uskoplje
30.11.2010., utorak
Štrajk prosvjetara ŽSB
Premijeru ŽSB prijeti tužba... Sve je izvjesniji štrajk prosvjetnih radnika na području ŽSB. Na prvoj izvanrednoj sjednici Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture ŽSB u Travniku prezentirani su rezultati ankete provedene među prosvjetarima o pokretanju generalnog štrajka, nakon neprihvatljive ponude pregovaračkog tima Vlade ŽSB od 8. studenog ove godine.Za provođenje generalnog štrajka izjasnilo se 82 posto članova Sindikata, 12 posto se nije izjasnilo, dok je protiv štrajka bilo 5,6 posto članova, a 0,4 posto ih se nije izjašnjavalo zbog bolesti i drugih razloga. Jednoglasno je odbačen i prijedlog pregovaračkog tima Vlade. Županijski odbor srednjeg obrazovanja ŽSB u generalni štrajk neće stupiti prije formiranja novog saziva Skupštine, te donošenja prijedloga Nacrta proračuna za 2011. godinu, u okviru kojeg Sindikat zahtijeva planiranje dodatnih sredstava za isplatu potraživanja po dosadašnjim pravomoćnim sudskim presudama za sve zaposlenike - članove Sindikata. Također, zahtjeva se planiranje dodatnih sredstava i za povećanje plaća svim zaposlenicima u srednjem obrazovanju ŽSB, što se neposredno odnosi na usklađivanje osnovice i izradu novih koeficijenata koji bi bili usklađeni sa važećim zakonom o plaćama i naknadama državnih službenika i namještenika u FBiH. Na izvanrednoj sjednici Sindikata srednjeg obrazovanja donesena su i dva zaključka - da se ispita mogućnost podizanja tužbi protiv premijera i odgovornih članova Vlade zbog sprečavanja provođenja pravomoćnih sudskih presuda, te da se točan datum stupanja u generalni štrajk utvrdi prilikom usvajanja Nacrta proračuna za 2011. godinu. | DA | HB.org | |
29.11.2010., ponedjeljak
Fra Borivoj Batinić
Sasvim namjerno: uz Dan republike komunističke Jugoslavije... Stradanje Katoličke crkve u vrijeme drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njega, izraženo u brojkama, izgleda ovako: ubijena su 136 svećenika, 39 bogoslova i sjemeništaraca, te 4 redovnika - nesvećenika, 5 svećenika je umrlo u zatvoru, a 14 ih je umrlo od tifusa. Ukupno je, dakle stradalo 198 osoba. Ako bi se ovome broju pridodali svi zatvoreni svećenici, broj bi bio kudikamo veći.A. Baković, pišući o ovoj temi, rekao je: Komunisti i velikosrbi nisu pobili samo stare svećenike, nego su pobili mladost i budućnost Crkve. Namjera je bila jasna: mlade, posebno, one Božje i narodne idealiste, treba pobiti, stare na robiju, pa neka tamo polaku umiru, a ono što ostane po župama odvojiti od Rima i Pape. Komunistička vlast nastavila je svoju zločinačku praksu tijekom cijelog trajanja bivše Jugoslavije: ubojstva, zatvaranja i progoni katoličkog svećenstva (dakako, i vjernika) nisu prestajali sve do 1990. godine. Proganjani su i brojni Uskopljani, no, na žalost, njihova mučeništva i progona danas se rijetko tko sjeti. Nije to slučajno! Baš kao što nije slučajno da se mi, upravo danas, na najveći dan bivše komunističke države, prisjećamo jednog uskopaljskog mučenika.... Fra Borivoj (Branko) Batinić rođen je 26. srpnja 1913. godine u Ričici kod Uskoplja od roditelja Mate i Janje rođene Maros. Za svećenika je zaređen 11. rujna 1938. godine. Prvi put komunističke vlasti zatvorile su ga 1945., te ga osudile na godinu dana zatvora. Pušten je na temelju amnestije 1. kolovoza 1945. godine. Drugi put lišen je slobode 19. lipnja 1952. godine i osuđen na 2 i pol godine zatvora, iz kojega je izašao 29. studenog 1954. Umro je 29. studenog 1965. u Brestovskom. Pokopan je na groblju Karauša u Fojnici. |
Hrvatska težačka zadruga
Dogodilo se na današnji dan Dolaskom austro-ugarske vlasti na našem području stvorili su se povoljni uvjeti koji su omogućavali napredak na gotovo svim područjima života. Veliki oslonac poljodjelstvu i hrvatskim seljacima u Uskoplju bile su štedno-kreditne institucije, otvorene uglavnom zalaganjem Hrvatske narodne zajednice dr Nikole Mandića. Tako je na današnji dan, 29. studenog 1912. godine, u našem mjestu osnovana Hrvatska težačka zadruga, koja je registrirana u Okružnom sudu u Travniku 1. ožujka 1913. godine. Napomenimo da je gotovo dvije godine ranije, 21. siječnja 1911. godine, osnovana Hrvatska težačka zadruga Bugojno, a 21. prosinca 1910. godine, Hrvatska težačka zadruga za zajmove i štednju Čipuljić. |
28.11.2010., nedjelja
Šahisti izgubili od Rame
Kratka vijest... Danas je, u organizaciji Šahovskog kluba „Sloga“ Uskoplje, u Uskoplju odigran prijateljski turnir između ovog kluba i ŠK „Rama“.Na turniru su pobijedili gosti iz Rame s ukupnim rezultatom 18,5 : 17,5 osvojenih bodova.  (foto:rama-prozor.info) |
27.11.2010., subota
Uskopaljski lampioni
Božić dolazi... I večeras je, kako to već tradicionalno u Uskoplju biva uoči prve nedjelje Došašća, uskopaljska župna zajednica, osobito djeca i njihovi roditelji, procesijom s upaljenim lampionima i svijećama, nagovjestila početak ovogodišnje priprave za Božić.Procesija je, nakon večernje svete mise, krenula ispred crkve i nastavila se gradskim ulicama, te je tako, na simboličan način s adventskim pjesmama i krunicom, Uskoplju nagovijestila dolazak adventa. |
26.11.2010., petak
Dolove i brijeg....
