turopolje-mjesto

utorak, 30.08.2011.

Linija 305 od ponedjeljka preko mosta Kuče

NOVI VOZNI RED ZET-A - LINIJA-305,
VELIKA GORICA - TUROPOLJE

" U PROMETU OD: 05.09.2011 (PONEDJELJAK) "

- Autobusi na liniji 305 Velika Gorica - Turopolje ponovno će voziti redovnom trasom od
ponedjeljka, 5. rujna. Primjenjivat će se novi vozni red koji će biti objavljen na početno
krajnjim stajalištima te na našoj internet stranici - odgovorili su nam iz ZET-a na naš
upit o obnovi linije preko mosta u Kučama.

Linija 305 je nakon zatvaranja mosta u Kučama, koji je nakon prošlogodišnjih rujanskih
poplava proglašen nesigurnim, postala noćna mora za stanovnike Turopolja i Rakitovca.
Autobus prema Turopolju je vozio do mosta, tamo se okretao, te istim putem se vraćao
do Vukovine i nastavljao prema odredištu. Vozni red zbog toga više nije bio odgovarajući
za odlazak na posao ili školu zbog produženog vremena putovanja, pa je ubrzo
dogovoren i novi vozni red.

Iako su se korisnici usluga ZET-a na liniji 305 već pomirili s lošim voznim redom s
ograničenim brojem polazaka, a gradnja novog mosta potrajala bi godinama, ipak je
odlučeno da se most otvori za promet. Osam mjeseci njime su iz sigurnosnih razloga
"prometovali" samo pješaci da bi bez dodatnih radova nedavno, na zadovoljstvo okolnog
stanovništva, Županijske ceste ga proglasile sigurnim za promet vozilima do 7,5 tona.

- Često smo svjedoci kako preko mosta prolaze autobusi Autoturista i nekih
građevinskih firmi, osobito nas to smeta po ovim paklenim vrućinama kada se vozimo u
starim dotrajalim autobusima bez klime a put do kuće nam je znatno produžen zbog
neprometovanja busa ZET-a preko mosta u Kučama. Imali smo razumijevanja dok je
most bio zatvoren za sav promet, a sad kad je most otvoren ne želimo biti žrtve
nekordiniranosti i nemara odgovornih - požalio nam se jedan korisnik ZET-a iz Turopolja.

Glas nezadovoljnih stanovnika Donjeg Turopolja ipak je došao do odgovornih koji su
protekloga tjedna dogovorili vraćanje linije ZET-a u isti oblik kakav je imao pred
prošlogodišnjih rujanskih poplava. Linija će po novome voznom redu preko mosta Kuče
prometovati od 5. rujna.

( Izvor: Portal vgdanas.hr - nezavisni internetski portal grada Velike Gorice )

30.08.2011. u 14:36 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 27.08.2011.

Žirovinsko spravišće u Turopoljskom lugu

U subotu, 27. kolovoza 2011. od 11:00 sati, Plemenita opčina turopoljska organizira
manifestaciju „Žirovina 2011.“

Žirovinsko spravišće u svome službenom dijelu započinje svetom misom u kapeli
sv. Fabijana i Sebastijana u Kučama u 11 sati, razgledavanjem izložbe slika u staroj
školi u Kučama te obilaskom šume i Krčkih vrata kako bi se utvrdila rodnost žira u
Turopoljskom lugu. Plemenita opčina turopoljska potom će održati Žirovinsko
spravišće s okruglim stolom na temu "Selektivni rad, uzgojni program i održivi
razvoje, te borba za očuvanje pasmine turopoljske svinje".

Program:

11.00 – Sv. Misa u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u Kučama
12.15 – razgledavanje postave izložbe slika u staroj školi u Kučama
13.00 – obilazak šume, Krčkih vrata i pregled rodnosti žira u Turopoljskom lugu
14.30 – Žirovinsko spravišče Plemenite opčine turopoljske, Čardak

Dnevni red Spravišča:

1. Otvaranje Spravišča
2. Izvješće o rodnosti žira
3. Okrugli stol na temu: “Selektivni rad, uzgojni program i održivi razvoj,
te borba za očuvanje pasmine turopoljske svinje”

16.00 – kratki igrokaz “ Susret u šumi svinjara s gospodarom”

od 14.00 – kulturna događanja

Razgledavanje izložbi:
a) starog oružja
b) narodnih turopoljskih nošnji
c) umjetničkih slika

Recitali turopoljskih pjesnika

16.15 – domjenak: turopoljska kotlovina i turopoljski pečenec

od 16.00 – športski susreti “Žirovina 2011.”
- prasičkanje
- baltičanje
- gađanje praćkom i zračnom puškom
- gađanje lukom i strijelom u metu
- proglašenje rezultata

Ostala događanja:
-narodno veselje i zabava uz glazbu i ples
-razgledavanje okoliša u šumi Turopoljski lug
-vožnja zaprežnim kolima

27.08.2011. u 08:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 06.08.2011.

