prema toj predaji sv. Franjo je stanovao kod obitelji Galović, koji su imanje poklonili franjevcima, te je na mjestu te kuće i sagrađen franjevački samostan, a unutar njega, na mjestu gdje je bila kuća, postoji i kapelica sv.Franji. 1613. u samostalnu radi Škola moralnog bogoslovlja gdje predaj Bartol Kašić. Unutar samostala braća su imala i lječilište sa vlastitim zdravstvenim radnicima. Danas unutar samostana obavljaju pastoralni rad, imaju sjemenište i bogosloviju, upravnu kuću Provincije, uredništvo časopisa Brat Franjo, izdavačku kuću, te pučku kuhinju. 1936. uz samostan je sagrađena Franjevačka dvorana, danas zgrada kazališta Komedija. Samostan na sjevernoj strani ima crkvu, od koje se protežu dva kraka i treći koji paralelno zatvara četverokutasti oblik samostana. U sredini je park sa spomenikom. Istočno krilo ima prostranu terasu. Središnja prostorija samostana je refektorij (blagovaonica) koja ima fukciju ne samo zajedničkih obroka, nego i okupljanja braće. Crkva sv. Franje podignuta je u 13. stoljeću, obnovljena u 17, te potpuno rekonstruirana nakon potresa 1880. prema nacrtima Hermanna Bollea koji je dodao i novi toranj. Spomenik Gospa nije se pomakao u bombardiranju 1944. kada su dvije savezničke bombe razorile samostan i potpuno uništile zapadno krilo. Gospa se nije pomakla ni i u potresu 2020. Samostan je toliko stradao da su se fratri morali iseliti, no spomenik Gospe nije se pomakao. U Zagrebu postoji još jedan franjevački samostan, u Sigetu. GRADSKA GROBLJA 3 velika gradska groblja (Mirogoj, Miroševac, Markovo Polje), 22 manja groblja na rubnim dijelovima grada, te krematorij 1876. prvo gradsko groblje (Mirogoj) 158,2 hektara 499.232 pokopanih 112.089 kremiranih KVART Kvart (prije tri generacije se isto zvalo firtl) = gradska četvrtak Elitni kvart = sjeverni dio grada u posljemenskoj zoni (Pantovčak, Šestine, Gračani...) Čorava ulica, čorsokak = slijepa cesta Plac = trg (Cvjetni plac), tržnica Šlos = dvorac „S kojeg si ti kvarta“ = Iz koje si ti zagrebačke četvrti „To ti je drek od kvarta“ = Živiš u lošoj četvrti CICI-MICI NA ŠIBICI Cici-mici na šibici je bio desert koji su klinci kupovali na sajmovima, ispred kina, utakmica, koncerata… Radi se o karameliziranom voću ili orasima nabodenim na štapiću. Prodavaći su istinski smiješno zvučali kad su urlali „Ajmo cici-mici-na-šiiiiibiciiii“. Na istim štanovima je bilo i medenjaka (kolač od tijesta sa medom), šećerne vate (pufnata poslastica na štapiću od obojanog šećera), raznih lizalica, te raznih sjemenki (koštice od bundeve, bademi, lešnjaci…) koji su se reklamirali kao „sport za zube“. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 4. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak I pobjednice TLZP - razvodnička grupa Poza ...nastavak u idućem postu... |
Tkalčićeva ulica ili popularnije Tkalča, duša je starog Zagreba. Ulica je nastala u dolini između zidina dva grada Gradeca i Kaptila. Ovdje je nekada tekao potok Medveččak (prije se zvao Cirkvenica, Cirkvenik, Stari Potok). Kaptol i Gradec sporili su se, pa i ratovali, radi vode, te mlinica sa Medveščaka. Od 1392. sklopljen je mir i grade se mlinovi koji su zadovoljavali potrebe Zagreba sve do polovice 19. stoljeća. U 18. stoljeću kreće izgradnja manufaktura tvornica uz potok, te se isti zagađuje, posebno od tvornice kože. Stoga potok postaje najvećom smetnjom uređenju i razvoju grada. 1898. Zagreb gradi kanalizaciju, a Medveščak se preusmjerava na Ribnjak, tj. današnjom ulicom Medveščak, pa dalje prema Savi. Ulica je stoljećima bila naseljena od zagrebačke sirotinje koja je radila u manufakturama. 1913. ulica dobiva ime po Ivanu Krstitelju Tkalčiću. 