Stanje u prometu... Snijeg koji pada u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni otežava i usporava promet i na cestama oko Uskoplja. Posebno se izdvaja pravac Uskoplje-Prozor (Makljen), te cesta koja iz Bugojna preko Koprivnice vodi do Kupresa. Također, na dionici magistralnog puta M-16.4 Novi Travnik-Bugojno (preko Rostova), zbog sanacije klizišta, promet se odvija naizmjenično-jednom trakom. Dodatne zastoje i poteškoće pričinjavaju vozila koja nemaju odgovarajuću zimsku opremu, zbog čega povremeno dolazi do zastoja. Apelira se na vozače da na put ne kreću bez zimske opreme, kao i da vožnju prilagode trenutnim uvjetima na putu. |
U Draževu Dolcu ukraden golf
Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 24.11.2010. godine, oko 6,00 sati, Emsad M. iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja je prijavio Policijskoj stanici Gornji Vakuf - Uskoplje, da mu je u noći 23/24.11.2010. godine, u mjestu Dražev Dolac,općina Gornji Vakuf - Uskoplje, iz obiteljskog doma ukradeno vozilo marke „Golf IV“, registarskih oznaka 127 K 311. Očevid su obavili istražitelji Odjela kriminalističke policije Policijske uprave Bugojno. Istraga je u tijeku. |
25.11.2010., četvrtak
Uključite se u karitativnu akciju Frame
Samo u iznimnim slučajevima skrećemo pozornost na tekstove i vijestice objavljene na drugim uskopaljskim stranicama: u svim ostalim slučajevima posjetiteljima su na raspolaganju linkovi svih uskopaljskih stranica u stupcu desno. No, vijest o karitativnoj akciji uskopaljske Frame je upravo takva - iznimna i zato ju prenosimo i ovdje: Karitativna sekcija naše Frame danas je započela sa izradom božićnih čestitki i ukrasa koje će naši župljani moći kupiti tijekom Došašća nakon nedjeljnih svetih misa. Cijene će biti simbolične, a sav prihod od prodaje božićnih ukrasa bit će namijenjen najpotrebnijima u našoj župi. Karitativna sekcija će prije Božića posjetiti neke od naših bližnjih u potrebi. Ovim putem vas pozivamo da već u sljedeću nedjelju, koja je ujedno i I. adventska nedjelja, potražite nešto što vam se svidi među ponuđenim ručnim radovima, i tako doprinesete karitativnom radu naše Frame. (zupauskoplje.org) |
23.11.2010., utorak
Ustašu Semina iz filma Živi i mrtvi The Independent "optužio" za smrt 430.000 Židova
Neočekivana "reklama" uspješnom filmu... Britanski list The Independent u utorak je objavio fotografiju karlovačkog gluma Ljubomira Jurkovića u ulozi ustaše Semina iz "uskopaljskog" filma Živi i mrtvi uz naznaku da se radi o nedavno preminulom čuvaru u nacističkom logoru, Samuelu Kunzu. Fotografija za naslovnicu je uzeta iz filma Živi i mrtvi koji je 2007. osvojio desetak nagrada, piše Večernji list, te dodaju da je dodatno obrađena. Istu fotografiju na internet postavio je neimenovani židovski bloger navodeći da je riječ o Kunzu. Producenti i Jurković, koji je u filmu glumio ustašu, razmišljaju o tužbi, a Jurković dodaje da će pola novca darovati odmah u humanitarne svrhe. Kunz je kriv za smrt 430.000 Židova. |
22.11.2010., ponedjeljak
Otkiveni provalnici u školu
Iz policijskog izvješća: Dana 19.11.2010. godine, istražitelji policije Policijske stanice Gornji Vakuf - Uskoplje su rasvijetlili Kazneno djelo-krađe, počinjeno 14.11.2010. godine u Osnovnoj školi u Gornjem Vakufu - Uskoplju. Počinitelji navedenog kaznenog djela su K.A. i Z. S. iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja. Protiv imenovanih su poduzete Zakonom propisane mjere i radnje. |
21.11.2010., nedjelja
"Ako sotona želi biti gori od čovjeka, neka dođe u Bugojno da to nauči od Armije BiH"
Izetbegović je postrojavao mudžahedine na Rostovu, gdje su ritualno pogubljivani ratni zarobljenici. Pod slavnom zastavom Armije BiH! „Za razliku od ostala dva naroda, bošnjački zločini koji su počinjeni pod slavnom zastavom ABiH, ponavljam slavnom, bili su sporadični incidenti.“ Sažetak je izjave koju je Bakir Izetbegović, bošnjački član predsjedništva, izrekao u inauguracijskom intervjuu u političkom magazinu FTV-a „60 minuta“, tendencioznom voditelju Bakiru Hadžiomeroviću koji se istinski trudi pokazati koliko mrzi Hrvate BiH, a to mu i uspijeva. Ovakva isprika s uvredom jasno oslikava stav bošnjačke politike koja uz pomoć bošnjačkih medija i dalje obmanjuje javnost. Gospodine Izetbegoviću junioru ovakvim ponižavajućim i uvredljivim izjavama ne grade se mostovi , Vi na ovaj način rušite i same temelje tako da ti Vaši mostovi lebde u zraku nošeni vjetrovima mržnje. S obzirom da ste rat proveli u kabinetu svojega oca Alije, kako Vam u istom studiju nedavno spočita SDP-ovac Željko Komšić, onda ste bez sumnje morali čuti za golgotu bugojanskih Hrvata kao i za očevo postrojavanje mudžahedina na Rostovu, mjestu gdje su ritualno likvidirani bugojanski Hrvati. Evo Vam i rezultata „incidenta“ Vaše „slavne“ Armije BiH koji se u lipnju dogodio u Bugojnu: 200 poginulih Hrvata Bugojna, među kojima i 69 civila , a još 16 poginulih poslije povlačenja. Kroz bugojanske logore je prošlo preko 2.000 Hrvata, njih 550 je prošlo kroz zloglasni logor „Stadion“, a 294 logoraša proveli su punih osam mjeseci zlostavljani i psihički i fizički (tučeni, mučeni glađu i žeđu, prisilnim radom na prvoj crti bojišnice služili su kao živi štit). U tom Vašem „incidentu“ prognano je 14.000 Hrvata. Za tijelima 36 bugojanskih Hrvata i danas tragamo. 16 njih su nestali civili, a 20 uglednih bugojanskih Hrvata odvedeno je iz bugojanskih logora i te Vaše „incidentne“ osobe ni danas ne žele reći gdje su tijela naših najmilijih. „Incidente“ u Bugojnu koje počini Armija BiH gospodine Izetbegoviću, najbolje ćemo Vam dočarati sljedećom ilustracijom: Naš pokojni župnik Stjepan Džalto nakon nekoliko mjeseci okupacije Bugojna preko „Glasa koncila“ u svijet je poslao sljedeću rečenicu : “Ako sotona želi biti gori od čovjeka, neka dođe u Bugojno da nauči od čovjeka!“ Pakao, agresija, etničko čišćenje. Eto to je radila Vaša „slavna“ Armija BiH u Bugojnu! No, za Vas je sve to tek „incident“. Ovakvom izjavom hrvatskom narodu šaljete jasnu poruku koliko mogu biti jednakopravni u ovakvoj državi. Hrvatski narod to više neće dozvoliti i nadamo se da će imati snage izboriti se za svoju jednakopravnost i za federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom, ma koliko im moćna bošnjačka politička i medijska mašinerija s dva Bakira na čelu stajala na putu!. Reagiranje je to Kordinacije Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna na kraju kojeg čelnici četiri Udruge: HVIDR-e, Udruge dragovoljaca, Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i Hrvatske udruge logoraša zaključuju kako je Herceg Bosna bila i ostala najbolje rješenje za Hrvate u BiH! (Artinfo) |
20.11.2010., subota
U utorak o proračunu za 2011.
Najava... U utorak 23. studednog 2010. godine u 13:00 sati u maloj sali Centra za obrazovanje i kulturu (Dom kulture) održat će se javna rasprava o nacrtu proračuna općine Gornji Vakuf - Uskoplje za 2011. godinu. Nacrt proračuna i pregled osnovnih ekonomskih pokazatelja, to jest dokumenti koji će biti prezentirani na raspravi, dostupni su na javni uvid na stranicama Općine G.V. - Uskoplje. |
19.11.2010., petak
U Uskoplje ni kune
Objavljena lista odabranih projekata za financiranje u sklopu akcije Tjedan solidarnosti... Ni ove godine nijedan projekt iz Uskoplja nije odabran za financiranje u sklopu akcije Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH 2010./2011. godine. Projektni odbor u Caritasu BK BIH i Nadzorni odbor u Hrvatskom Caritasu, naime, kroz javni su natječaj akcije zaprimili 178 projektnih aplikacija i odabrali 44 projekta za financiranje. Sukladno odluci Caritas BK BIH će u narednom periodu sa svim projektnim partnerima potpisati Ugovor o provedbi projekta, a popis odabranih projekata objavljen je na stranicama Caritasa BKBiH. Ovom prilikom podijeljen je iznos od 172.000,00 KM (44 projekta po 4.000,00 KM), a najviše odabranih projekata i ove godine dolazi iz Sarajeva. |
18.11.2010., četvrtak
Nakon zdravstvenih radnika, štrajkat će i policajci
Što je radila Vlada Salke Selmana?Neisplata višegodišnjih dugovanja Vlade ŽSB prema zaposlenima u Ministarstvu unutarnjih poslova, potvrđenih i pravosnažnim sudskim presudama, te neusvajanje zakona kojim bi osnovice plaća svih policajaca u Federaciji BiH bile ujednačene razlog su nezadovoljstva Sindikata policije ove Županije. Pregovarački tim Vlade ŽSB ponudio je da im se od ukupnog iznosa dugovanja iz ranijeg perioda do kraja godine isplati trideset posto, a ostatak duga da zaborave. Međutim, predsjednik Sindikalne organizacije MUP-a ŽSB Dragan Škulj tvrdi da je to nemoralna ponuda i da će Sindikat tražiti isplatu cijelog iznosa. Stav Sindikata je da će, ukoliko se ne usvoji Zakon o plaćama ranije donesen na federalnom nivou, i njegova primjena ne otpočene do početka naredne godine, oni sa sindikatima iz ostalih pet žuapnija biti prinuđeni na stupanje u štrajk. |
Najveći gubitnici građani
Štrajk se nastavlja... Već četvrti dan zaposlenici 16 javnih zdravstvenih ustanova s područja Županije središnja Bosna u generalnom su štrajku. Oni traže dosljednu primjenu kolektivnog ugovora, a posebno ističu smanjenje plaća za deset posto, te neisplatu regresa.U Zavodu zdravstvenog osiguranja tvrde da su zbog smanjenog priliva sredstava umanjili isplate prema zdravstvenim ustanovama, za listopad ove godine. Iz Zavoda ističu da su sredstva umanjena i zbog činjenice da su u ovoj godini izdvojili deset milijuna maraka za liječenje izvan ove Županije. Najveći gubitnici su građani, kojima će za vrijeme štrajka zdravstvene usluge biti pružane samo u hitnim slučajevima. |
Herceg - Bosna!
