turopolje-mjesto

ponedjeljak, 27.06.2011.

PROSLAVA 70 GODINA DVD-A TUROPOLJE

70 godina
Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Turopolje

Sve je počelo davne 1941. godine u drvnoj industriji Turopolje, na prijedlog nekolicine radnika,
omladinaca i mještana Turopolja, kada dolazi do formiranja vatrogasne jedinice sa zadatkom
i svrhom očuvanja i zaštite radničkih nastambi i njihove imovine u slučaju požara i eventualno
drugih nepogoda. Iako je osnovano kao industrijsko, društvo je uvijek bilo glavni pokretač
brojnih akcija u mjestu. Svih ovih godina društvo je radilo na pomlađivanju, edukaciji
i osposobljavanju članova, preventivi i zaštiti od požara, prisustvovalo je na velikom broju
radnih akcija, takmičenja i na dosta intervencija. Mnogo je članova prošlo kroz naše redove
i mnogi se od njih sada prisjećaju nekih vremena, zgoda i nezgoda. Danas je društvo u
sastavu Vatrogasne zajednice Grada Velike Gorice, ima svoje prostorije i garažu u sklopu
društvenog doma, dva vozila i što je najvažnije, društvo broji 40 aktivnih članova i 19 članova
vatrogasne mladeži.

DRAGI MJEŠTANI I GOSTI VELIKO NAM JE ZADOVOLJSTVO I ČAST
POZVATI VAS NA
SVEČANU PROSLAVU
70 GODINA POSTOJANJA I RADA DVD-A TUROPOLJE

Program proslave:

01.07.2011. - Petak

19:00 - Sv. Misa za sve preminule članove našeg društva
- Blagoslov nove svečane zastave društva - Kuma zastave biti će predsjednica Gradskog
vijeća grada Velike Gorice gđa. Vesna Škare Ožbolt

02.07.2011. - Subota

17:00 do 18:00 - Doček gostiju - uz počasno odjeljenje i puhački orkestar
18:00 do 19:00 - Postrojavanje postrojbi i svečani mimohod kroz mjesto
19:00 do 20:00 - Pozdravni govor, primopredaja nove zastave i dodjela priznanja
20:00 do ranih jutarnjih sati - Pučko veselje uz grupu „PRAVA PRILIKA“

Proslavu će uveličati „KUD NOVA ZORA“ iz Donje Lomnice
i „PUHAČKI ORKESTAR DVD-A ŠPIČKOVINA“

Mjesto održavanja proslave - Društveni dom Turopolje

RADUJEMO SE VAŠEM DOLASKU !

Upravni Odbor
DVD-a Turopolje

27.06.2011. u 09:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 24.06.2011.

Prvo prvenstvo ŠRK " Ribomanija "

Prvo prvenstvo ŠRK " Ribomanija" Turopolje održano 23.06. na Šrc "Jezera" Vukojevac u
"lov ribe udicom na plovak".

Natjecalo se 27 članova od kojih dvije žene. Vrijeme nam je bilo vrlo sklono pa smo sunce
iskoristili i za boju prije mora.

Lovilo se dobro, može uvijek bolje, neki su čekali samo veliku ribu, ali im na žalost nije bila
sklona:))).

Lovilo se od 09,oo do 14,oo sati i svi su junački izdržali po ipak prejakom suncu.

više fotografija pogledajte na facebook stranici ŠRK Ribomanija

Evo i rezultata:

1. Emir Musić 6 191 g i najulov šaran od 2891 g (ČESTITKE)

2. Goran Žgela 5 841 g

3. Mario Pučko 4 232 g

4. Kristijan Lesinger 3 942 g

5. Ivan Pavić 2 959 g

6. Tomica Reberski 2 561 g

7. Matija Trčak 2 529 g

8. Tomislav Kreber 2 467 g

9. Stjepan Mertinec 2 147 g

10. Vanda Kos 1 998 g

11. Ivica Zdelar 1 859 g

12. Ivan Mihac 1 617 g

13. Seka Reberski 954 g

14. Mladen Leder 753 g

15. Dubravko Domitrović 721 g

16. Jura Mataković 595 g

17. Željko Župetić 578 g

18. Danijel Stepanić 538 g

19. Stjepan Kavur 352 g

20. Marko Kraljević 145 g

21. Anđelko Kraljević 77 g

22. Ranko Gavrilović 32 g i drvena medalja za uvjerljivo najmanje vagana riba

23. - 27. Igor Kovačić, Mijo Kajić, Drago Sučić, Stjepan Đurašin - Prco i Ivan Stipčić nisu
vagali ulov ili ga nisu ni imali khhhh.

