turopolje-mjesto

utorak, 27.12.2011.

BOŽIĆNA BAJKA

U ponedjeljak , 26.12.2011. udruga TUM i DVD Turopolje, posjetili su izletište na Ključić Brdu.

Ovo je priča DVD-a Turopolje:

Pogledali smo izložene jaslice i štalicu sa životinjama, uživali u zimskim radostima klizanja,
vrućem čaju, kuhanom vinu i ugodnom i veselom druženju sa prijateljima.

Udruga Tum i DVD Turopolje ovu su godinu pokretali, organizirali i provodili brojne akcije,
projekte i druženja, a samim time izgradili su i jedno veliko i neraskidivo prijateljstvo.

Bilo je lijepo, a nadamo se da će nam iduće godine biti još ljepše i da ćemo se još više družiti.
Hvala Vam TUM-ovci na podršci i prijateljstvu.

Kako je bilo doživjeti "Božićnu bajku" pogledajte na fotografijama, jer one govore više od riječi.

27.12.2011. u 14:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 20.12.2011.

Priče iz turopoljske pilane - Pogovor

Prilikom svake monografske obrade razdoblja od 70 godina, kakvo upravo obilježava i DIP Turopolje,
pisac je obično suočen s problemom selekcije obilja građe i činjenica. Prilikom pisanja ove
monografije slučaj je bio obrnut. Pisac je počeo >>od nule<< i u nedostatku čak i najosnovnijih
pismenih materijala (od kojih su neki izgubljeni, a drugi su završili u privatnim arhiivama), potražio
nesiguran oslonac u sjećanjima, još živih sudionika zbivanja, od stvaranja pilane >>Filipa Deutcha
sinovi<< do danas. Trebalo je razgovarati sa desetinama i desetinama ljudi, više ili manje upučenih,
o više ili manje zaboravljenim događanjima, da bi se sistemom podudarnosti došlo do podataka koji
bi mogli biti vjerodostojni. Osim toga, sve je to obavljeno u prekratkom roku.

Prikaz koji ovdje donosimo stoga nipošto ne trba smatrati povijesnim djelom, već pokušajem da se
rekonstruiraju povijesne činjenice.

Tako je bez pomoći bilo koje, eventualno nadležne, institucije nastao prikaz mogučega
dugogodišnjeg razvoja DIP-a Turopolje, koji se, gdje god je to bilo moguće, oslanjao na stvarne
činjenice.

Za prikupljanje građe posebno sam zahvalan kojegi Damiru Kerešnjiju, kojije, u s tim u vezi, obavio
desetke razgovora sa živim sudionicima proteklih događaja.

Zahvaljujem i svim bivšim rukovodiocima i radnicima kolektiva koji su pristali da svojim sjećanjima
omoguće tiskanje ove monografije.

Autor

Izdavać: DI Turopolje, Turopolje
Uredio: Mr Vinko Fostač
Autor teksta: Krešimir Čosić
Suradnja na prikupljanju pod taka i građe: Damir Kereškenji
Fotografije: arhiva DIP-a
Kolor fotografije: Đuro Slako i Leo Seifried
Likovno rješenje: Zdravko Bosnar
Tehnička realizacija i tisak: >>Velebit<< - OOUR Grafotisak Zagreb
Tiskano u 1500 primjeraka
Lektor i korektor: Prof. Vanja Graovac

Da se ne zaboravi !

Patrik Čunčić, Svibanj 2011.

(Original pisan 1981 godine u povodu 70 godina uspješnog rada Drvne industrije Turopolje)
(Fotografije su sakupljene iz različitih izvora: mještani, knjige, osobna arhiva...)

20.12.2011. u 13:26 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 18.12.2011.

VIDJELI SMO DJEDA MRAZA U TUROPOLJU !

HO-HO-HO !
DRAGA DJECO BILO JE LIJEPO DRUŽITI SE SA VAMA. BUDITE I DALJE TAKO DOBRI. VIDIMO SE IDUĆE GODINE!