19 godina.... Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenog 1991. godine. Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, baš kao i REPUBLIKA Bosna i Hercegovina, 18. ožujka 1994. godine. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH. Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala početkom XX. stoljeća u određenim hrvatskim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam Bosna i Hercegovina, a koju je prihvatila opet početkom '90-ih godina XX. stoljeća politika Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ovozemlje Bosne i Hercegovine. (izvor: Wikipedia) Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i sljedećih nekoliko tjedana u njezin sastav ušlo je 30 cjelovitih općina i 10 dijelova pojedinih općina. Općine i dijelovi općina koji su tada ušli u sastav Herceg-Bosne: općina Bosanski Brod, općina Bosanski Šamac, općina Brčko, općina Bugojno, općina Busovača, općina Čapljina, općina Čitluk, općina Derventa, većinski hrvatski dijelovi općine Doboj, općina Fojnica, općina Grude, općina Jablanica, općina Jajce, većinski hrvatski dijelovi općine Kakanj, općina Kiseljak, općina Konjic, veći dio općine Kotor-Varoš, općina Kreševo, općina Kupres, općina Livno, općina Ljubuški, općina Modriča, općina Mostar, manji dio općine Mrkonjić Grad (uz granicu sa općinom Jajce), općina Neum, općina Novi Travnik, općina Odžak, općina Orašje, manji dio općine Olovo (uz granicu sa općinom Vareš), općina Posušje, općina Prozor-Rama, veći dio općine Skender-Vakuf (jedan dio tog područja je ušao u sastav današnje općine Dobretići), općina Stolac, općina Široki Brijeg, općina Tomislavgrad, većinski hrvatski dijelovi općine Teslić (istočni dio općine poznat pod nazivom Komušina), većinski hrvatski dijelovi općine Tešanj (današnja općina Usora), općina Travnik, većinski hrvatski dijelovi općine Trebinje (jedan dio tog područja je ušao u sastav današnje općine Ravno), općina Uskoplje, općina Vareš, manji dio općine Visoko (uz granicu sa općinom Kiseljak), općina Vitez i većinski hrvatski dijelovi općina Maglaj, Žepče i Zavidovići (veći dio toga područja je uključen u današnju općinu Žepče). |
U osnovnim školama sat povijesti o Hrvatskoj zajednici Herceg - Bosni
Dan HZ HB treba biti neradni dan Aktiv ravnatelja osnovnih škola Srednjobosanske županije koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku donio je zaključak na jučerašnjoj sjednici da današnji dan, 18. studenoga obilježe kao Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.- U svim školama koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku održat će se sat povijesti o Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni koja je utemeljena da čuva i štiti hrvatski jezik, kulturu, običaje. - rekao nam je Anto Maros, predsjednik Aktiva ravnatelja osnovnih škola Srednjobosanske županije koje rade po planu i programu na hrvatskom jeziku. (VL)U Statutu jasno stoji da će HZ HB brinuti i o zaštiti svih pripadnika hrvatskog naroda, skrbiti za branitelje i obitelji poginulih. Mi smo ovaj dan obilježavali u osnovnim školama sve do 2001. godine, a onda je sve to jednostavno prestalo. Na osnovi jedinstvenog zaključka aktiva ravnatelja osnovnih škola SBŽ-a ponovno smo pokrenuli obilježavanje u školama, a nije mi jasno zašto taj dan ne bude neradni kao što je to u Širokome Brijegu i drugim općinama u Hercegovini |
Vukovar 18.11.1991. - 18.11.2010.
O jednom Uskopljaninu, vukovarskom logorašuU povodu dana sjećanja na žrtvu Vukovara prenosim iskaz jednog vukovarskog logoraša onako kako je on prepričan u knjizi Stotinu svjedočanstava (Zagreb, 1993.) na strani 41. Identitet svjedoka je zaštićen i u rečenoj knjizi on se pojavljuje pod šiform L-33. L-33 rođen je1933. u općini Uskoplje (BiH), s prebivalištem u Vukovaru. Po nacionalnosti Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac dvoje djece.  “Posjedovao kuću u Vukovaru s dvorištem i jednu kuću u Borovu s nekoliko godpodarskih zgrada. Ne zna što je s imanjem. Živio s obitelji u Vukovaru i radio kao radnik, ali i na imanju i pomagao djeci u različitim poslovima u ugostiteljstvu i trgovini mješovite robe. Budući da je bio u hrvatskoj teritorijalnoj obrani Vukovara, bio je ranjen 29. kolovoza 1991. i liječen u bolnici do 4. listopada 1991., a zatim je prebačen iz bolnice u “Komerc” u Borovo. Tu je bio sve do 19. studenog 1991. kada je palo Borovo i kada je došla bivša JNA, paravojne srpske formacije i sugrađani Srbi. Zbog pada Vukovara zarobljen je istoga datuma u Borovu, s više od 3000 ljudi. Odveden je u logor Stajićevo gdje je bio do 22. prosinca 1991. Kasnije je prebačen u Niš gdje je bio od 22. prosinca 1991. do 26. siječnja 1992. U zarobljeništvu bili su svi maltretirani i tučeni, a neki i do smrti, gladovali su i smrzavali se. Vrijeđali su ih, sve, i ranjene i sve ostale. Postojala su mučenja na razne načine koja nije vidio, ali je čuo od ostalih zatočenika, a svi odvedeni noću nisu se više vraćali. Od batina mnogi su ostajali bez zuba i inače invalidi. Zna imena svih maltretiranih, a poznat mu je identitet počinitelja zločina. Zna da je u logoru ubijen Branko Koh iz Vukovara. Za članove svoje obitelji ne zna ništa. 30. lipnja 1992.” (2005.) |
15.11.2010., ponedjeljak
Etika u mojoj zajednici
Zasluga Odbora za etički kodeks je izbacivanje muslimanskih vjerskih pozdrava iz općinskih institucija... «Etika u mojoj zajednici», naziv je Okruglog stola koji je prošloga tjedna, u organizaciji Misije OESS-a u BiH, održan u Vitezu. Cilj je skupa bio procijeniti status i aktivnosti etičkih odbora koji djeluju pri devet srednjobosanskih općina: Travniku, Bugojnu, Kiseljaku, Vitezu, Donjem Vakufu, Fojnici, Gornjem Vakufu - Uskoplju i Novome Travniku.Zahvaljujući članovima Odbora za etički kodeks koji djeluje u općini Travnik, vjerski pozdravi kojima su se godinama pozdravljali bošnjački općinski dužnosnici stvar su prošlosti. Za izbacivanje svih neprimjerenih i drugih neprihvatljivih pozdrava u općinskim institucijama vlasti kao i eliminiranje uvrjedljivih riječi iz govora općinskih dužnosnika, zaslužni su upravo članovi Odbora za etički kodeks. Promjene koje su općinskim institucijama vlasti u Travniku i Bugojnu uveli Odbori za etičke kodekse pozdravili su i žitelji tih općina. Pokazala je to anketa koju je uradila Misija OESS-a u BiH, organizator današnjeg okruglog stola «Etika u mojoj zajednici» koji je održan u Vitezu. Pozitivna iskustva Travnika i Bugojna koristit će i drugim srednjobosanskim općinama koje su formirale Odbore za etički kodeks; Kiseljaku, Vitezu, Fojnici, Donjem Vakufu, Gornjem Vakufu - Uskoplju i Novome Travniku. Pored općinskih tijela vlasti, interes za izradu vlastitog etičkog kodeksa ponašanja pokazale su i druge ustanove, a među njima prednjačke škole, kažu predstavnici Misije OESS-a u našoj zemlji. (TVKISS) |
