Već stotinu godina nebo iznad Turopolja para veliki dimnjak drvne industrije.Umjesto tornja neke Crkve ovdje stoji dimnjak jedne pilane kao simbol radnika,malog čovjeka.Ne tipično za ovaj kraj,ali ljudi se ovdje nikad nisu bavili poljoprivredom i stočarstvom,ljudi su ovdje oduvijek bili proleteri,a Turopolje je oduvijek bilo radničko naselje,gdje je drvna industrija mještanima oduvijek u krvi.Do domovinskog rata gotovo i da nije bilo kuće a da barem jedan član nije radio u pilani,a bilo je i mnogo obitelji gdje su svi članovi radili u drvnoj industriji.Mnogi su ovdje dočekali penzije,a bilo je i mnogo onih koji su ostali invalidi rada.Upravo zbog tih radnih ljudi skromnih životnih prilika i zbog rada sa drvom za zaštitnika mjesta izabran je sv.Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta,te međunarodni praznik rada.
Eksploatacija turopoljskih šuma (turopoljski lug) uzela je maha nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine.Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi.Tu,pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo,a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina.
Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno,a zatim stalno,smjestila radnička populacija.Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje.Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga
"Leštant",ali je taj naziv kasnije napušten.Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.
Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba,kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje.Doktor Ljudevit Josipović,turopoljski župan,prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca,kojima je samo preostalo da naknadno,kad je već sve bilo gotovo,odobre prodaju.Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi"
Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske.Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija".Nisu se odlikovali kvalitetom.
U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe,uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma.
Kapacitet pilane bio je 40.000 m3 sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora .U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.
U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici.Temelj od starog
dimnjaka još uvijek se može naći.U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer",ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo,a zatim je kroz nekoliko godina,otpadnim materijalom iz pilane,i zatrpano.U blizini ciglane je postojala i lugarnica.Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, poštu,restoran,kuglanu,streljanu,mesnicu..,a danas u moderna vremena toga više nema.60.-ih godina u
Turopolju se nalazila i radio postaja iz koje se puštala muzika po mjestu,točnije po Koloniji (Radnička ulica) jer su tamo bili postavljeni zvučnici.Dio mjesta gdje se sve to nalazilo zvao se "Menza" .Taj se naziv još i danas koristi,a odnosi se na dio Turopolja koji se nalazi južno od drvne industrije,ali večina tih objekata srušena je.Ostalo je još samo par zgrada koje su u jako lošem stanju,ali ljudi još uvijek žive u njima.
Jedna od karakteristika Turopolja su zgrade i zgrade u nizu:U ulici Maršala Tita postoji niz zgrada (s jedne strane montažne prizemnice ,a sa druge strane zidane trokatnice).Izgrađene su od strane drvne industrije;Zgrade u nizu u ulici Drage Lučana igrađene su 1943 za vrijeme Ante Pavelića i NDH (Nezavisne države hrvatske).U njima su do kraja rata živjeli nijemci, a kasnije su se u zgrade uselili mještani;Zgrade u nizu u Radničkoj ulici (Kolonija) građene su oko 1911,a gradili su ih francuzi;Zgrade u nizu Turopoljskoj ulicu;Na željezničkom kolodvoru Turopolje (ranžirni kolodvor) nalazi se jedna od najstarijih zgrada u mjestu, bivša zgrada željezničkog kolodvora Turopolje u kojoj sada žive stanari;
Zelena zgrada preko puta ambulante,građena 1960 godine;AmbulantaTuropolje postojala je od kad postoji i mjesto,ali u sklopu drvne industrije (Turopoljska 4) gdje zgrada danas još uvijek postoji.Ambulanta se danas nalazi u ulici Lučan Drage (kb. 19) i u sastavu je Doma zdravlja Velika Gorica.
Heroji Turopolja
U narodnooslobodilačkoj borbi sudjelovali su mnogi turopoljci od kojih su mnogi i dali svoje živote.
Jedan od poznatijih turopoljaca bio je Drago Lučan po kojem i danas jedna ulica nosi njegovo ime.Bio je jedan od zapovjednika u turopoljsko - posavskom partizanskom odredu.