VAŠ DJED MRAZ

Udruga TUM priredila je 18.12.2011. godine, u nedjelju, djeci Turopolja prekrasan dočeg Djeda Mraza.
Uz prekrasne glasiće "Turopoljskih mališana - Tumovaca" i par pjesmica, djeci je prikazan i prigodan crtić.
Djeca iz TUM-a posljednjih nekoliko dana, u kreativnoj igraonici - radionici, izrađivala su i ukrašavala
prekrasne ukrase za bor. Donacijam prikupljenim od izrađenih ukrasa djeca su prikupila novac potreban
za daljni rad besplatne igraonice - radionice. A onda je došao i Djed Mraz. Stotinjak djece jedva je
dočekalo Djedicu, koji nije stigao praznih ruku. Djeci je poklonio poklone, ali i su i oni njemu poklonili jednu
lijepu pjesmicu i ukras za bor. Uz par zajedničkih fotografija, Djedica je morao pozdraviti dječicu i brzo
krenuti dalje, ali je obećao doći i iduće godine.

Ukrasi koje su izradila djeca u besplatnoj, kreativnoj igraonici - radionici Turopoljske udruge mladih.

18.12.2011. u 08:41 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 16.12.2011.

Priče iz turopoljske pilane (14)

DIP TUROPOLJE DANAS

Poslije 70 godina postojanja, DIP Turopolje može u svoju osobnu kartu upisati sljedeće podatke:

-Osnovna djelatnost
Proizvodnja piljene građe i parketa.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Proizvodnja
Prerada 30 000 kubičnih metara oblovine godišnje, te godišnja proizvodnja oko 50 000 kvadratnih
metara lamel i masivnog parketa.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Kvaliteta
Prvorazredna, što pokazuje i podatak da se 80 posto cjelokupne proizvodnje izvozi na sve kontinente,
a u prvom redu, u zemlje zapadne Europe.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Izvoz - uvoz
Na konvertibilno područje izvozi se roba u vrijednosti od oko 175 miliuna deviznih dinara, a uvoz iznosi
0,62 posto vrijednosti izvoza.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Tehnologija
Suvremena u svim djelovima procesa, od utovara i istovara trupaca i građe, do svih oblika prerade.
Fizički rad sveden je na minimum.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Produktivnost i zaposlenost
Zahvaljujući modernizaciji, u pojedinim dijelovima procesa, produktivnost je povećana 10 puta, a broj
zaposlenih od predratnih 650, smanjen je na 350 radnika.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Prosječni osobni dohoci
U 1980. godini prosječni osobni dohodak radnika iznosio je 9171 dinar,, što je spriječilo fluktaciju
radnika i ojačalo tim stručnjaka, a svi su oni prijeko potrebni za daljnji uspješan razvoj.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Pravci razvoja
Od proizvodnje poluproizvoda, postupno će se povećavati proizvodnja finalnih proizvoda u koje će biti
ugrađeno više ljudskog rada, a biti će konkurenti i na stranim tržištima.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Samoupravljanje
Samo zahvaljujući razvoju samoupravnih odnosa, moguće je bilo doseći sadašnji stupanj proizvodnje
i organizacije i stvoriti osnovicu za daljnje napredovanje DIP-a.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

-Društveni standard
Uz DIP je niklo novo suvremeno naselje gradskog tipa, u kojem živi 1000 stanovnika, od toga 50 posto
zaposlenih radnika. Godine 1977. sagrađeno je i kupljeno 19 stanova za radnike. 1979. i 1980. rješena
su 34 stambena zahtjeva, a 1981. još devet. U skladu sa željama radnika, stimulira se obiteljska
izgradnja, a potrebni krediti u pravilu se odobravaju u cjelosti. U mjestu je sagrađena i ambulanta za
radnike i mještane Turopolja.

-Osnovno načelo poslovanja
Gospodarski, prvenstveno uz oslanjanje na vlastite mogučnosti i snage.

-Značenje kolektiva
Turopolje se danas ne može zamisliti bez DIP-a, niti DIP bez Turopolja. Iz ove uzjamnosti rađaju se
svi odnosi koji pridonose obostanom razvitku.

-Direktori radne organizacije od 1945. do 1981.
Drago Lučan od 1945 do 1949
Stevo Miletić od 1949 do 1960
Rudolf Sabadi od 1960 do 1964
Andrija Delač od 1964 do 1970
Milan Karaža od 1970 do 1977
Ivan Hečimović od 1978 do 1981