14.11.2010., nedjelja
Sutra štrajk zdravstvenih radnika
Štrajkat će se u svim općinama ŽSB, od Kreševa do Jajca i Uskoplja...(1)(3)-w-300.jpg) Nezavisni strukovni sindikat zdravstvenih radnika ŽSB od sutra, 15. studenog, stupa u generalni štrajk koji će podržati sve zdravstvene ustanove od Kreševa do Jajca i G. V.-Uskoplja.Zakon o štrajku će se poštovati, pa zdravstveni radnici neće izlaziti na ulice niti će biti bilo kakvih drugih okupljanja. Svi će zaposlenici biti na svojim radnim mjestima i radit će ono što zakon nalaže, to jest primat će se samo hitni slučajevi, a svi drugi pacijenti morat će sačekati. Prvi zahtjev sindikata je striktno poštivanje granskog Kolektivnog ugovora, koji se ne poštuje već duže vrijeme, a sada dolaze pisma iz Zavoda zdravstvenog osiguranja u zdravstvene ustanove u kojima se najavljuje redukcija i smanjenje plaća zaposlenicima. Treba reći i da plaće još nisu isplaćene jer sredstava nema. Na kraju, sve javne ustanove i preduzeća isplatili su regres. Samo zdravstvenim zaposlenicima, koje se očigledno diskriminira, nije isplaćen regres, dodaju u sindikatu. |
HSS od Jure do Branka Mikulića
Petokolonaški HRSS osnivao je Jura Mikulić, a HSS Ive Komšića osnivan je u stanu Branka Mikulića... Posavski obzor objavio je opsežan razgovor s Ljiljanom Lovrić, predsjednicom HSS-a, koju su, kako u uvodu razgovora navodi novinar Obzora, mnogi Hrvati na prošlim izborima vidjeli kao najpoželjnijeg zajedničkog hrvatskog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Takav izbor za većinu BH Hrvata – Posavina, Središnja Bosna, Uskoplje, Rama i Hercegovina - nije bio samo dobar, simpatičan i pomirljiv, već i jako inteligentan i po politički imdž Hrvata u svijetu jako koristan. Lovrić u razgovoru iznosi niz zanimljivih zapažanja o aktualnom političkom BiH i Hrvata u njoj, a mi prenosimo tek jedan njen znakovit odgovor u kojemu se dotiče dvojice poznatih Uskopljana, Jure i Branka Mikulića:Posavski-ozbor: Na pojedinim forumima neki su pitali zašto niste uzeli izvorno ime Hrvatska Republikanska Seljačka Stranka? Vi mora da se šalite! Hrvatska seljačka stranka u Hrvatskoj nastala je kao Hrvatska pučka seljačka stranka, pa Hrvatska republikanska seljačka stranka pa Hrvatska seljačka stranka što je ime do dana današnjeg. U Bosni i Hercegovini je ime Hrvatske republikanske seljačke stranke ili HRSS sinonim za petu kolonu. Odmah nakon Drugog svjetskog rata tadašnja OZNA odnosno Aleksandar Ranković formiraju HRSS kao pokušaj pridobijanja Hrvata na svoju stranu, odnosno narodnu frontu. Kako Hrvati nisu bili poklonici KPJ a svi su većinom bili u HSS formiran je HRSS kako bi se oslabilo hrvatsko tijelo. Naravno, Hrvati su ostali vjerni HSS-u i to je bio promašaj. Interesantan je podatak da je otac Branka Mikulića jedan od osnivača tog HRSS-a dok je HSS koji je osnovan pod palicom Ive Komšića 1993. godine u Sarajevu utemeljen upravo u stanu Branka Mikulića! Apsolutno ne želim imati ništa, ni ja niti članovi, sa tom strukturom niti nasljeđem. Ispričavam se hrvatskom narodu za sve pogrešne odluke od strane tadašnjih HSS-ovaca a koje su prouzročile neslogu i nepovjerenje među narodom. |
U našoj kući u Ričici u svako se doba mogao čuti bećarac
Vrijedno je zabilježiti... Nastavnica koja mi je predavala glazbenu kulturu u meni je otkrila talent, a moja me obitelj u tome podržavala i usmjeravala. Tata je volio zapjevati, pa se u našoj obitelji u svako doba mogao čuti bećarac... Trebamo znati da je riječ o vrlo bogatom, raznovrsnom i autentičnom stvaralaštvu koje po svojem ustrojstvu zadire u područje više znanstvenih disciplina: etnologije, folkloristike, etnomuzikologije, lingvistike, književnosti, antropologije i drugih. Tradicijsko stvaralaštvo ima sve važnije elemente predajne kulture. Prenošeno s koljena na koljeno, očuvalo je mnoge stare običaje. Riječi su to Biljane Glibo, ramske Uskopljanke, u mostarskom Dnevnom listu. Biljana je upravo magistrirala na folklornoj glazbi Rame, a mostarski dnevnik donosi o njoj opsežan članak. Vrijedi pročitati! |
13.11.2010., subota
Tako je govorio fra Nikica Miličević
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan 1993. godine u Fojnici su ubijeni gvardijan franjevačkog samostana fra Nikica Miličević (1957.) i samostanski vikar fra Leon Migić (1937.), obojica rodom iz toga kraja i obojica istaknuti mirotvorci. Ubijeni su rafalima iz automatske puške iz neposredne blizine, kada su ubojicama otvorili vrata samostana. Ubojica fratara bio je Miralem Čengić, iz visočkog sela Srahinje, otac jednoga djeteta, star 40 godina. On je priznao zločin, a na to zlodjelo potaknulo ga je, kako je sam izjavio, to što je fra Nikica na privjesku za ključeve imao tradicionalni hrvatski grb. Osuđen je u Sarajevu na 11 godina zatvora, a kao olakšavajuća okolnost navedeno je da je ubijao pod utjecajem alkohola. Viši vojni sud pooštrio mu je kaznu na 12 godina zatvora. Svjedok toga zločina dr. fra Vitomir Slugić, profesor Franjevačke teologije, izjavio je da se okrutno ubojstvo, koje je bilo smišljeno, tako na sudu svelo na obično ubojstvo u krčmi… Fra Nikica je u svibnju te 1993. godine u Uskoplju bio zarobljen od strane muslimanskih snaga, zajedno s uskopaljskim župnikom fra Vicom Tomasom i svim članovima konvoja Kruha sv Ante, koji je prevozio humanitarnu pomoć i hrvatskom i muslimanskom stanovništvu srednje Bosne. Bio je to tipičan primjer najobičnijeg drumskog razbojništva. Muslimanske snage otele su 13 kamiona pomoći, ali i novac, nakit i druge vrijednosti osoba koje su bile u konvoju. Fra Nikica je tom prilikom Skopaljskom vjesniku dao opsežan intervju u kojemu je, između ostaloga, rekao: “… uvjeren sam da ja kao povijesni nasljedovatelj fra Anđela Zvizdovića neću morati tražiti Ahd-namu. Uvjeren sam da ćemo mi izboriti svoja prava na slobodu na ovim prostorima. Ali, isto tako, uvjeren sam da niti Muslimani neće morati tražiti Ahd-namu od nas Hrvata, nego da će imati svoju slobodu na ovim prostorima. I zbog toga ponavljam da bi trebalo štovati tuđu slobodu da bismo svi mogli živjeti u slobodi.” Tako je u vrijeme ratno govorio fra Nikica Miličević. Uskoplje ga se rado sjeća. |
12.11.2010., petak
Slobodan Milošević: Muslimane treba pustiti da pregaze Hrvate kod Viteza, Busovače, Gornjeg Vakufa....