Uz odlične piceke s ražnja, hladne, osvježavajuće napitke vladalo je odlično raspoloženje
pa RIBOMANIJA zrači pozitivnim vibracijama, na upit svih prisutnih članova "kada opet"
obečajem ;vrlo skoro.

Još jednom, svim članovima, domaćinu, natjecateljima zahvaljujem od srca.

Svima koji nisu došli, sori nama je bilo super, a vi plačite.

A u nedjelju 26. 06. podsjećamo Vas na Pisko - karlovačko kup u lov ribe udicom na plovak.
Dobra klopa, lijep okoliš, ugodno društvo, hladno karlovački i nadam se dobar ribolov.
I kaj si još pošten čovjek može poželjeti, kaj ne ?

Vidimo se i BISTRO !

ŠRK Ribomanija.

.

24.06.2011. u 08:22 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 22.06.2011.

Prvenstvo ŠRK " Ribomanija " Turopolje U - 15

ŠRK Ribomanije ponosno objavljuje da je 22. lianja 2011. održano prvo prvenstvo u
" lov ribe udicom na plovak U-15 " na ŠRC Jezera u Vukojevcu.

Natjecalo se 11 djece od 5 do 13 godina. Svi su se lavovski borili po velikoj vrućini.
Nažalost naš Luka Debeljak je morao ranije prekinuti zbog upale grla i temperature.
Luka brzo ozdravi, to ti žele svi ribomanijaci.

Eto i redosljed:

1. Dominik Kaurić 1917 g

2.Filip Kaurić 1733 g

3. Marko Katulić 1144 g

4. Igor Matanović 756 g i naj ulov babuška 350 g

5. Petar Katulić 656 g

6. Karlo Gavrilović 430 g

7. Mihael Čunčić 375 g

8. Jan Mihaljević 223 g

9. Ira Mateša 197 g

10. Nika Mateša 145 g

Uz pehare najboljima svi sudionici dobili su poklon nagrade ( ribički pribor ) sponzora
ribički dućan " Zlatna ribica " iz Velike Gorice.

Hvala svim natjecateljima, roditeljima, sponzirima i naravno poslovićno odličnom
domačinu Patriku.

Bistro i vidimo se sutra na natjecanju velikih manijaka.

.
Više fotografija pogledajte na facebook stranici "ŠRK RIBOMANIJA"

Sutra 23.06 u Vukojevcu na ŠRC "Jezera" ŠRK "RIBOMANIJA" Turopolje organizira
natjecanje u LOV RIBE UDICOM NA PLOVAK za svoje članove. Svi koji to još nisu
mogu to postati sutra do 07,oo sati do kada traju prijave za natjecanje. Kotizacija iznosi
30,oo kn za ručak (domaći piceki s ražnja).

Mole se svi manijaci da dođu u zakazano vrijeme na naznačeno mjesto i ukrste štapove
za laskavi naslov "PRVI MANIJAK TUROPOLJA" Bistro i vidimo se :))))
.

22.06.2011. u 22:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 12.06.2011.

Priče iz turopoljske pilane (6)

"VAGONI, VAGONI"