SAŽETAK

Razvojni put DIP-a dug je koliko i njegova povijest. Taj put je imao svojih uspona i padova. Bilo je
godina ada se ulagalo više, a i godina kada se nije ulagalo. Značajnija ulaganja u rekonstrukciju i
modernizaciju, kao što je već iznešeno, započela su prije dvadesetak godina, atraju i danas. Razvojni
put karakterističan je i po tome što je savlađivan korak po korak. Ulagalo se onoliko sredstava koliko
se zarađivalo vlastitim radom, iz neznatnu pomoć sredstava sa strane. Tako da na tom putu nije bilo
megalomanskih projekata, već niz malih akcija, čiji je cilj bio usavršavanje proizvodnog i tehnološkog
procesa, uz povećanje produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti. Ponekad se mogao stvoriti utisak
da radna organizacija stagnira, što je bilo pogrešno.Isoravnos takve politike ulaganja potvrđuje se
posebno danas, kada se jasno od strane društva moralo reći da se ulagati u razvoj može samo
onolikosredstava koliko se vlastitim radom i stvori. Danas DIP raspolaže suvremenom opremom u
pilanskoj i parketarskoj proizvodnji, te se ubraja u red organizacija koje su po produktivnossti rada i
ekonomskoj efikasnosti pri samom vrhu u republici. To je istovremeno omogučilo da DIP uspješno
savlada poteškoće s kojima se susreće na svjetskom konvertibilnom tržištu. Perspektive za daljni
razvoj DIP-a su velike, jer počivaju na trajnom izvoru sirovina, koje iznose oo 32 m3 pilanskih trupaca.
Te količine osigurane su iz užeg alimentacijskog područja kojeg čine šume između Kupe i Save, te
šume Žumberka. Godinama izgrađivani korektni poslovni odnosi između ŠG Zagreb, Šumarije Velika
Gorica i Remetinec, ŠG Sisak, Šumarije Pokupsko i Lekenik, ŠG Karlovac,te Šumarije Jastrebarsko,
garancija su da je sirovina za primarne pilanske kapacitete trajno osigurana. To istovremeno obvezuje
radne ljude i stručnjake u radnoj organizaciji da budući razvoj usmjere u oplemenjivanje drvene mase
kroz ulaganje više rada i izlazak na svjetsko tržište s finalnim proizvodom. Kadrovi s kojima danas DIP
raspolaže i odnosi na domaćem i inozemnom tržištu realna su osnova da se tako zacrtani planovi i
realiziraju.

Da se ne zaboravi !

Patrik Čunčić, Svibanj 2011.

(Original pisan 1981 godine u povodu 70 godina uspješnog rada Drvne industrije Turopolje)
(Fotografije su sakupljene iz različitih izvora: mještani, knjige, osobna arhiva...)

16.12.2011. u 13:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 12.12.2011.

13. PROSINAC - DAN SV. LUCIJE, ZAŠTITNICE TUROPOLJA I DAN GRADA VELIKA GORICA

Tko je bila Sv. Lucija ?

Sveta Lucija od Sirakuze (284. - 303.) također znana kao i Sveta Lucija je kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.

Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se među kršćanima kao mnogostruka zaštitnica - slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema predaji, Sv.Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida.

Njen dan slavi se 13. prosinca. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica, simbola života kod kršćana. Na taj datum sve Lucije, Luce, Licijane, Luciane i ostali slave svoj imendan.

Sv. Lucija - zaštitnica Turopolja

Zašto je baš sveta Lucija zaštitnica Turopolja objašnjava poznati povjesničar Emil Laszowski na strani 8. u knjizi «Povijest Turopolja» : «Za starije vrijeme čini se, da su glavna spravišća redovito obdržavana svake godine negdje o Jurjevu, nu počevši od konca XVI. ili početka XVII. vijeka na dan 13. prosinca tj. na blagdan sv. Lucije.» Kad je u prošlom stoljeću 1893. godine po zagrebačkom arhitektu Hermanu Bolleu temeljito obnovljena sadašnja velikogorička crkva, na njezino pročelje stavljen je kip sv. Lucije, a ispod njega grb Plemenite općine turopoljske, koja je bila glavni investitor tih radova. Od 16. st. pa do 1945. godine glavno se godišnje spravišće održavalo na sv. Luciju, što je ponovo obnovljeno 1990. godine.

Obilježavanje Dana Grada

Grad Velika Gorica sutra obilježava svoj dan. Zaštitnica Turopolja je sveta Lucija te se upravo 13. prosinca svečano obilježava i Dan grada Velike Gorice.