Za domovinu su živote dali :
Benčić Alojz .............................1910-1942
Cvetko Antun ............................1911-1943
Cvetko Franjo ...........................1913-1945
Cvetko Maks .............................1910-1942
Debogović Slavko .....................1895-1944
Hačić Slavko .............................1925-1943
Marinčić Franjo .........................1927-1943
Štimac Petar .............................1910 -1942
Nakon slavnih demokratskih promjena 1990. godine i Turopoljci su, kao i cijela Hrvatska rekli ne velikosrpskom agresoru.Brojni su Turopoljci hrabro sudjelovali u Domovinskom ratu, a mnogi od njih dali su svoje živote. Štoviše u Turopolju su našli utoćište brojne izbjeglice i brojni prognanici.
Za domovinu su živote dali :
Katulić Franjo ................................08.05.1951.-19.07.1992.
Matković Boris ..............................07.02.1958.-02.09.1992.
Pjanić Dževad .............................06.11.1961.-27.02.1991.
Stepanić Dejan ............................12.07.1965.-07.09.1992
O Turopolju danas
Turopolje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Nalazi se u Turopolju, a administrativno je u sastavu grada Velike Gorice. Proteže se na površini od 4,64 km˛. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine Turopolje ima 1033 stanovnika koji žive u 347 domaćinstava. Gustoća naseljenosti iznosi 222,63 st./km.
Broj stanovnika po godinama :
1921 g............................288 ,
1931 g............................385 ,
1948 g............................446 ,
1953 g............................455 ,
1961 g............................682 ,
1971 g............................719 ,
1981 g............................753 ,
1991 g............................851 ,
2001 g..........................1033 stanovnika
U mjestu danas djeluju mnoge organizacije i udruge:
NK Turopolje ( osnovan je 1930. godine,a nekada se zvao NK Proleter)
DVD Turopolje ( osnovano 1941.godine,djeluje neprekidno već 70 godina )
Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje
TUM - turopoljska udruga mladih ( osnovana 2010. godine na inicijativu mladeži mjesta )
Udruga umirovljenika Turopolje
Belot klub Turopolje
ŠRK Ribomanija
Stolno teniski klub Turopolje
U povodu 100 godina mjesta Turopolja 01. svibnja 2011. godine (sv. Josip Radnik i međunarodni praznik rada), mjesni odbor organizira sv. Misu i proslavu sa mnogim izvođačima.Nogometni klub Turopolje organizira memorijalni turnir "Dejan Stepanić".Također,u povodu 100 godina,ispred društvenog doma, otvoren je spomen park "PARK TUROPOLJSKIH BRANITELJA" .
Evo toliko sam za sada uspio saznati o našem mjestu.Naravno nastavit ću i dalje istraživati o povijesti našeg mjesta ,te ću pokušat sakupiti što više starih fotografija o našem Turopolju.
Za buduće generacije koje dolaze,da ne zaborave tko su i što su i da nikoga ne bude sram kaj je turopoljac ,nego da im to bude na čast,jer turopoljci su oduvijek bili skromni,vrijedni i časni ljudi, koji su živjeli od svojega rada i od svojih deset prstiju.
Vaš turopoljac
Patrik Čunčić.
Svaki čovjek se svojim krajem PONOSI.
Jer je to mjesto koje prva sječanja
od rođenja DONOSI.
Sve ulice, šume, POLJA,
sve to pamti i ima obilježja SVOJA.
Kao mala malo sam o Turopolju i ljudima
ovdje ZNALA.
Ono je bilo samo jedno mjesto
gdje sam se bezbrižno igrati znala.
Tu su moji roditelji i susjedi radili
u DIP-u svakoga DANA.
Tu je bila pruga, moja škola, kolonija,
kapelica, vatrogasni dom.
Za mene je to samo bio dio urbanoga PLANA.
Ono što sam ja primjećivala TADA
je sukljanje dima iz velikog dimnjaka kao
da smo na periferiji GRADA.
I sirene iz DIP-a i iz vatrogasnog doma
su mi bile FORA i služile za igranje
policije i glumljenje vatrogasnih KOLA.
Igranje po pruzi, penjanje po vagonima VLAKA,
lovice po cesti, skrivača po tuđim dvorištima.
Pravljenje skrovišta i igranje RATA.
Bili su to dani sretnog djetinjstva i NESTAŠLUKA.
