Javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene ili rekonstruirane zgrade na području Grada Velike Gorice
Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Velika Gorica, temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11), objavljuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene ili rekonstruirane zgrade na području Grada Velike Gorice.
Pozivaju se vlasnici nezakonito izgrađenih zgrada na području Grada Velika Gorica, čije zgrade udovoljavaju uvjetima za ozakonjenje, da podnesu zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju s potrebnim prilozima nadležnom upravnom tijelu Grada Velika Gorica najkasnije do 31.12.2012. godine.
Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama određeni su uvjeti, postupak, rokovi, pravne posljedice i drugo, vezani za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Istim Zakonom omogućeno je vlasnicima / investitorima zgrada izgrađenih bez akta kojim se odobrava građenje ili protivno aktu kojim se odobrava građenje, da ishođenjem rješenja o izvedenom stanju kod nadležnog upravnog tijela ozakone takve zgrade.
Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu navedenog Zakona smatra se nova zgrada ili rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađena bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine, ako su do toga dana izvedeni:
- svi građevinski i drugi radovi te ako se zgrada koristi ili se može koristiti, ili
- svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu Zakona (tj. 10.08.2011. godine), pod uvjetom da ozakonjenje nije isključeno člankom 5. Zakona.
Prema navedenom Zakonu moći će se ozakoniti (legalizirati) samo izgrađene odnosno rekonstruirane zgrade koje udovoljavaju uvjetima za ozakonjenje.
Postupak ozakonjenja pokreće se na zahtjev stranke, a podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. godine i po proteku tog roka neće se više moći podnijeti, odnosno svi zahtjevi podneseni nakon tog roka bit će odbačeni.
Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica.
Obrazac zahtjeva može se preuzeti u pisarnici Grada Velika Gorica ili na internetskim stranicama Grada Velika Gorica www.gorica.hr.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prilaže se:
- geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, kojeg je izradio ovlašteni geodet,
- tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt,
- dokaz o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti, koji je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva,
- uvjerenje policijske uprave / postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011., za nezakonito izgrađene zgrade iz čl. 5. st.1. podst. 1. i čl. 17. st. 4. Zakona,
- dokazi u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Iznimno, kada se u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje oblik i veličina građevne čestice spajanjem cijelih katastarskih čestica na kojima se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe, zahtjevu se prilaže posebna geodetska podloga.
Uvjet za izdavanje rješenja o izvedenom stanju je, između ostaloga, i plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Dodatne informacije mogu se dobiti utorkom i petkom od 8.00 do 11.00 i 11.30 do 15.00 sati u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Velika Gorica – soba 212/II kat, Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica.
Ovaj javni poziv bit će objavljen na web stranici Grada Velika Gorica i na oglasnoj ploči Grada Velika Gorica do 31.12.2012. godine.
Nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine, Eksploatacija turopoljskih šuma (Turopoljski Lug) uzela je maha. Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi. Tu, pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo, a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina. Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno, a zatim stalno, smjestila radnička populacija. Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje. Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga "Leštant", ali je taj naziv kasnije napušten. Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.
Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba, kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje. Doktor Ljudevit Josipović, turopoljski župan, prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca, kojima je samo preostalo da naknadno, kad je već sve bilo gotovo, odobre prodaju. Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi". Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija". U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora . U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.
U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici. U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer", ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo, a zatim je kroz nekoliko godina i zatrpano. Ciglana je, zbog loše kvalitete sirovine, prestala s radom 1938. godine. U blizini ciglane je postojala i lugarnica. Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, radio postaju, poštu, restoran, kuglanu, streljanu, mesnicu, brijačnicu... , a danas u moderna vremena toga više nema. Nekada je u mjestu djelovalo nekoliko sekcija: glumačka, kuglačka i streljačka.
Uz drvnu industriju, kroz svoju povijest, izraslo je i moderno radničko naselje. Drvna industrija počela je s radom 1911, godine, pa se ta godina uzima i kao godina nastanka mjesta Turopolje. Zbog svoje povijesti i zbog radnih ljudi skromnih životnih prilika, za zaštitnika mjesta izabran je Sv. Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta, te međunarodni praznik rada.
Turopolje danas
Danas mjesto Turopolje broji oko 1000 stanovnika. U mjestu se nalaze željeznički - ranžirni kolodvor, drvna industrija, ambulanta, društveni dom, zgrada nogometnog kluba sa igralištem, trgovina. U neposrednoj blizini mjesta nalazi se i letjelište Aero kluba Velika Gorica, gospodarsko - poslovna zona "Turopolje - Rakitovec", te poznati zatvor - kaznionica Turopolje. U mjestu djeluje jedno od najstarijih nogometnih klubova u našem kraju NK Turopolje (nekada: NK proleter, osnovan 1930. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje (osnovano 1941. godine), Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje, udruga TUM (turopoljska udruga mladih), Udruga umirovljenika Turopolje, Belot klub Turopolje, ŠRK (športsko ribolovni klub) Ribomanija, te Stolno teniski klub Turopolje.
PRIČE IZ TUROPOLJSKE PILANE Život i razvoj mjesta Turopolje neraskidivo je vezan uz drvnu industriju. Turopoljska pilana u povijesti nije bila samo izvor egzistencije mještana, već i stalna pomoć u svim akcijama u mjestu. Priče iz pilane govore o povijesti i razvoju jedne drvne industrije, ali i jednog mjesta i njegovih stanovnika.