Vagoni, vagoni i opet vagoni. Vagoni na početku i na kraju.„I“ – vagoni od 15 tona, poluotvoreni
- kojima su se klade dovozile iz šume, „IR“ - na kojima si se mogle otvarati pobočnice, „IRD“ -
dvadesettonci, „IAB“ – od 35 do 40 tona, „G“ – vagoni. Stizali su svježim prosjecima i nasipom.
Unutra, opet vagoni, vagončići, vagoneti. Na štreku (glajz) dotjerali vagončić, a onda "kantati"
kladu. Najprije pod nju podmetnuti "cvang" (podlogu) sa se njezinih tonu i pol ili dvije ne bi vratilo
na nogu, ruku, bedro. Zatim na vagončić koso položiti dvije "lege", duge tri metra, a debele
dvadesetak centimetara. Potom: "ho-ruk". U ruku capine, željezne klinove usađene u drvo.
Jedni dižu, drugi podmeču nove "cvangove", da se klada ne vrati. Tako desetak po desetak
centimetara, sve dok se klada ne prevrne na školjkastu rupu vagončića, zaljulja se i stane. Ljeti,
kako-tako. Zimi podmetneš "cvang", a s klade se otkidaju listovi leda debeli poput ruke. Zabiješ
capin, a on vibrira. Ječi i padne, kao da ga je obila stijena. Klada se opire, divlja, kao da je živa,
pobješnjela neman. Pa i kada je gore, sve strahote još nisu završene. Noga se može okliznuti o
"šliper", vagončić se vratiti, ritnuti poput konja. Treba prijeći kilometar, dva do cikulara, pile
strojeva, a onda opet natrag. Daske na vagončiće, pa do skladišta. Na sušenje. Pravo čudo
kako se život gotovo uvijek izvlačio iz procijepa opasnosti. Samo je jedan radnik u povijesti
pilane 1938. godine izgubio život, kada se na njega okliznula klada duga dva i pol metra. Krivo ju
je uhvatio capinom. Zvao se Blaž Čepuran i bio je vrijedan radnik.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

"PRIČA O PARTIZANSKOJ OBITELJI"

Sječanja i svjedočanstva iz tog kraja o razdoblju od 1941. do 1945. godine, ipak daju naslutiti da
je u krilu radničkog pokreta u Turopolju stasalo više revolucionara. Bolje od ičega drugoga
ilustrira to povijest partizanske obitelji, koju je ispričala Ruža Lukriček i danas radnica u Drvnoj
industriji Turopolje. Majka, porijeklom Međimurka, radila je u pilani 25 godina. Otac Antun Cvetko,
uhapšen1941. godine zajedno sa Francom Mariničem i Stjepanom Peršom. Lojza su ustaše
ubile več u zatvoru, a Antuna i Stjepana sprovele u Jasenovac. Njezin otac Antun stadao je u
Jasenovcu. Perša se vratio i pričao: "Vidio sam tatu. Molio me da mu operem hlače, ali ga ujutro
nije bilo u stroju". Perša je živ, stanuje u Brestovcu kraj Bjelovara. Tri tatina brata - priča Ruža -
bila su s partizanima. Lojz Cvetko poginuo je u Sloveniji, Franjo u Posavini, a Maks na Petrovoj
Gori. Iz te obitelji bili su u partizanima. baka Marija Horvat, tetka Paula Markus, Zlata Zdelar s
dvoje djece, ujna Katica Cvetko s dvoje djece.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

"POVEZANI S PARTIZANIMA"

U vrijeme rata pilana je i dalje radila, sada pod nadzorom domobranske satnije i ustaških vlasti.
Upravitelj pilane pomagao je narodnooslobodilački pokret. Znalo se koliko je ljudi otišlo u
Posavsko - turopoljski odredi u Prvi partizanski odred Brezovica. Barem u prvo vrijeme ustaške
se vlasti nisu miješale u rad pilane. Obujam proivodnje se smanjio. Dok je početkom rata, 1941.
godine, na zalihama bilo oko 11 000 kubičnih metara trupaca nakon prekida želježničke pruge
kod Lekenika i Mraclina, isporuka trupaca je gotovo potpuno zastala. Na zalihama se jedva
našlo koja tisuća kubika, seljaci i radnici, koji nisu otišli u partizane, ostali su kod kuća. Broj
zaposlenih smanjen je za pola. Čerkezi i ustaše načinili su 1943. godine čvrsto uporište u
Buševcu, pa je Turopolje ostalo odsječeno i teško pristupačno. A onda su uslijedila dva napada
na pilanu, jedan 1944. godine i drugi 7.svibnja 1945. godine, a jedan prije oslobođenja Zagreba.
Za prvi napad na pilanu, okruženu bodljikavom žicom, izgleda da su radnici povezani s
partizanima unaprijed znali. Pod vodstvom Drage Lučana partizani su razoružali domobransku
satniju. Neki su im se domobrani priključili, a drugi su pušteni kućama. Nasred pilane partizani
su naložili vatru, pošto su daske natopili naftom. Nije razjašnjeno je li požar bio fingiran ili je
postojala stvarna namjera da se zapali pilana. No istina je svakako , požar je brzo bio lokaliziran
i ubrzo je ugašen.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

Da se ne zaboravi !