Moja teta i tetak su mi o Turopolju pričati ZNALI.
I ono što mi je u sječanju ostalo je
da su nas Turopoljčane „žabarima“ ZVALI.
Jer je naša močvarna nizina i mjesto
puno bara i CICAMACA
bilo puno tih malih KREKAVACA.
Danas kao odrasla gledam na sve to ŠIRE.
To nisu više samo igrarije, šume, žabe, sirene,
nego mjesto koje je odraslo sa mnom
i ja sa NJIME.
Danas znam što za to mjesto znači 1. Maj
tko je sveti Josip radnik i o govedu TUR
po kojemu je mjesto dobilo IME
ali ono što je važno u svemu to su ljudi.
I zbog njih se najviše ponosim NJIME.
Jer ljudi su oni koji su obilježja svakoga KRAJA.
Mjesto je podij na kojem se odvija sva ta predstava
a akteri su ljudi koje ta predstava SPAJA.
Tko su ti akteri o kojima govorim???
To su naši vatrogasci i penzioneri ponos našeg kraja,
udruga naših mladih se u udrugu TUM spaja.
Promiće aktivnosti mnoge, dječju igraonicu,
Sportske aktivnosti, radne i humanitarne AKCIJE
i razne kulturološke i natjecateljske MANIFESTACIJE.
Ponosni smo vlasnici licence naše eko ŠKOLE
i sve to zahvaljujući trudu naših učitelja,
koji svoj zanat znaju i VOLE.
Našeg župnika Đuru i druge župe ZNAJU
a kako i ne bi koliko je dobra učinio
ovom našem turopoljskom KRAJU.
I za kraj ću samo još REČI:
kako si prostreš tako češ i LEĆI.
To su mene naučili roditelji i ljudi
ovoga KRAJA.
Ponosna sam turopoljka i za to ti
Turopolje HVALA!
Ana-Marija Novak, Turopolje, travanj, 2011.
POŠTOVANI MJEŠTANI TUROPOLJA I SVI DRAGI GOSTI
POZIVAMO VAS DA ZAJEDNO PROSLAVIMO
PRVIH 100 GODINA MJESTA TUROPOLJE !!!
01.svibnja 2011.godine
Udruga TUM i Ribomanija zajedno u akciji :
DRAGI MOJI,U PETAK 22.04 U POPODNEVNIM SATIMA, DOK ĆEMO PAPATI FINI FIŠ,
BITI ĆE POSTAVLJEN JEDAN MALI ŠTAND SA RADOVIMA KOJE SU DJECA IZRADILA NA RADIONICI UDRUGE.
CILJ JE DA SAKUPIMO NEŠTO NOVACA ZA DALJNJI RAD NAŠE RADIONICE.
IZDVOJIMO PO PAR KUNICA DA NAM DJECA BUDU PONOSNA NA SVOJ RAD !!!
Za sve zainteresirane
Email:
udruga.tum@gmail.com
Email:
srk.ribomanija@gmail.com
17.travnja na ŠRC Jezera održana je prva mala škola ribolova u organizaciji Šrk Ribomanija.
Šrk Ribomanija: eto odradismo našu prvu školu ribolova i bilo je super.
Čestitam svim polaznicima i nadam se ponovnom viđenju.
Bistro bistrići !!!
Slike neka govore same za sebe !
Naravno, 4. svibnja smo opet na istom mjestu!
Sva su nam mjesta za taj termin popunjena, ali navijači su uvijek dobrodošli !!!
više slika pogledajte ovdje
Za sve zainteresirane
Email:
srk.ribomanija@gmail.com
Belot klub Turopolje
organizira održavanje turnira u kartaškoj igri Belot.
Isti će se održati dana 16.04.2011. godine s početkom rada u 19:00 sati u prostorijama Mjesnog doma Turopolje.
Propozicije:
Uplata kotizacije po osobi je 50,00 kuna.
Nagradni fond se formira od uplačene kotizacije.
Tijekom održavanja turnira predviđen je prigodni besplatni topli obrok za učesnike.
Nadamo se da će te ovu našu akciju podržati u što većem odazivu,s obzirom na konkurenciju Belot igrača iz Zagreba,Velike Gorice,Siska,Lekenika,Pešćenice i Buševca.