U 10 sati položit će se vijenci kod Spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, a u 11 sati održati će se Sveta misa u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije. U 13 sati je početak svečane akademija u dvorani Pučkog otvorenog učilišta na kojoj će se dodijeliti nagrade Grada. Nagradu za životno djelo primit će književnik Božidar Prosenjak. Nagradu s likom Franje Lučića dobit će dekan velikogoričkog Veleučilišta Ivan Toth, Gimnazija Velika Gorica te Mario Ivić, ravnatelj OŠ Šćitarjevo.Zlatna turopoljska podgutnica dodjeljuje se Željku Staniloviću te Udruzi vinogradara i vinara Grozd, dok će Turopoljsko srce primiti obitelj Caganić iz Šćitarjeva. Poslijepodne 18 sati počinje Lucijsko spravišće Plemenite općine Turopoljske u dvorcu Lukavcu, a biti će i postrojavanje i smotra Počasnog voda Turopoljskog banderija.

Besplatno kino

Povodom Dana Grada Velike Gorice sutra, u utorak, će Pučko otvoreno učilište otvoriti vrata svojega kina. Tako od 18 sati besplatno možete pogledati projekciju animiranog filma Štrumpfovi, a u 20 sati komediju Koji je tvoj broj.

Akcije Gradske knjižnice

Povodom Dana grada Gradska knjižnica Velika Gorica, koja je ove godine proslavila 125 godina postojanja, pripremila je dvije akcije za svoje stare i nove korisnike.

Tako se 13. prosinca mogu vratiti sve knjige koje dugujete knjižnici bez naplate zakasnina, i to u sva tri odjela knjižnice - Odjelu za odrasle, Dječjem odjelu, te Područnoj knjižnici Galženica. Korisnicima koji ne duguju knjige, nego imaju blokadu zbog prethodno nepodmirenih zakasnina, također će biti oproštena dugovanja ukoliko to na taj dan zatraže u knjižnici.

Sugrađanima starijima od 70 godina dan kasnije, u srijedu, knjižnica poklanja besplatan upis odnosno obnovu članstva.

- Pozivamo sve naše drage „senior(k)e“ da u srijedu 14. prosinca došetaju do Središnjeg odjela za odrasle u Zagrebačkoj 37 ili u Područnu knjižnicu Galženica na Trgu Stjepana Radića 5 u vremenu od 8.00 do 19.30 te uz predočenje osobne iskaznice, ako to već nisu, postanu naši novi članovi. Također pozivamo sve dosadašnje „70 plus“ članove knjižnice kojima istječe članstvo da ga na taj dan besplatno obnove - stoji u objavi Knjižnice.

Za sve korisnike Gradska knjižnica je tu već 125 godina i u ovoj jubilarnoj godini poziva i vas da im se pridružite u želji da knjiga postane (ili ostane) vaš najbolji prijatelj.

12.12.2011. u 13:32 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 09.12.2011.

Priče iz turopoljske pilane (13)

MODERNIZACIJA - NUŽNOST RAZVITKA

Novi mladi stručnjaci i ruovodni timovi, potpomognuti organima samoupravljanja, mogli su iduće faze modernizacije
provesti i s manje poteškoća. Od 1964. go 1970. na čelu radne organizacije je ing. Andrija Delač, a u kronici toga
vremena ostat će zapisano: Godine 1966. (u drugoj fazi) završena je doradna pilana. Uvođenjem kombinacije jedna
jarmača - jedna tračna pila, postignut je isti učinak kao prije sa pet jarmača. Godine 1969. potpuno je mehaniziran
tehnoločki proces u pilani. Uvedeni su transporteri i viljuškari. Ing. Milan Karađa preuzima štafetnu palicu
modernizacije od 1970. do 1977. godine. Godine 1970. nabavljen je je portalni kran na stovarištu trupaca, koji
predstavlja revoluciju u čitavu procesu. Broj zaposlenih u utovaru i istovaru smanjen je deset puta. Ugled DIP-a kao
izvoznika neizmjerno je porastao: za visokovrijedne kladarke i srednjače, te kvalitetno obrađenu, prorodno sušenu
okrajčenu građu, DIP gotovo i nema konkurencije na vanjskim konvertibilnim tržištima. Osim lamel - parketa, u
parketari se proizvodi i puni parket. Sagrađeni su objekti komunalne ifrastrukture.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