Patrik Čunčić, Svibanj 2011.

(Original pisan 1981 godine u povodu 70 godina uspješnog rada Drvne industrije Turopolje)
(Fotografije su sakupljene iz različitih izvora: mještani, knjige...)

12.06.2011. u 14:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 10.06.2011.

Gradi se bioelektrana u Turopolju !

Gradonačelniku Draženu Barišiću jučer je predstavljen projekt gradnje bioelektrane u Turopolju, koju će raditi grupa Međimurjeplet d.d, odnosno Pana Turopolje.

Postrojenje će biti izgrađeno na zemljištu koje je vlasništvo ove tvrtke, a na prostoru nekadašnjeg DIP-a Turopolje. Investicija je vrijedna 3,5 milijuna eura, a financira se iz sredstava Europske banke za obnovu i razvoj – predstavio je na sastanku predsjednik Uprave Međimurjeplet grupe Alojzije Sobočanec.

Grad pozdravlja nove investicijske vrijednosti i učinit će sve što je u okvirima gradskih ovlasti da se postrojenje što prije sagradi – zaključeno je na prvom sastanku.

10.06.2011. u 21:21 • 1 Komentara • Print • # • ^

subota, 04.06.2011.

Priče iz turopoljske pilane (5)

"NOVI STROJEVI I NOVI NAZIVI"

S novim strojevima pretežno njemačke proizvodnje, stigli su u ovaj turopoljski kraj i brojni
njemački nazivi. Poslovođa je, recimo, bio sageleiter, predrisači - vorreiseri, jarmače - gateri, a
sa se ne spominju zurichteri, špolteri i slične sprave kojima je domaći naziv gotovo nepoznat. Uz
njemačka je imena stigao i njemački duh. Pedanterija, rad, kvaliteta. Čovjek se polako svodio na
broj, na stroj koji proizvodi. Zakon kapitala nije se obazirao na ljudska imena i prezimena, u
privatnom životu radnika. Bridjeli su dlanovi na vručinama i smrzavicama, koža zadebljala i
ohrapavljela od zadjeva i špranja; gotovo se 4000 vagona izmjenjivalo, dovozilo se prugama i
odvozilo dalje.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

"PRVORAZREDNE KLADE - PRVORAZREDNA KVALITETA"

Da bi se postiglo prvorazrednu kvalitetu, velika se pažnja poklanjala šumskoj manipulaciji,
poslovima koji su se odvijali izvan pilana. Posebni stručnjaci - procjenjitelji odlazili su u procjenu i
kupovinu drva. Drvo se najprije dobro pregledalo, ocjenjivalo koliko će se klada od njega moći
ispiliti, a zatim se licitiralo za državne šume ili pogađalo za privatne. Prije toga trebalo je platiti i
šumsku taksu, koju su i država i privatnik morali opet uložiti u obnavljanje šuma. Isprva se drvo
nabavljalo iz Burdelja, odakle su se fine furnirske klade odvozile čak u Rigu; kasnije, slijedeći
zamršene putove kapitala gotovo 70 posto klada dovozilo se iz drugih krajeva: Bjelovara,
Pitomače, Kloštra, pa čak i Bosne. U predratnom asortimanu proizvodilo se više samica, nego
okrajčane građe. Od 28 000 kubičnih metara, koliko se pililo prije rata, dobivalo se 13 000 do
14 000 kubičnih metara građe. Dio građe za proizvodnju bačava izvozio se za "Mehanische
fassfabrik" u Weinsfeldu, u Šviscarskoj. Osim toga proizvodilo se i 20 posto bukove građe. Sva
roba bila je prve i druge kvalitete i već tada se izvozila u Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju,
Norvešku i Švedsku, manje u Alžir i Austriju.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