Belot klub Turopolje
Jeste li znali da je sv.Josip radnik zaštitnik našeg mjesta ?
Turopolje je od oduvijek bilo radničko naselje,gdje je drvna industrija mještanima oduvijek u krvi.Do domovinskog rata gotovo i da nije bilo kuće a da barem jedan član nije radio u turopoljskoj pilani,a bilo je i mnogo obitelji gdje su svi članovi radili u drvnoj industriji.Mnogi su ovdje dočekali penzije,a bilo je i mnogo onih koji su ostali invalidi rada.Upravo zbog tih radnih ljudi skromnih životnih prilika i zbog rada sa drvom za zaštitnika mjesta izabran je sv.Josip Radnik,a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa,a slavi se i dan mjesta,te međunarodni praznik rada.
Tko je bio Sv.Josip Radnik ?
Blagdan sv. Josipa (hebrejski: neka Jahve pridoda - djetetu koje će se roditi - još djece) Radnika uvrstio je u kalendar crkvene ili liturgijske godine papa Pio XII. 1955. g. Još prije, papa Leon XIII. 1889. g. u svojoj enciklici o sv. Josipu pod naslovom 'Quamquam pluries' radnike i sve ljude skromnih životnih prilika upućuje na ovoga sveca kao uzor i primjer za nasljedovanje. Sv. Josip je radom svojih ruku uzdržavao Gospu i Isusa. Uvodeći ovaj blagdan, papa Pio je htio potaknuti radnike na 'tiho i vjerno posvećivanje svagdanjega rada', kako je to činio šutljivi sv. Josip. Radnik je u kršćanstvu bio častan već po Isusu Kristu koji je radio i tako posvetio rad, pa onda po Blaženoj Djevici Mariji i sv. Josipu. Sv. pismo spominje sv. Josipa desetak puta poimence. O njegovu zanimanju doznajemo iz Svetoga pisma Novoga zavjeta. Sv. Matej Evanđelist piše kako su se Nazarećani divili Isusovu nastupu u njihovoj sinagogi i pitali se: 'Zar on nije tesarov sin' (Mt 13,54). U Sv. pismu ne ćemo naći ni jedne riječi sv. Josipa niti bilo što o svršetku života njegova. U sv. Josipu imamo trajno nadahnuće kako se odnositi prema obitelji i svakidašnjim dužnostima. Sv. Josip je u radu nalazio svoju sreću. Radio je s voljom, radošću i zadovoljstvom jer je bio svjestan da tako provodi volju Božju. Radom je oplemenio svoju dušu i srce. Na taj način stjecao je zasluge za nebo i dokazivao svoju ljubav prema Mariji i Isusu. Zato Crkva nastoji podići crkve posvećene sv. Josipu u radničkim središtima. U Hrvatskoj su posvećene mnoge crkve sv. Josipu Radniku. Spomenut ćemo samo neke: crkva u Belišću, Borovu, Osijeku, Slavonskome Brodu, Karlovcu (Dubovac) i Novome Virju. Pri posveti župne crkve u čast sv. Josipu Radniku u Novome Virju pokojni zagrebački kardinal, blažene uspomene, Franjo Kuharić između ostalog je kazao: "Draga moja braćo i sestre, na ovaj oltar donosim vaš rad, vaše žuljeve, vaš znoj, koji zalijeva ova polja da bi iz njih izniknuo svagdašnji kruh…"
Godine 1955. uveo je u crkvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika veliki papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan "koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik". Godine 1889. tzv. Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva. Iste godine papa Leon XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries, te u njoj "radnike i sve ljude skromnih životnih prilika 'upućuje na sv. Josipa' kao uzor i primjer za nasljedovanje".
Sveto pismo Novog zavjeta samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje. Sveto pismo spominje Josipa poimence više od 12 puta, a samo jedanput govori o njegovu zanimaju. Ne navodi nam također ni jednu jedinu njegovu riječ niti što kaže o svršetku njegova života. Uvođenjem blagdana sv. Josipa Radnika Crkva želi upozoriti na onu božansku odrednicu koja kršćanskog radnika najviše uzdiže i usavršuje. On radeći "pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli".
OBAVIJEST !