Interesi Vojske Republike Srpske i Armije BiH u ratu protiv Hrvata središnje Bosne bili su podudarni! Nasuprot do sada uvriježenom mišljenju da je, za opstanak Hrvata u središnjoj Bosni, tijekom rata 1993. godine - zaslužna, uz branitelje HVO-a, i pomoć Vojske Republike Srpske, dnevnici optuženog ratnog zločinca i najpoznatijeg haškog bjegunca Ratka Mladića, upućuju na posve suprotno.Sarajevski tjednik "Slobodna Bosna" nastavila je objavljivati dijelove ovih ratnih dnevnika koji se koriste kao dokazni materijal u postupcima pred Tribunalom u Den Haagu. Iz dijela zapisa koji se odnose na sastanak kada je Slobodan Milošević pozvao političko i vojno rukovodstvo Republike Srpske na brifing 13. prosinca 1993. godine u Beogradu - jasno je da je srpski vrh želio da snage Armije R BiH "pregaze" brojčano i tehnički inferiorne braniteljske snage HVO-a. Evo, što je, među ostalim, rekao Milošević: «Prvo bi trebalo realizirati ovo u dolini rijeke Prače. Treba dobro razraditi operaciju Sarajevo. Također treba neutralizirati propagandu oko Sarajeva. Muslimane pustiti da pregaze Hrvate kod Viteza, Busovače, Gornjeg Vakufa, kao i Kiseljaka i Kreševa. General Perišić će dati sve što ne ugrožava borbenu gotovost jedinica ovdje. Daću vam 500 tona goriva iz državnih rezervi za ovu operaciju. Ako može i 100 tona benzina.» |
U Bugojnu o predškolskom obrazovanju
U proceduri usvajanja Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju Analiza mogućnosti provedbe programa obveznog predškolskog odgoja i obrazovanja na području ŽSB". Sudjelovatelji okruglog stola bili su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u Bugojnu, G.V. - Uskoplju i Donjem Vakufu, direktori osnovnih škola i predškolskih ustanova koje egzistiraju na teritoriji tih općina. Okrugli sto o istoj temi prekjučer je održan u Travniku, a za danas je zakazan u Kiseljaku. Dokument u čijoj izradi su sudjelovali Ivica Augustinović, viši stručni saradnik za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje u resornom kantonalnom ministarstvu, Kemal Bajramović, bivši direktor Osnovne škole Travnik, i Mirela Čosić, direktorica Vrtića u Vitezu, trebao bi biti uvršten u Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju koji je u proceduri usvajanja u ŽSB-u, odnosno uvesti obavezno predškolsko obrazovanje za svu djecu u godini pred polazak u osnovnu školu. |
11.11.2010., četvrtak
Sudjelovanje građana u donošenju odluka
Sastanak u organizaciji OSCE-a U Zenici je u srijedu, u organizaciji Misije OSCE-a u BiH, za predstavnike 14. općina počeo dvodnevni radni sastanak pod nazivom "Unapređenje lokalne uprave kroz sustavno sudjelovanje građana", koji ima za cilj sagledavanje dosadašnjeg rada i razmjenu iskustava o unapređenju sprovođenja postojećih, kao i identifikacija novih mehanizama za sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka u njihovim općinama.Na sastanku su sudjelovali predstavnici općina G.V. - Uskoplje, Fojnica, Glamoč, Hadžići, Han-Pijesak, Kneževo, Pelagićevo, Prozor/Rama, Ravno, Sokolac, Teočak, Teslić, Žepče i Živinice, priopćeno je iz OSCE-a. Rečene općine sprovode komponentu "Upravljanje općinom i preuzimanje odgovornosti", OSCE-ove inicijative "Lokalno je primarno". Tokom sastanka, sudjelovatelji su, osim razmjene iskustava, razgovarali i o narednim aktivnostima u svezi s primjenom mehanizama za sudjelovanje građana prilikom donošenja odluka na lokalnom nivou. |
10.11.2010., srijeda
Premijer Vlade ŽSB iz HDZ BiH?
HDZ BiH će predložiti mandatara kao stranka koja je osvojila najveći broj glasova Predsjedništvo ŽO HDZ BIH ŽSB, razmatrajući procese implementiranja izbornih rezultata za uspostavu zakonodavne i izvršne vlasti na razini Županije Središnja Bosna, zauzelo je stajalište da će HDZ BiH, vodeći se demokratskim načelima, predložiti mandatara za predsjednika Vlade Županije Središnja Bosna.Predsjedništvo ŽO HDZ BiH Županije Središnja Bosna vjeruje da će pri tome imati puni konsenzus svih stranaka koje su osvojile mandate za novi saziv Sabora Županije Središnja Bosna, a posebice stranaka s hrvatskim predznakom. (hercegbosna.org) |
09.11.2010., utorak
Dio službenih glasnika naše općine uopće nije dostupan na hrvatskom jeziku
Žaoka! Svatko onaj tko eventualno poželi na službenim stranicama općine G. Vakuf - Uskoplje pročitati Statut općine, taj temeljni dokument, objavljen u Službenom glasniku br. 1. iz 2001. godine, na hrvatskom jeziku to neće moći učiniti, jer na službenim stranicama naše općine (www.gornjivakuf-uskoplje.ba) Službeni glasnik br 1. iz 2001. godine na hrvatskom jeziku uopće nije objavljen: kao i toliko puta do sada dostupan je samo na bošnjačkom jeziku. Ista stvar je sa Službenim glasnicima broj 5. i broj 6. iz 2003. godine. Kako ovo nije prvi put da upozoravamo na iste nedosljednosti na službenim stranicama naše općine, bilo bi vrijeme da odgovorni u općini, ako već ne mogu natjerati administratore da promijene svoje ponašanje, jednostavno promijene - administratore! |
08.11.2010., ponedjeljak
Zvala su ga svetoduška zvona
Gdje su i što rade (53): vlč. Pavo NikolićUskoplje.blog.hr želi biti, između ostalog, i svojevrsno virtualno okupljalište Uskopljana, pa, u tom smislu, povremeno donosim i raznovrsne informacije o Uskopljanima koji žive izvan Uskoplja. Dakako, ne odvija se to ni po kakvu sustavu, već, jednostavno onako kako na informacije o Uskopljanima sam nailazim. Danas podsjećam na jednog uskopaljskog svećenika...  Pavo Nikolić iz Pavić Polja, danas župnik u Podkraju kraj Travnika, zaređen je za svećenika 29. lipnja 1982. godine. No, kako je do toga došlo da Pavo završi u sjemeništu, možda je najbolje kroz pero novinarke Veritasa Tanje Popec svojedobno opisao on sam: ...No, zvona umiju tkati i nevjerojatne životne priče. Jedna takva, iz života don Pave Nikolića, počela je u selu Pavić Polje na području Gornjeg Vakufa 20. lipnja 1954. godine. Kao izvrstan učenik, bio je poželjan kandidat za vojnu službu, jer, kako je govorio njegov stric, "u to vrijeme nitko od nas Hrvata nije završio nikakvu vojnu školu, a treba nam čovjek u tim strukturama života". Pavo je poslušno i strpljivo prolazio sve razgovore i pripremu za odlazak u tadašnju Vojnu gimnaziju na zagrebačkom Črnomercu. Kaže da se od gimnazijalaca očekivalo da završe ovu školu i nakon toga krenu na fakultet za pilota ili inženjera. No, već nakon prvoga buđenja u vojnom okruženju, 14. kolovoza 1968. godine, petnaestogodišnji Pavo čuo je, uz vojničku trubu, i zvuk crkvenih zvona sa stotinjak metara udaljenog svetoduškog zvonika. U svojim svjedočanstvima koja je zapisao 1983. godine, don Pavo kaže da je vojnika pitao kakav je to zvuk, a ovaj mu odgovorio da su "ono popovi i zove se Sveti Duh". Pavine večeri i jutra u Vojnoj gimnaziji odjekivala su melodijom tih zvona. U sjećanjima se osobito ističe dan Velike Gospe, 15. kolovoza 1968., kada je želio "pokupiti svoje krpice i krenuti u svoj Gornji Vakuf". U vojarni ga je posjećivao stric Vlado s kojim je dijelio svoja razmišljanja. I kad bi on otišao, Pavo se i dalje vraćao zvonima. No, život je tekao uobičajeno nekoliko mjeseci. Izmjenjivali su se: učenje, nogomet, posjeti strica Vlade i... zvona. Krajem siječnja 1969. godine Pavo je priznao stricu da više ne može ostati. Čini se da su zvona usmjerila njegov put stazama drugačijim od vojničkih. Koliko je bio odlučan otići, pokazuje i rečenica: "Odlazim odavde, ili u Savu ili pod tramvaj." Noć prije izlaska iz Vojne gimnazije nije mogao spavati. I sljedećeg jutra čuo je samo zvona sa Svetog Duha. Kada je direktoru škole rekao za svoju odluku, on