1953. Tkalčićeva je zaštićen kao urbanistička cjelina. Danas je Tkalča turistički najposjećenija zagrebačka ulica u kojoj se skupljaju sve generacije, ona nikada ne spava. Ulica ima brojne kafiće, restorane, slastičarnice i klubove svih kategorija i za sve generacije. Svatko ima neki omiljeni lokal u koji zalazi. Najveći restoran u Tkalči ima i naš sponzor Pivnica Medvedgrad, koja nam drži i banere za audicije skoro 2 mjeseca. JAVNA VATROGASNA POSTROJBA 1910. osnovana profesionalna Vatrogasna straža (danas Javna vatrogasna postrojba Zagreb) 348 zaposlenika (od čega 324 vatrogasca) niz specijalaca kao što su ronioci, za izvlačenje iz dubina, sa visina, iz ruševina… 58 vozila (10 navalih, 6 autocisterni, 6 kemijskih, 11 tehničkih, 4 autoljestve, 3 šumska, 3 zglobne platforme, 2 akcidentna 9 zapovjednih…) 7 organizacijskih jedinica: - postaja Centar (najveća sa 88 vatrogasaca) - postaja Dubrava - postaja Žitnjak (najmanja sa 48 vatrogasaca) - postaja Novi Zagreb - postaja Jankomir - Operativno kumunikacijski centar (5 linija 24 sata na dan, 24 stručna djelatnika) - Intervencijska postaja (za hitne intervencije, broji 70 do 80 vatrogasaca) PEKARA Pekara = pekarnica Friško = svježe Frtalj kruha = četvrt (1/4) kruha Šnita = kriška Štruca = umiješano tijesto, kruh ili meso, zatvorena pizza Šizika = mini-pizza u štruci Krampogačica = čvarkuša ili pogačica sa čvarkima Lizika = ravno pecivo oko 30 cm sa hrustavom koricom Kajzerica = Kaisersemmel (carsko pecivo) Žemlja, žemla = žemička, uzdužno zarezano pecivo (brötchen) GATALICE Ma nisu gatalice bile nešto što bi stvarno proricalo budućnost, one su bile sredstvo socijalizacije, komunikacije među osnovnoškolskim klincima. Što god je gatalica „pokazala“ bilo je zabavno i tema razgovora, ogovaranja, sklapanja odnosa, čak i udvaranja. Najjednostavnije je bila gatalica koja je imala četverokut, na 4 strane je pisalo: gradovi gdje ćeš živjeti, ime muža/žene, auto koji ćeš voziti i broj djece koji ćeš imati. Sve te podatke ispitanik je sam govorio, a gatar je nasumičnim redoslijedom upisivao. Nakon toga ispitanik je rekao jedan broj koji se upisao u sredinu četverokuta. Gatar je potom brojio po redu (nasumičan start) i izbacivao one riječi na koje je brojalica stala. Na koncu je ostao po jedan podatak koji je „otkrivao“ kako će ti se zvati izabranik/izabranica, koliko ćeš djece imati, u kojem ćeš gradu živjeti i koji ćeš auto voziti. Naravno, sve to skupa je bilo krajnje nerealno, jer je ispitanik stavljao podatke koji su mu pasali (pa je auto uvijek bio Ferrari, Porche, Mecedes, BMW ili neka druga jurilica). Bitno kompliciranija je bila gatalica koja se sklapala od papira i okretala među 4 prsta. Djeluje to jako komplicirano ali zapravo se lako sklapala, i iskreno nije mi jasno koji je mehanizam da se ona mogla preslagivati u sve 4 strane. No, ispod brojeva na 8 strana pisali su podaci koji su odgovarali na pitanje koje je ispitanik odgovorio, a koje kad bi se „izmiješala“ gatalica bi se otvaralo i davalo proročanstvo. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 3. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak ...nastavak u idućem postu... |
Tajnica našeg ureda je prva suradnica naše predstojnica (v. prošli post) i ima zadatke: - javljanje na telefone, pružanje osnovnih informacija - ugošćavanje poslovnih partnera koji dođu u ured - distribucija pošte i drugih materijala - koordiniranje i nadzor dostavljača - izvršna produkcija svih projekata (dakle provodi ono što odluči prodvodnica) - osnovni administrativni poslovi Sadašnja tajnica Zagrebačkih mažoretkinja je Larisa Pintar Leris UMJETNIČKI PAVILJON Umjetnički paviljon je otvoren 1898. godine. Spomenik je 1. kategorije. Autori konačnog izgleda paviljona su zagrebačke ikone Fedrinand Fellner i Hermann Helmer (autori HNK), iako je arhitektonsku konstrukciju napravio mađarski dvojac Korb i Giergl. Umjetnički paviljon