Još jedan podsjetnik o školi ribolova na koju ste svi pozvani. Škola će se održati 17.travnja na Šrc jezera u Vukojevcu s početkom u 10,oo sati. Kotizacija iznosi 100,00 kn, polaznici dobivaju ribički štap 4 ili 5 m s udicom u trajno vlasništvo, mamce i prihranu te malu porciju ćevapa ili ribice. Svi ste dobro došli a pogotovo djeca. Potrebno se javiti 10 dana prije.
Evo nekoliko predstojećih aktivnosti:
03.4 natjecanje u lov ribe udicom na plovak na melinskom kutu,
10. 4 također samo na šrc jezera u vukojevcu,
17.4 škola ribolova u vukojevcu,
30.4 možda maraton od 8 h na pisarovini ?
04.5 mala škola ribolova u vukojevcu,
-u 6. mj. planira se klubsko natjecanje u lovu ribe udicom na plovak ali i natjecanje bračnih parova, također i škola ribolova za naše najmlađe i još puno toga.
Bilo bu napeto ali lijepo, pa vidimo se
I još nekaj, stigle su članske karte, a očekuju se i klupske majice, u slobodnoj prodaji 80,oo kn kom. Prave su!
BISTRO !
BESPLATNA IGRAONICA - RADIONICA
Nedjeljom Društveni dom Turopolje Od 17:00 do 18:30 sati
- - -
Broj posjeta blogu od prosinca 2010
TUROPOLJE KARTA I VREMENSKA PROGNOZA
ZET-VOZNI RED,LINIJA-305 VELIKA GORICA-TUROPOLJE
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI :
01 6221-283
01 6262-903
01 6379-715
01 6221 144
01 6370-052
098 450-340
01 6263-857 098 802-755
01 6215-079
01 6219-692
01 6230-300
01 6370-640
01 6370 300
01 6221 263
Stare fotografije mjesta Turopolje |
102. Turopoljski fašnik-pobjeda klinaca iz Turopolja i Maskenbal u društvenom domu u Turopolju |
100 godina mjesta Turopolja |
Čišćenje snijega 12.02.2012. |
103. Turopoljski fašnik-pobjeda klinaca iz Turopolja i Maskenbal u društvenom domu u Turopolju |
Otvorenje novih prostorija Turopoljske udruge mladih, 21.09.2012. |
Kestenijada - Izrada bundeva - Udruga TUM, 28.10.2012. |
Prošao sam pola svijeta na sve četiri strane
Najljepše je Turopolje, cijeli svijet to znade
Lijepa sela Turopolja ponos našeg kraja
Lijepi dečki i djevojke puni osječaja
Turopolje moje drago u srcu te nosim
Kud god hodim, ma gdje bio, s tobom se ponosim
Sava nam je lijevo krilo, Zagreb širi grane
K`o da hoće pozdraviti turopoljce mlade
Našao sam turopoljku plavu i visoku
Kad je ljubim pamet gubim
s njom ću da se združim
Turopolje moje drago u srcu te nosim
Kud god hodim, ma gdje bio, s tobom se ponosim
Turopolje,zavičaju, grudo moja mila
Hrvatska me hrabra majka s ponosom rodila
Kako ne bi sretan bio u tako lijepom kraju
Zato pjevam pjesmu ovu svome zavičaju
Turopolje moje drago u srcu te nosim
Kud god hodim, ma gdje bio, s tobom se ponosim
TUROPOLJSKA HIMNA
Nek zaori naša pjesma snažno kao grom
Sedam stotin ljeta slavi Turopoljski dični dom
Složno naprijed braćo mila turopoljac želi vijek
Da ni jedna njemu sila ne pomuti slavni stijeg
Turopoljski lug, veselje njeg oblijeva Odre val
Slavne borbe je znamenje Lukavec ponosni grad
Staru tvoju slavu pjeva slavuj v lugu zelenom
O njoj priča naša djeva svome dragom miljenom
Da nam uvijek sretan bude, Turopoljski dični rod
Našu dragu djedovinu branit ćemo složno svi
Zato srca svi u jednu ljubav ćemo složit mi
Bože silni, Bože sveti, Turopoljski brani dom
Ljubav, slogu nam podijeli, ponos da smo rodu svom.