PROIZVODNJA PARKETA NIJE VIŠE SPOREDNA

Od sporedne proizvodnje, koja je služila samo kao ventil za apsorbiranje nekomercijalne vrste građe, nakon
završene rekonstrukcije i uvođenja nove linije za proizvodnju lamel parketa, ova proizvodnja postaje jedna od
smjernica razvojnog programa. Dok se prije proizvodilo 130 000 do 136 000 kvadratnih metara, proizvodnja bi
ubuduće trebala iznositi 500 000 kvadratnih metara lamel i punog parketa, što je dovoljno da se prekrije 1000
nogometnih igrališta. Nova parketara kapaciteta 400 000 kvadratnih metara godišnje postavljena je, uz to, na novoj
tehnologiji. Dok se dosad parket lijepio na papir, sada se lijepi na mrežicu, čime se pojednostavljuje i proizvodnja i
polaganje. Pretežne količine parketa namijenjene su izvozu.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

NOVA KOTLOVNICA, TRAFO STANICA I SUŠARA

Kompletiraju se i ostali potrebni objekti. Godine 1981. završena je nova kotlovnica, u kojoj je uloženo oko 40 miliuna
dinara i trafostanica vrijedna oko 5 miliuna dinara. Time su otvorene energetske osnove, kako za proizvodnju tako i
za uvođenje potpuno nove finalne proizvodnje. Da bi se za povećanu proizvodnju parketa osiguralo dovoljno suhe
građe, već iduće godine, sagradit će se i moderna sušara, u kojoj će biti prostora za sušenje oko 1000 kubičnih
metara građe, a iduće će se godine početi i gradnja druge faze pilanske prerade, odnosno tvornice elemenata. Već
za kraj tekućega srednjoročnog razdoblja u DIP-u Turopolje planira se usvajanje finalne proizvodnje namijenjene u
cijelosti stranom tržištu. U planu su i proširenja postojećeg restorana i gradnja nove upravne zgrade. Ako se tome
doda da je uvedena i automatska obrada podataka, koja će u kasnijoj fazi biti proširena i na skladište i opremu,
očigledno je da se od nekadašnje Deutschove primitivne pilane razvila snažna drvna industrija, zasnovana na
najsuvremenijim načelima struke.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

Da se ne zaboravi !

Patrik Čunčić, Svibanj 2011.

(Original pisan 1981 godine u povodu 70 godina uspješnog rada Drvne industrije Turopolje)
(Fotografije su sakupljene iz različitih izvora: mještani, knjige, osobna arhiva...)

09.12.2011. u 08:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 08.12.2011.

POMOZIMO OBITELJI KANCELJAK !

Požar koji se dogodio u Turopolju, u Radničkoj ulici br. 7, u potpunosti je uništio jedan stan, a na drugom je izgorio dio krova.Obitelj kanceljak je bez svega što su imali. Lokalna Turopoljska udruga mladih, Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje, turopoljci, ali i stanovnici okolnih mjesta, odmah su se uključili u akciju.Isti dan vatrogasci su privremeno sanirali krov, a već drugi dan udruga TUM, DVD i ostali organizirali su akciju prikupljanja stvari i novaca potrebnih za normalan život obitelji Kanceljak.

Akcija se nastavlja:

Svi oni koji bi htjeli pomoći, a do sada nisu znali ili nisu stigli, mogu doći u PETAK od 19:00 sati ili u NEDJELJU od 17:00 sati, u prostorije TUM-a (društveni dom Turopolje, Proleterska bb).

Prije svega jedno veliko HVALA svima koji su pomigli obitelji Kanceljak i olakšali im ove teške dane !

Obitelj Kanceljak bi bila jako zahvalna na bilo kakvom starijem ispravnom frižderu (da im se ne pokvari hrana koju su takodjerdobili od dobrih ljudi) ili ako netko ima stariju perilicu rublja koja je ispravna, a ne treba im, eto neka ju poklone ovoj obitelji,jer njoj je itekako potrebna.

Kuća izgorjela, ali na sreću nitko nije ozlijeđen.

Mario Kanceljak (31) iz Turopolja pored Velike Gorice spavao je u svojoj 40 kvadrata velikoj kući kad je oko 1:35 sati izbio požar i odnio mu sve za što je godinama radio. Nasreću nitko nije ozlijeđen.

- Čuo sam nekakvo pucketanje, a onda se odjednom zapalila greda. Vatra se brzo proširila. Jedva sam uspio pobjeći iz kuće - rekao je Mario.

Mario je u pomoć pozvao svoja dva brata koji su jedino uspjeli spasiti stol i kompjuter.

- Upravo sam uredio cijelu kuću. Posudio sam novce od prijatelja i obitelji kako bi sve doveo na mjesta, a onda mi se ovo desilo. Sad ne znam što ću. Posla nemam, samo ponekad radim na farmi svinja - priča Mario.