PRVE ISKRE RADNIČKOG POKRETA

U naelektriziranoj atmosferi i u turopoljskoj pilani počinju pucketati prve iskre radničkog pokreta.
Po partijskoj se direktivi 1938. godine u Velikoj Gorici pojačava aktivnost članova Ujedinjenog
radičkog sindikalnog saveza. Oni se uključuju i u Hrvatski radnički savez sa zadatkom da rade
na poboljšanju životnih i radih uvijeta radničke klase. Od radnika jednog građevinskog poduzeća
i radnika pilane formirana je sindikalna podružnica građevinskih radika. Odmahnakon toga
sačinjen je i prijedlog kolektivnog ugovora s poslodavcima: tražilo se poboljšanje uvjeta rada,
smanjenje radnog dana od10 na 8 sati, uvođenje dnevnog odmora, te povečanje nadnica. Milan
Obrovac, radnik u pilani, bio je veza sa sindikatom. Radi pritiska na Deutscha, Obrovac i
Stjepan Katulić 1938. ili 1939. godine organizirali su štrajk. Naj prije je pred pilanom održan
sastanak, zatim su zaustavljeni strojevi i delegacija sa zahtjevima radnika uputila se Deutschu.
Budući de je istodobno još veći štrajk organiziran u Burdelju, gdje su na sječi uz ostale radnike
bili i Deutschevi radnici, Deutsch je, kako se čini, ipak morao uvažiti neke njihove zahtjeve.
Prema sjećanju Ivana Orlića, prvoborca velikogoričkog kraja i organizatora sindikalnog pokreta
u Velikoj Gorici, Deutsch je pristao na skračenje radnog vremena (koje je na papiru i onako
trajalo osam sati), povisio je nadnice za nekoliko para, ali nije pristao na zahtjev da se uvede
dnevni odmor. Kolektivni ugovor ipak je prošao. Bila je to jedna od prvih, premda mršavih,
pobjeda radničke klase na velikogoričkom području. Milan Obrovac je kao organizator štrajka
zatočen u Jasenovcu, a nakon rata nastavio je raditi u DIP-u Turopolje. Po svemu sudeći,
njegova uloga u predratnom revolucionarnom djelovanju u Velikoj Gorici nikad neće biti dovoljno
razjašnjena, jer nikakvi dokumenti o tome ne postoje, a sjećanja su kontradiktorna i izblijedela.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

04.06.2011. u 13:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

IZ POVIJESTI TUROPOLJA

Nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine, Eksploatacija turopoljskih šuma (Turopoljski Lug) uzela je maha. Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi. Tu, pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo, a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina. Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno, a zatim stalno, smjestila radnička populacija. Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje. Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga "Leštant", ali je taj naziv kasnije napušten. Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.

Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba, kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje. Doktor Ljudevit Josipović, turopoljski župan, prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca, kojima je samo preostalo da naknadno, kad je već sve bilo gotovo, odobre prodaju. Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi". Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija". U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora . U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.

U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici. U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer", ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo, a zatim je kroz nekoliko godina i zatrpano. Ciglana je, zbog loše kvalitete sirovine, prestala s radom 1938. godine. U blizini ciglane je postojala i lugarnica. Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, radio postaju, poštu, restoran, kuglanu, streljanu, mesnicu, brijačnicu... , a danas u moderna vremena toga više nema. Nekada je u mjestu djelovalo nekoliko sekcija: glumačka, kuglačka i streljačka.

Uz drvnu industriju, kroz svoju povijest, izraslo je i moderno radničko naselje. Drvna industrija počela je s radom 1911, godine, pa se ta godina uzima i kao godina nastanka mjesta Turopolje. Zbog svoje povijesti i zbog radnih ljudi skromnih životnih prilika, za zaštitnika mjesta izabran je Sv. Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta, te međunarodni praznik rada.

Turopolje danas

Danas mjesto Turopolje broji oko 1000 stanovnika. U mjestu se nalaze željeznički - ranžirni kolodvor, drvna industrija, ambulanta, društveni dom, zgrada nogometnog kluba sa igralištem, trgovina. U neposrednoj blizini mjesta nalazi se i letjelište Aero kluba Velika Gorica, gospodarsko - poslovna zona "Turopolje - Rakitovec", te poznati zatvor - kaznionica Turopolje. U mjestu djeluje jedno od najstarijih nogometnih klubova u našem kraju NK Turopolje (nekada: NK proleter, osnovan 1930. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje (osnovano 1941. godine), Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje, udruga TUM (turopoljska udruga mladih), Udruga umirovljenika Turopolje, Belot klub Turopolje, ŠRK (športsko ribolovni klub) Ribomanija, te Stolno teniski klub Turopolje.