ga je upitao: "Što ti ovdje smeta?" "Šutio sam", svjedoči don Pavo. Direktor je primijetio šutnju i rekao: "Smetaju ti ona gore crkvena zvona." Dana 27. siječnja 1969. godine "oko podne iziđoh kroz kapiju kasarne na Črnomercu zauvijek". Sljedeće odredište bilo je na zagrebačkoj Šalati, sjemenište i priprema za svećenika. Nastavio je u Zadru, a studij teologije završio je u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1982. godine. Don Pavo Nikolić sjeća se svojega puta do svećeništva posebno na svetkovinu Velike Gospe. Tako je 1997. godine zapisao riječi jednoga svog strica: "Drago mi je da si ti postao svećenik. Kad nismo dobili iz obitelji oficira, i bolje je da smo dobili svećenika. Ja sam mislio da trebamo nekoga da nas brani, ali sad vidim da je bolje da nas naš krštava i pokapa." Don Pavo je kao svećenik radio, među ostalim, u sarajevskoj katedrali, a danas je župnik u Travniku. U arhivu franjevaca konventualaca ostaju zapisana svjedočanstva o njegovom svećeničkom putu kojega su, uz Božji poziv, sa Črnomerca na Šalatu usmjeravala svetoduška zvona. Ona su promijenila njegov život i još jednom potvrdila da zvono, koje u zvoniku visi između neba i zemlje, "na mističan način veže zemlju s nebom, naš zemaljski život povezuje s božanskom vječnošću." Foto: Pavo Nikolić (drugi s lijeva) |
20.000 KM za prostorni plan
Iz rada Vlade Na današnjoj, 83. sjednici Vlade Županije središnja Bosna (prisustvovao joj je, kao i inače, samo jedan Hrvat ministar) Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka je predložilo, a Vlada je donijela Odluku o izdvajanju sredstava iz Proračuna ŽSB za 2010.godinu, za izradu prostorno-planske dokumentacije na području ŽSB:- Općina Gornji Vakuf - Uskoplje 20.000,00 KM za izradu Prostornog plana općine - Općina Novi Travnik 10.000,00 KM za izradu Prostornog plana općine - Općina Travnik 10.000,00 KM za izradu Prostornog plana općine - Općina Kreševo 10.000,00 KM za izradu Prostornog plana općine |
Ukradena dva golfa
Iz današnjeg policijskog izvješća: - Dana 7.11.2010. godine, oko 08,00 sati, prijavljeno je Policijskoj stanici Gornji Vakuf/Uskoplje, da je u noći 06/07.11.2010. godine, u ulici Mehmed Bega Stočanina u Gornjem Vakufu/Uskoplju ukradeno vozilo marke „Golf IV“, makedonskih registarskih oznaka TE 425 CP, vlasništvo Zulfikara Š. iz Tetova, R. Makedonija. Očevid su obavili istražitelji Odjela kriminalističke policije Policijske uprave Bugojno. Istraga je u tijeku. - Dana 07.11.2010. godine, oko 09,30 sati, Jozo E. iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja je prijavio Policijskoj stanici Gornji Vakuf/Uskoplje, da mu je u noći 06/07.11.2010. godine, u mjestu Dobrošin, općina Gornji Vakuf/Uskoplje ukradeno vozilo marke „Golf V“, registarskih oznaka 373 A 975. Očevid su obavili istražitelji Odjela kriminalističke policije Policijske uprave Bugojno. Istraga je u tijeku. |
05.11.2010., petak
Uskopaljske šume
Konzumenti drvne mase koja potječe od bespravnih sječa bilo je stanovništvo, nelegalne žežnice, nelegalne i legalne pilane... Upravo objavljeno izvješe o radu Županijske uprave za šumarstvo za period 1.siječnja 2010. do 30.lipnja 2010. godine donosi nam niz zanimljivih podataka, koji se odnose na općinu G.V. - Uskoplje.Tako, već na početku izvješća saznajemo da, prema vođenom katastru šuma i šumskog zemljišta, u našoj općini ima 27.077 ha državnih šuma s ukupnom zalihom 3.332.260 m3 drveta, te 2.848 ha privatnih šuma sa zalihom od 447.727 m3 drveta. U planu za 2010. godinu u državnim šumama na području Uskoplja bila je sječa 17.505 m3 četinara, 14.898 m3 lisičara (ukupno 32.403 m3), a realizirana je sječa 5.607 četinara (32 %) i 5.021 m3 lisičara (34%). Pored toga, u prvih šest mjeseci ove godine evidentirana je i bepravna sječa, koja je na području naše općine iznosila četinara 79, a lisičara 763 panjeva (ukupno 843 panja, 438 m3 krupno drvo, neto mase 265 m3 oblo i 100 m3 prostorno). Konzumenti drvne mase koja potječe od bespravnih sječa bilo je lokalno stanovništvo, te žežnice, kojih na području naše općine ima 10 i uglavnom su podignute u nelegalnoj proceduri, evidentirane 2 nelegalne pilane, te legalne pilane kojih je na području općine evidentirano 18. Što se tiče šumsko-uzgojnih radova u 2010. godini na području naše općine planirano je 207 ha, a u prvih šest mjeseci realizirano je tek 14 ha ili 12%. U izvještajnom periodu u privatnim šumama na području Županije evidentirano je ukupno 2.661 panjeva šumskih šteta odnosno 1.425 m3 krupnog drveta, a situacija u našoj općini je sljedeća: četinara 5, a lisičara 112 panjeva, ukupno 117 panjeva ( ukupno krupno drvo 63 m3, neto mase (m3): oblo37 m3, prostorno 16 m3). U prvih šest mjeseci na području naše općine nije pošumljeno ništa od planiranih 2,67 ha. Realizacija obima sječa za državne i privatne šume u odnosu na planirano u 2010. na području uskopaljske općine: od planiranih 18.889 m3 četinara realirzirano je 5.635 m3 (30%), od planiranih 20.259 m3 lišćara realizirano je 5.059 m3 (25%). U prvih šest mjeseci ove godine na području Odjeljenja Bugojno, u koje spadaju Bugojno, Uskoplje i Donji Vakuf izvršeno je privremeno oduzimanje nelegalne drvne mase u ukupnoj količini od 146 m3, a u izvješću se, također, navodi da je, među inim, lokalitet Mejnik na području uskopaljske općine ugroženi lokalitet, to jest taj prostor nije u potpunosti stavljen pod kontrolu čuvarske službe bez obzira na sve provedene aktivnosti i poduzete mjere od strane nadležnih. Trenutna situacija na kritičnim-ugroženim područjima ukazuje da prisutne nezakonitosti prevazilaze mogućnosti jedne od institucija i zahtjevaju koordinirani angažman i učešće svih nadležnih, a što je potvrđeno i zaključcima lokalnih koordinacija na općinskom nivou. U promatranom razdoblju na području naše općine evidentiran je jedan šumski požar. U skladu sa nadležnostima čuvarske službe za sve uočene i evidentirane nezakonitosti u zakonitoj proceduri podnesene su odgovarajuće prijave nadležnim sudovima i Tužilaštvu, a za područje naše općine podaci govore da je podneseno ukupno 28 prekršajnih i 3 krivične prijave, a odnose se na bespravnu sječu, bespravan promet, nelegalna žežnica, bespravna gradnja, prekršaj protiv javnog reda i mira i sprečavanje službene osobe u vršenju službe. |
Odmor od rata
Kratka vijestU Vukovaru se od 5. do 7.11.2010. godine održava vikend posjeta sudionika projekta ''Odmor od rata'' iz Bosne i Hercegovine i Srbije radi boljeg povezivanja i uspostavljanja prijateljstava među mladima iz republika bivše Jugoslavije. Organizatori su sudionici/e dugogodišnjih kampova u Neumu iz Vukovara u suradnji s UHD ''Prijateljice'' iz Tuzle te partner organizacijama iz svih gostujućih gradova (G. V. – Uskoplje, Sombor, Srebrenica i Tuzla). Projekt i posjet financirani su od strane Odbora za osnovna prava i demokraciju iz Njemačke (Komitee für Grundrechte und Demokratie, www.grundrechtekomitee.de). Projekt „Odmor od rata“ na području bivše Jugoslavije djeluje od 1994. godine. Više od 4000 djece i mladih ljetovalo je u Živogošću, Drveniku i Neumu u sklopu projekta, te sudjelovalo na kampovima u Somboru, Tuzli i G. V. – Uskoplju. Cilj projekta je uspostava dijaloga i povezivanje mladih iz ratom zahvaćenih područja. Vikend posjeta je uvod i priprema za kamp 2011. godine koji će se održati u Vukovaru. |
04.11.2010., četvrtak
Uskopaljski križevi