je jedan od prvih montažnih objekata u Europi. Naime, paviljon je napravljen kao montažni (željezna konstrukcija) za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896, nakon koje je rastavljen i prenesen u Zagreb. Umjetnički paviljon je bio prvi izložbeni prostor Zagreba, a u svojoj dugoj povijesti organizirao je vrhunske izložbe i događaje. DVD 1870. prvi DVD Zagreb 1910. osnovana profesionalna Vatrogasna straža (danas Javna vatrogasna postrojba Zagreb) 1930. osnovana Vatrogasna zajednica Zagreba 57 DVD-a i Javna vatrogsana postrojba na području Zagreba 9115 članova DVD Moravče je po broju bodova najuspješniji DVD Zagreba DVD-i imaju 101 vozilo: 10 navalnih vozila 18 auto cisterna 48 terenskih vatrogasnih vozila s visokotlačnim modulom za gašenje požara 7 vozila za gašenje šumskih požara 19 vozila za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme 3 zapovjedna vozila 1 autobus za prijevoz vatrogasaca 1 vatrogasni čamac sa prikolicom. KLOBASI Klobasi, klobase = kobasice Vuršt = kobasica Somerica = salama Devenice = krvavice Podrguša, parizer = pariška kobasica Jegervuršt, Jeger = lovačka kobasica Pečenice = blago dimljena kobasica za prženje Prezvušt = tlačenica Hladetina = jelo od želatina i dijelova glave, repa i nogu svinje POSREDNIK Posrednik je bio specifična trgovina, rudiment socrealizma. U posredniku se prodavala roba iz inozemstva koju su donosili diplomati, naši gasterbajteri i šverceri, pa je Posrednik zapravo bio legalna švercerska trgovina. U načelu u Posredniku je roba bila originalno zapakirana i nije bila korištenja (rabljena). Tamo ste mogli kupiti ono što u normalnim dućanima niste mogli, poznate svjetske brendove, Coca-colu u limenkama, najsuvremeniju tehniku (tamo su se kupovali prvi video-rekorderi)… No, često kada ste u posredniku kupili lažnu robu, a dešavalo se da se kupi i neispravan proizvod. Otvaranjem brendiranih trgovina i shoping centara nestankom komunizma, nestalo je i Posrednika. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 2. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak ...nastavak u idućem postu... |
Predstojnica ureda je najvažnija funkcija u timu nakon Šefa. Ona doslovce drži tri kuta ureda Zadaci predstojnice ureda su: - organizacija - provedba projekata - produkcija, poglavito na izvršnom nivou - preuzimanje dijela obveza od Šefa - koordinacija i kontrola svih službi i djelatnika u uredu, te trenera - vođenje ureda i svih zaposlenika - komunikacija sa poslovnim partnerima - vođenje strateških projekata poput subvencija, natjecanja, koncerata, turneja.. - sa Šefom odlazi na sve sastanke sa poslovnim partnerima, naručiocima, gradskim i državnim tijelima, te brain stormning nakon tih sastanaka, te provedba zaključaka - analiza svih situacija i mežebitnih rješenja istih sa Šefom - sekundarna kontrola i prijedlozi na sve dopise i projekte koji odlaze iz ureda, neovisno o tome tko ih je napisao - vođenje brige i odluke oko nabavki potrošnog materijala, logistike, radova na infrastrutkturi idr. Asistentica prestojnice ureda je tajnica ureda, te dostavljač. Do sada su predstojnice ureda bile: - Maja Ćaćić (danas Rohlik) - Ivana Bulka (Vrviščar) - Helena Benković (Šoštarić) - Maja Žigman - i sada je Viktorija Čeh Na ovoj funkciji najduže je bila Maja Žigman, čak 11 godina. PALAČA U VISOKOJ ULICI Palača Pongratz jedna je od najljepših zagrebačkih palača koja se nalazi u Visokoj ulici 22, na Gradecu, i državna je rezidencijalna zgrada Republike Hrvatske. Palača datira iz 16. stoljeća, no vremenom je nadograđivana i preuređivana, dok je u 19. stoljeću dobila reprezentativni park. Palaču je izgradila obitelj Pongratz, jedna od najmoćnijih zagrebačkih obitelji, a koliko su bili moćni pokazuje i činjenica da su nakon velikog potresa 1880. upravo