Njegov otac Franjo Kanceljak (64) spavao je u kućici pored. Sinovi su ga jedva uspjeli probuditi i izvesti iz kuće.

- Prije dva mjeseca izišao sam iz bolnice i sad moram svaki dan piti po šaku tableta. Jučer sam tako popio svoje tablete i otišao spavati. Odjednom sam osjetio kako me netko trese i viče na mene. Kad sam došao k sebi imao sam što i vidjeti. Kuća mog sina je potpuno izgorjela. - objašnjava Franjo.

Još se ne zna što je izazvalo požar, ali se sumnja na električne instalacije

(izvor: 24 sata)

.

08.12.2011. u 13:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

BOŽIĆNA BAJKA

Krenete li iz Velike Gorice prema Vukomeričkim goricama, prateći svjetleće božićne ukrase, doći ćete do Ključić brda. Pogledom iz daljine, sa milijun lampica ukrašenim izletištem, mogli biste pomisliti da prilazite selu Djeda Božićnjaka kojemu nedostaje još samo snježni pokrov za idiličnu Božićnu bajku.

Upravo toga naziva je osmišljen program koji se odvija na poznatom izletištu Vukomeričkih gorica. Svjetleći ukrasi, klizalište, miris kuhanog vina i kobasica, jaslice, priroda u svom snu... Razbudili su je sinoć brojni mališani koji su uz pratnju roditelja posjetili otvorenje programa Božićne bajke.

Najmlađi su pokazali da su im dobro znane dječje pjesmice Jacquesa Houdeka

Uz dječji zbor i pjevača Jacquesa Houdeka, mlade nade hrvatskog profesionalnog klizanja, glazbu i vatromet i dolazak Sv. Nikole prošlo je otvorenje programa koji je u sljedećim mjesecima malim Velikogoričanima osigurati klizalište na otvorenom.

- Klizalište u Velikoj Gorici smo svake godine pokušavali napraviti. Ali to su doista velika financijska sredstva i to sami nismo nikako mogli, a nismo mogli ni proširiti uslugu koju ovdje imamo s turističkim objektom u autohtonom području koji po svemu podsjeća na bajku u bilo koje doba godine, posebno u vrijeme zime - rekao nam je gradonačelnik Dražen Barišić.

Klizalište na Ključić brdu prvi su isprobali mladi klizači iz Zagreba

Grad Velika Gorica je dao financijsku podršku projektu te će tako s 50 tisuća kuna za prosinac, odnosno 45 tisuća kuna za siječanj, Velikogorički osnovnoškolci moći besplatno klizati na svojim klizaljkama ili za 15 kuna ih iznajmiti. Vrtićka djeca imat će organiziranu školu klizanja uz licencirane instruktore, na isti način kao i prethodnih godina, samo će ove godine umjesto u Zagreb moći ići na Ključić Brdo uz besplatan prijevoz koji osigurava Grad Velika Gorica.

- To su sredstava za koju ćemo kao Grad dobiti školu klizanja za vrtićku djecu s trenerima, slobodno klizanje za naše osnovnoškolce i organizirat ćemo besplatan prijevoz za njih do Ključić brda i natrag u Veliku Goricu - dodaje Barišić.

Obitelj Matković je svoje izletiše za kratko vrijeme ukrasila u božićnom ambijentu, a za što ju bilo potrebno oko milijun lampica.

- Mi radimo već devetu godinu kao izletište, imamo ugostiteljsku ponudu i sada je to obogaćeno božićnim ugođajem s rasvjetom, živim jaslicama i klizalištem koje je posebno interesantno djeci i mlađima. Otvoreno je svaki dan, bit će škola klizanja, osnovne škole će dolaziti na klizanje, a vikendom i vjerujemo drugi posjetitelji. Pripremili smo na način da bude svima prihvatljivo da se obitelj s nekakvih 100 kuna može ugodno provesti i uživati u bajci na selu, u prirodnom ambijentu - rekao nam je Ivan Matković.

Vatrometom je završilo otvaranje Božićne bajke

Za sve one koji se žele okušati s klizaljkama na ledu, ulaznica je 15 kuna, a nemate li vlastite klizaljke moguće ih je unajmiti. Božićnu bajku moći ćete posjetiti kroz cijeli prosinac i siječanj, a organizatori se nadaju da će se program produžiti i na veljaču.