Uz većinu uskopaljskih grobalja ili, pak unutar njih, nalazi se i nalazište (ako se to tako može nazvati?) stećaka (biliga, kamenova)... Kada si sretan, otiđi na groblje, i kada si tužan opet otiđi na groblje. Tako glasi stara poslovica, kirgistanska ili armenska, ne znam ni sam čija, ali to nije ni važno, budući da je ona po svojoj poruci univerzalna. Vrijedi i u Kirgistanu, i u Armeniji, baš kao i u Uskoplju, ali se njena univerzalnost kod nas, čini se, samo deklarativno prihvaća, ali u praksi, očito je, ni na simboličkoj razini, a ni doslovno, ne provodi. Velika većina Uskopljana na groblja odlazi samo prigodom nekih blagdana, poput netom minulog Dušnog dana, kada se na grobljima skuplja puno svijeta, a takav odlazak jednom godišnje tako dobiva već rečeni deklarativni karakter i on ne znači potvrdu gornje poslovice, nego upravo suprotno - njenu negaciju. Ova misao mi je pala na pamet u vrijeme prekjučerašnjeg Dušnog dana, kada su u Uskoplju, uostalom kao i svugdje u katoličkom svijetu, gotovo svi pohrlili očistiti i okititi nadgrobne spomenike svojih najbližih, čije su mramorne ploče, očito je, predebele, da bi se kroz njih uspostavio bilo kakav odnos s onima koji ispod njih leže, s prahom u kojega ćemo se jednom svi mi pretvoriti. I dok su mramorni spomenici pomno obrisani i očišćeni od svakog lista, nedaleko od njih, zarasli u travu, izvaljeni iz zemlje ili utonuli u nju ili, što je još gore, bačeni s izgorenim lampašima i neukusnim umjetnim cvijećem u kakav gustiš uz grobljansku ogradu, leže naši prastari križevi, biljezi bez mramornog sjaja, pod kojima su ležala tijela ljudi koji su nam iz davne davnine htjeli poručiti isto ono što i poslovica s početka našeg teksta: "Ja sam bio što si ti, ti ćeš biti što sam ja!"  Uskopaljska groblja, dakle, nisu svojevrsne galerije na otvorenom, a ne obiluju ni upečatljivim i efektnim epitafima, koji bi se pamtili i o kojima bi se pričalo, poput poznatih i velikih svjetskih grobalja, ali naša, uskopaljska groblja imaju nešto što ta s razlogom razvikana groblja nemaju - križeve i kamenove, koji svjedoče o našem dugom trajanju u kojemu je smrt bila samo dio života, a nikako njegov kraj. Uz većinu uskopaljskih grobalja ili, pak unutar njih, nalazi se i nalazište (ako se to tako može nazvati?) stećaka (biliga, kamenova) o kojima se, baš kao ni o našim kamenim križevima - njihovim "krvnim" nasljednicima i čvrstom vezom s našim današnjim, mramornim spomenicima - pretjerano ne brinemo. A ne bi li bilo vrijeme da, ako ništa drugo, naše izvaljene kamene križeve skupimo na jedno mjesto, da ih, recimo, ako se već moraju iskopati, počnemo slagati uz grobljansku ogradu, te da ih tako, ako već mi ne znamo što bi s njima, sačuvamo za one koji će jednom "biti ono što smo mi".  Nije li činjenica da naši najbliži pokojnici leže uz pokojnike koji su bili suvremenici jednog Bandulavića ili Zvizdovića na primjer, veći spomenik od bilo kojeg mramornog spomenika, ma koliko se mi jednom godišnje pred svijetom njime dičili i ponosili?Hoćemo li im taj spomenik svojim nemarom do kraja uništiti? (A.S.)   |
Svjedočenje u korist Dautovića
Na suđenju za zločine počinjene nad bugojanskim Hrvatima, svjedoci Obrane govorili su o pomoći koju im je tokom zarobljavanja pružio četvrtooptuženi Senad Dautović, a u tom kontekstu koristilo se ponovo i ime našeg grada: Ivica Pavlović, svjedok Obrane Senada Dautovića i nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), ispričao je kako je 1993. godine, zajedno sa još 16 pripadnika jedinice, zarobljen dok je čuvao stražu u Bugojnu, te odveden u pritvorsku jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u ovom gradu, gdje je ostao 13 dana.“Nitko nas za te dvije sedmice nije maltretirao. Bili smo zatvoreni u podrumima koji jesu bili pretijesni jer su svaki dan stizali novi zatvorenici. Ali da nas je neko maltretirao – to ne mogu da kažem!”, rekao je Pavlović.Svjedok je dodao da je tokom zarobljeništva bio lošeg zdravstvenog stanja, te da mu je optuženi Senad Dautović pomogao da izađe iz pritvora. “Senadova i moja porodica su kućni prijatelji. Poznajem ga još od prije rata. Tažio sam da razgovaram s njim, objasnio mu da sam loše i da imam problema sa čirom. Nakon tog razgovora odmah sam pušten kući”, kazao je svjedok.Senad Dautović je sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Enesom Handžićem optužen za zatvaranje hrvatskih civila u više objekata u Bugojnu, gdje su boravili u nehumanim uslovima, mučeni i ubijani. Kako se navodi u optužnici, Dautović je bio zapovjednik Objedinjene komande Armije BiH (ABiH) u Bugojnu i načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB), Gasal je bio upravnik logora na stadionu “Iskra”, Kukavica zapovjednik obezbjeđenja logora, a Handžić pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade ABiH. Na ovom ročištu iskaz je dao i Senad Fuka, kojem je u srpnju 1993. godine, tokom sukoba između ABiH i HVO-a u Bugojnu, ubijen otac. “Ja to nisam vidio, ali svi su mi rekli da mi je oca ubio naš susjed Jozo Križanac. On je bio pripadnik HVO-a i nakon sukoba je zarobljen. Molio sam Dautovića da me pusti da ga samo pitam zašto mi je ubio oca, međutim on mi to nikada nije dozvolio. Znam da je sve te zarobljenike čuvao i da su oni kasnije razmijenjeni”, ispričao je svjedok.Njegovu priču potvrdio je, svjedočeći u korist Obrane Dautovića, i Milan Brečić, nekadašnji pripadnik HVO-a, koji je kazao da je četvrtooptuženi zarobljenike “spasio od vojnika ABiH”, te nije dozvolio da im se bilo šta loše desi. “Ne znam koju funkciju je Dautović imao, ali znam da je bio glavni za našu razmjenu. Tokom ulaska u UNPROFOR-ov transporter kojim smo prebačeni do Uskoplja, neki pripadnici ABiH pokušali su doći do nas. Mislim da nas je spasio samo Dautović, jer vojnicima nije dozvolio da nam se približe. On je zaslužan za našu sigurnu razmjenu”, kazao je Brečić.Naredno ročište zakazano je za 17. studeni 2010. godine, kada će Obrana Dautovića ispitati još dva svjedoka. |
03.11.2010., srijeda
U listopadu u Uskoplju zaposleno 25 osoba
Ukupno nezaposleno 3.085 osoba U listopadu je na području uskopaljske općine zaposleno 25 osoba, od toga četiri s visokom stručnom spremom i jedna s višom školskom spremom, dvije osobe sa SSS, 12 KV i šest NK radnika. Prema podacima iz Zavoda za zapošljavanje u G. V. - Uskoplju bez posla je 3.085 osoba, od kojih je najveći broj kvalificiranih - 1.341. NKV je 1.094, PKV 52, tri VKV, srednju stručnu spremu imaju 524 osobe, diplomu više 38, a visoke stručne spreme 33 osobe. Prvi put putem Zavoda posao traži 1.476 nezaposlenih |
Izgradnja industrijske zone u Batuškom lugu
Kratka vijest Općina G.V. - Uskoplje započela je izgradnju industrijske zone na području Batuškog luga.Projekt financira općina G. V. - Uskoplje, izvođač radova je JKP Radovina G. V. - Uskoplje.Površina koje je predviđena za industrijsku zonu površine je deset hektara. Radovi bi trebali trajati oko dva mjeseca, a vrijednost prve faze projekta je oko 90.000 KM što podrazumjeva pripremu terena za građevinske radove. |
01.11.2010., ponedjeljak
Fra Ante Batinić
Uskopljani u svijetu U Njemačkoj i Austriji ima preko dvadeset fratara iz Bosne Srebrene. Oni djeluju ili kao misionari na Hrvatskim katoličkim misijama ili kao dušobrižnici na njemačkim župama. Jednom godišnje upriliči se susret njih i nekolicine članova uprave provincije. Ove godine susret je bio u Naurodu, malom mjestu zapadno od Frankfurta. Susret je bio bratski, kako piše fra Mirko Majdandžić na www.samostan.ba (mjesto lijepog susreta!), gdje donosi i nekoliko fotografija s rečenog susreta, a mi smo na njima prepoznali i Uskopljanina fra Antu Batinića, pa Vam brže-bolje, posredujemo jednu od njih. Neka svoga i u gori vuka! |
Phil Jackson potpisuje za Slogu!