oni bili jamac Zagrebu za kredit za obnovu. Pongratzi su u palači imali vrlo bogat stilski namještaj i niz vrhunskih slika, a kako su bili mecene Vlahi Bokovcu gotovo svaka soba je imala Bukovčevu sliku. Obzirom na niz projekta koje su radili u Zagrebu, poglavito u lokalnoj politici (u državnoj nikad nisu htjeli sudjelovati), na niz crkava i drugih objekata koje su restaurirali i niz umjetnika koje su pomagali, slobodno ih možemo nazvati hrvatskom „obitelji Medici“ (firentinske mecene). Od 1929. palača postaje rezidencijalne palača za prijem državnika koji dođu u Zagreb. Od tada je u njoj spavao i boravio velik broj državnika. Palača je ozbiljno stradala u potresu 2020. VATROGASCI ZAGREBA 5 profesionalnih vatrogasnih postrojbi (Centar, Jankomir, Novi Zagreb, Žitnjak, Dubrava) 636 požara 2837 intervencija *2544 profesionalaca *293 DVD-a 14.164 vatrogasaca u intervencijama niz profesionalnih vatrogasnih postojbi u institucijama (tvornice, Zagrebački velesajam, Zračna luka...) OBLIZEKI Oblizeki = kulinarski specijaliteti Trajbana jajca = kajgana Griz na mleku = krupica na mlijeku Prežgana ili amprem juha = juha od prženog brašna Ajgemahtec = juha od povrća Zemlknedle = okruglice od kruha sa dodacima Leberknedli = okruglice sa jedricama Šufnudl – valjušci od krumpirova tijesta Kramfrekrli ili kramfrekrleki = krpice sa zeljem (dinstano slatko) Čušpajz = varivo Bažulj z ričetom = grah sa ječmom Pašta fažol = grah sa tjestom Špek-fileki = tripice sa slaninom Temfani grah = zapečeni pire od graha (grafče na tafče) Tenfani krumpir = pire od krumpira Sekeli gulaš = varivo od mesa i kiselog zelja Apšmalcane mahune = mahune sa poprženim mrvicama Filana paprika = punjena paprika Buncek = svinjska koljenica Faširanci = popečci od mljevenog mesa i kruha Čevosi = ćevapčići Pljeska = pljeskavica Pohani šnicl = odrezan na bečki ili pariški način Pohani picek = komadi piletine na bečki Prisiljeno zelje = dinstano zelje sa rajčicom Rizi-bizi = rižoto sa graškom Pomfri = prženi krumpirići Štrudl = savijača Aplštrudl = savijača od jabuka Kitnkez = desert od dunja u šećernom preljevu Zlevka = u pečnici zapečen desert od kukuruznog brašna, sira i jaja Šnenokle, šnernokrli = žličnjaci od tučenih jaja s mlijekom Cvičiknedli = knedli od krumpirovog tijesta u kojima je šljiva, a posuti su prezlima i šećerom (u današnje vrijeme se umjesto šljiva stavljaju marelice, jagode, jabuke, vanilija, pa čak i čokolada - no, originalni cvičiknedli su sa šljivama) KARTODRAPEC Kartodrapec ili kondukter u tramvaju je imao četiri funkcije: regulirao je red u tramvaju (i pritom urlao „stisnite se u sredinu“, prodavao karte („za presjedanje prosim“), otvarao i zatvarao vrata na tramvaju, te davao znak zvoncem vozaču da krene (jedno zvono) ili da zakoči kad je bila neka opasnost (tada je puno puta brzo stisnuo zvono). Kondukter je obično bio vrlo autoritativan, pa je smirivao fakine ili ih natjerao da se ustanu starijoj osobi. On bi klince koji bi se švercali na pulferu na starim tramvajima (kojima su se spuštala stakla) lupao kartama po glavi. Pravi kondukter je pomogao starijoj i invalidnoj osobi, ili trudnici da uđe u tramvaj. Kondukter je sjedio kod zadnjih vrata. Prvo je nestao iz prvih kola (koja su postala „S“ tj. bez prodaje karata), par godina kasnije i iz drugih (ostao samo u zadnjima), da bi ga na koncu potpuno zamijenili automati. Uz vozača i konduktera sastavni dio tramvaja je bio i kontrolor, osoba koja je provjeravala valjanost karata, a njih je bilo sve više, što je konduktera bilo manje. TEAM BUILDING U ZAGORJU - 1. dio Palačinke, roštilj, hamburgeri, dobra zezancija i svaka cura koja je imala nek "ajoj" zadatak ...nastavak u idućem postu... |
|
|
|
< | studeni, 2020 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 |