Za ukrašavanje izletišta korišteno je oko milijun lampica

Izvor : VG Danas

08.12.2011. u 09:02 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 06.12.2011.

Požar kuće - Kolonija

06.12.2011. u 01.35 sati u Radničkoj ulici broj 7 (stara Kolonija) došlo je do požara obiteljske kuće (stare radničke zgrade u nizu). U potpunosti je izgorio jedan stan, površine 48 m2, krov iznad njega i dio krova susjednog stana. Povrijeđenih na sreću nije bilo.

Uskoro više...

Od Požar kuće - Kolonija (Radnička 7) - 06.08.2011.

06.12.2011. u 13:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 05.12.2011.

Požar trave i niskog raslinja - Kolonija

Dana 05.12.2011. godine, u 11:51, na dojavu dispečera JVP Velika Gorica, izlazimo sa kombi vozilom,
na intervenciju požar trave i niskog raslinja u Radničkoj ulici (stara Kolonija).
Sa naše strane, na intervenciji su sudjelovala tri člana, a požar smo gasili naprtnjačama i metlanicama.
Na intervenciji je sudjelovala i JVP Velika Gorica, sa autocisternom i posadom od tri vatrogasca.
Intervencija je završena u 13:40.

Zbog nečije nepažnje i uslijed jakog vjetra moglo je doći do puno veće tragedije,
jer se požar opasno približio stanovima Radničke ulice.

Zabranjeno je spaljivanje korova i trave te paljenje vatre na otvorenom prostoru, pogotovo u
vrijeme velike opasnosti od požara, odnosno, za vjetrovitog vremena, noću te u blizini šuma i objekata
podložnih zapaljenju. Iznimno, nadležna javna vatrogasna postrojba ili vatrogasno društvo može odobriti
paljenje vatre na otvorenom prostoru, uz uvjet organiziranja vatrogasnog dežurstva, a na temelju
pismenog zahtjeva pravne ili fizičke osobe.

Od Požar trave i niskog raslinja - Kolonija - 05.12.2011.

05.12.2011. u 15:44 • 0 Komentara • Print • # • ^

SV. NIKOLA U TUROPOLJU !

Djeco, za sve one koji su bili dobri dobri cijelu godinu i one koji su očistili svoje čizmice:
Dolazi nam SV. NIKOLA !

Turopoljska Udruga Mladih pozvala ga je u utorak, 06.12.2011. godine, u 19:00 sati
u prostorije društvenog doma Turopolje.

Dođite na veselo druženje sa Sv. Nikolom !

Tko je bio Sv. Nikola ?

Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima.

Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende:

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer.

Dalje priča ima dva kraja:

- A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.

- Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i Djed Mraz koji poklone spušta kroz dimnjak.

05.12.2011. u 08:04 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 01.12.2011.

GODINA DANA BLOG STRANICE !

turopolje-mjesto.blog.hr

Evo prošla je prva godina od otvaranja blog stranice mjesta Turopolje.
Trudimo se da stranica bude što atraktivnija i zanimljivija.
Hvala i lijepi pozdrav svima koji nas prate i pružaju nam podršku !

Ovim putem Vas pozivamo da se aktivno uključite u prikupljanje starih fotografija mjesta Turopolje.
Fotografije možete slati na Email bloga: turopolje@ymail.com ,
ili se javite na broj mobitela 091/ 6930 070 (Patrik),

Pogledajte album starih fotografija mjesta Turopolje.
Vratite se malo u prošlost i pogledajte kako su prije živjeli naši mještani.

Stare fotografije mjesta Turopolja

01.12.2011. u 13:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

Legalizirajte nezakonito izgrađene objekte

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene ili rekonstruirane zgrade na području Grada Velike Gorice

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Velika Gorica, temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11), objavljuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene ili rekonstruirane zgrade na području Grada Velike Gorice.

Pozivaju se vlasnici nezakonito izgrađenih zgrada na području Grada Velika Gorica, čije zgrade udovoljavaju uvjetima za ozakonjenje, da podnesu zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju s potrebnim prilozima nadležnom upravnom tijelu Grada Velika Gorica najkasnije do 31.12.2012. godine.

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama određeni su uvjeti, postupak, rokovi, pravne posljedice i drugo, vezani za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Istim Zakonom omogućeno je vlasnicima / investitorima zgrada izgrađenih bez akta kojim se odobrava građenje ili protivno aktu kojim se odobrava građenje, da ishođenjem rješenja o izvedenom stanju kod nadležnog upravnog tijela ozakone takve zgrade.

Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu navedenog Zakona smatra se nova zgrada ili rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađena bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine, ako su do toga dana izvedeni:
- svi građevinski i drugi radovi te ako se zgrada koristi ili se može koristiti, ili
- svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu Zakona (tj. 10.08.2011. godine), pod uvjetom da ozakonjenje nije isključeno člankom 5. Zakona.

Prema navedenom Zakonu moći će se ozakoniti (legalizirati) samo izgrađene odnosno rekonstruirane zgrade koje udovoljavaju uvjetima za ozakonjenje.

Postupak ozakonjenja pokreće se na zahtjev stranke, a podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. godine i po proteku tog roka neće se više moći podnijeti, odnosno svi zahtjevi podneseni nakon tog roka bit će odbačeni.

Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica.
Obrazac zahtjeva može se preuzeti u pisarnici Grada Velika Gorica ili na internetskim stranicama Grada Velika Gorica www.gorica.hr.

Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prilaže se:

- geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, kojeg je izradio ovlašteni geodet,
- tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt,
- dokaz o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti, koji je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva,
- uvjerenje policijske uprave / postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011., za nezakonito izgrađene zgrade iz čl. 5. st.1. podst. 1. i čl. 17. st. 4. Zakona,
- dokazi u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Iznimno, kada se u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje oblik i veličina građevne čestice spajanjem cijelih katastarskih čestica na kojima se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe, zahtjevu se prilaže posebna geodetska podloga.

Uvjet za izdavanje rješenja o izvedenom stanju je, između ostaloga, i plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Dodatne informacije mogu se dobiti utorkom i petkom od 8.00 do 11.00 i 11.30 do 15.00 sati u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Velika Gorica – soba 212/II kat, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica.

Ovaj javni poziv bit će objavljen na web stranici Grada Velika Gorica i na oglasnoj ploči Grada Velika Gorica do 31.12.2012. godine.

Informativni letak “Ozakonjenje (legalizacija) zgrada na području Grada Velike Gorice”

Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (legalizacija)

01.12.2011. u 08:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

IZ POVIJESTI TUROPOLJA

Nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine, Eksploatacija turopoljskih šuma (Turopoljski Lug) uzela je maha. Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi. Tu, pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo, a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina. Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno, a zatim stalno, smjestila radnička populacija. Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje. Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga "Leštant", ali je taj naziv kasnije napušten. Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.

Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba, kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje. Doktor Ljudevit Josipović, turopoljski župan, prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca, kojima je samo preostalo da naknadno, kad je već sve bilo gotovo, odobre prodaju. Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi". Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija". U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora . U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.

U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici. U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer", ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo, a zatim je kroz nekoliko godina i zatrpano. Ciglana je, zbog loše kvalitete sirovine, prestala s radom 1938. godine. U blizini ciglane je postojala i lugarnica. Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, radio postaju, poštu, restoran, kuglanu, streljanu, mesnicu, brijačnicu... , a danas u moderna vremena toga više nema. Nekada je u mjestu djelovalo nekoliko sekcija: glumačka, kuglačka i streljačka.

Uz drvnu industriju, kroz svoju povijest, izraslo je i moderno radničko naselje. Drvna industrija počela je s radom 1911, godine, pa se ta godina uzima i kao godina nastanka mjesta Turopolje. Zbog svoje povijesti i zbog radnih ljudi skromnih životnih prilika, za zaštitnika mjesta izabran je Sv. Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta, te međunarodni praznik rada.

Turopolje danas

Danas mjesto Turopolje broji oko 1000 stanovnika. U mjestu se nalaze željeznički - ranžirni kolodvor, drvna industrija, ambulanta, društveni dom, zgrada nogometnog kluba sa igralištem, trgovina. U neposrednoj blizini mjesta nalazi se i letjelište Aero kluba Velika Gorica, gospodarsko - poslovna zona "Turopolje - Rakitovec", te poznati zatvor - kaznionica Turopolje. U mjestu djeluje jedno od najstarijih nogometnih klubova u našem kraju NK Turopolje (nekada: NK proleter, osnovan 1930. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje (osnovano 1941. godine), Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje, udruga TUM (turopoljska udruga mladih), Udruga umirovljenika Turopolje, Belot klub Turopolje, ŠRK (športsko ribolovni klub) Ribomanija, te Stolno teniski klub Turopolje.