Bivši reprezentativac Kolumbije (U20) pravo je pojačanje u borbi za plasman u Prvu ligu FBiH H.N.K. Sloga iz Uskoplja je na korak da dobije veliko pojačanje za nastavak prvenstva i borbu za plasman u Prvu ligu FBiH. Ako se obistine najave iz uprave kluba, ovo bi bilo najzvučnije sportsko ime što je ikada nastupalo u jednom od sportskih kolektiva iz Uskoplja. Naime, već deset dana sa prvom ekipom Sloge trenira Phil Jackson Ibarguen Sanchez, bivši reprezentativac Kolumbije U20, Pacos de Ferreira iz Portugala, Santa Fe iz Kolmbije, te Laktaša i Čelika iz Bosne i Hercegovine. Iz rukovodstva Sloge su obavijestili da će Jackson sigurno potpisati za ovaj klub, samo je pitanje da li će to biti u narednim danima ili početkom 2011. godine. Naime, Jackson ima određenih problema sa papirima iz Čelika i ako se to ne uspije riješiti, on će potpisati ugovor početkom naredne godine, kada prestaju sve njegove obveze prema klubu iz Zenice. Phil Jackson rođen je 02.02.1985. godine u Kolumbiji, visok je 183 cm, igra na poziciji napadača, a igračku karijeru je počeo u ekipi Cortulua u rodnoj zemlji. Prema procjeni utjecajnog transfermarkt.de Jacksonova trenutna tržišna vrijednost je 350 000 eura. Oženjen je ženom rođenom u Laktašima, ima sina Samuela, odlično govori hrvatski jezik. |
Hercegbosna.org o padu Jajca i uskopaljskom "drugom sukobu"
Pad Jajca po Shraderu označio je početak otvorenog sukoba Muslimana i Hrvata... Portal hercegosna.org objavljuej poduži tekst o kraju listopada 1992. - pad Jajca, pa ga tako i naslovljuje. U rečenom tekstu koji počinje podsjećanjem da "u svojoj knjizi „Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni“ Charles R. Shrader početak otvorenog sukoba Muslimana i Hrvata u srednjoj Bosni veže uz pad Jajca u ruke bosanskih Srba i konstatira da je i tijekom 1991. – 1992. među njima rasla napetost", na nekoliko mjesta govori se i o našem gradu. Iako su se piscima ovoga teksta pri spominjanju Uskoplja potkrale i neke faktoografske pogreške, mislimo da ovaj tekst ipak vrijedi pročitati, dakako, uz gornju ogradu.Događaj broj 3 – Sukob ABiH i HVO u Uskoplju/G. Vakufu, 23. listopada 1992. Pogoršanje sigurnosnog stanja u Operativnoj zoni Središnja Bosna redovito se preko Uskoplja/Gornjeg Vakufa odražavalo na rubnim područjima Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina pa je 21. listopada 1992., GS HVO izvješten da je u Uskoplju/Gornjem Vakufu i Rami/Prozoru stanje napeto i svakog momenta može doći do sukoba... U svezi s novonastalom situacijom u dijelu operativne zone poduzete su sve mjere sigurnosti da bi se spriječili sukobi snaga HVO i OS BiH, a posebno u Uskoplju / Gornjem Vakufu i Rami/Prozoru. Do sukoba je ipak došlo 23. listopada nakon što su pripadnici ABiH, u blizini sela Dobrošin, iz zasjede ubili četiri pripadnika HVO-a. U tom sukobu Muslimanske oružane snage bezuspješno pokušavaju da ovladaju prometnicom Bugojno - Uskoplje. Događaj broj 4 – Sukob ABiH i HVO u Rami/Prozoru, 23. listopada 1992. Sukob iz Uskoplja prenosi se na Ramu gdje se 23. listopada 1992. vode borbe u samom gradu. Istovremeno otpočeli su napadi pripadnika ABiH na okolna sela potpomognuta snagama iz Uskoplja i Jablanice. Veliki broj civila muslimanske nacionalnosti je napustio grad Ramu/Prozor i smjestio se na područje susjedne općine Jablanica. Nakon prestanka sukoba (25.10.1993.) veći dio općine Rama/Prozor je pod kontrolom pripadnika HVO-a. Kasnije tvrdnje da je HVO izvršio prepad na postrojbe ABiH u Rami/Prozoru su neutemeljene. Na sastanku predstavnika HVO i ABiH održanom 6. studenog 1992. u Jablanici, nakon svih događanja, predstavnici ABiH pristali su na zahtjev HVO-a za smjenom svojeg zapovjednika Općinskog štaba obrane Rama/Prozor, što je činjenica koja u razmatranju sukoba nije nevažna. I ako su ovi lokalni sukobi završeni potpunim porazom lokalnih postrojbi ABiH oni su postigli glavni cilj – prekinuti pomoć Jajcu koji je trpio najžešće udare srpskih snaga. Za ove događaje HVO sa razlogom optužuje Refika Lendu u Novom Travniku, Fahrudina Agića u Uskoplju/Gornjem Vakufu i Muharema Šabića u Rami/Prozoru. Sva trojica su do jučer bili oficiri tzv. JNA. Više na: www.hercegbosna.org |
Prometna nezgoda u Čaprazlijama
Jedan osoba teže, a dvije lakše ozlijeđene Jedna osoba teže je povrijeđena, a dvije lakše u prometnoj nesreći koja se dogodila sinoć u naselju Čaprazlije na području općine Bosansko Grahovo, potvrđeno je iz MUP-a Livanjske županije. Glasnogovornik Uprave policije županijskog MUP-a Ivica Vrdoljak rekao je lokalnim medijima u Livnu da je do nesreće došlo sinoć oko 20.00 sati kada je teretno vozilo "TAM", kojim je upravljao Edis Gvozden (32) iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja, iz nepoznatih razloga sletjelo sa puta Livno - Bosansko Grahovo. Vrdoljak je potvrdio da je tom prilikom vozač kamiona teže povrijeđen, radi čega je prevezen u Županijsku bolnicu "Fra Mihovil Sučić", gdje je zadržan na liječenju i nalazi se izvan životne opasnosti. "U trenutku nesreće u vozilu su se nalazili Edo Kovač (19) i Alen Karajko (35), oba iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja, koji su lakše povrijeđeni", naveo je Vrdoljak. Istraga o uzrocima ove prometne nesreće je u tijeku. |
Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
-
-
uskoplje.blog homepage