Priče iz turopoljske pilane (10)

"OD VODONOŠE DO DIREKTORA"

Godine 1960. nakon smrti direktora Steve Miletića ostaje prazno mjesto direktora DIP-a, pa se traži
barem privremeni, dok se ne pronađe pogodna ličnost. U ovoj "međuvlasti" izbor pada na čovjeka
koji je u pilani gotovo od njenog osnivanja 1911. godine i koji je po mnogo čemu postao legenda-
legendarni Ivan Kovačić - Ivić. Ivić je u pilani počeo kao vodonoša. Tada je imao samo 12 godina.
Bez ikakve školske naobrazbe, ali vrlo bistar, Ivić je napredovao mukotrpno. Najprije je počeo
čekičem označavati piljenu građu, zaljubio se u drvo, prošao je sve faze posla i uz rad stekao toliko
iskustva da je dotjerao do mjerača u skladištu, šefa skladišta, komercijalnog, a zatimm i do vršioca
dužnosti direktora DIP-a Turopolje. Svi koji su ga znali tvrde da je bio nenadmašiv stručnjak. Ivić je
postupno stekao i stanovite kvalifikacije, ali se oko njega isprelo toliko legendi, da je danas teško
razdvojiti istinu od pričina. Nekad zbunjeni dječak, našao se odjednom u vrhu svjetskog "drvnog
posla".Putovao je u Njemačku, Belgiju i druge zemlje, kako radi plasmana, tako i radi kontrole
isporuke kvalitetnih proizvoda DIP-a.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

"SLIKE POPUT PREDRATNIH"

Ono što je zatekao novi direktor ing. Rudolf Sabadi nalikovalo je slikama iz predratne pilane. Ručni
rad, zastarjeli proizvodi i tehnološki proces u vrijeme kad je i svjetska, pa i domača tehnologija
značajno napredovala. Trupci su se istovarivali djelomično pomoću mosne dizalice, a ostalo su
obavljali radnici ručno. Teške su trupce skidali s vagona, stavljali ih na vagonete koje su gurali do
skladišta i istovarivali. Ivan Sever ovako opisuje svoj rad na istovaru, oko 1960. godine: "Iz pilane su
stizali vagoneti s ispiljenom građom. Trebalo ih je istovariti, a vagonete vratiti u pilanu. Piljenicu po
piljenicu slagali smo u složajeve. Zatim je pruzimač došao pregledati robu, pa smo trebali prebaciti,
u smjeni, četiri - pet vagona građe, sve dok se ovaj ne bi uvjerio u kvalitetu. Građu je trebalo
ponovno utovariti u vagonete, pa onda u vagone. U zimsko bismo doba bili promrzli. Ako se vagonet
dobro natovari, jedva smo ga izgurali uz rampu visoku četiri metra. Ponekad bi vagoni klizili niz brdo,
a mi bismo se uz psovke razbježali."

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

"24 CIRKULARA I ŠUMA REMENJA"

Pilanu je i dalje pokretao polustabilni parni lokomobil. Bilo je instalirano pet vertikalnih sporohodnih
jarmača, jedan venecijaner i jedna rastužna jarmača - sječa se Josip Otopal, tehnički rukovoditelj
DIP-a. U hali pilane bila su čak 24 različita cirkulara, a sve je to pokretao lokomobil, posredstvom
remenog prijenosa. Šuma remenja vukla se kroz poljevinu, što je davalo dojam nesređenosti. Raditi
je bilo opasno, pogotovo je bila velika opasnost od požara. Nekako u to vrijeme i drvoprerađivačka
industrija, pa i DIP Turopolje, suočili su se s još jednom neupitnom činjenicom. Niska akomulativnost
i niski osobni dohoci bacali su ovu granu industrije ispod prosjeka. Poslovanje je uvijek bilo pozitivno,
ali dohodak uvijek prenizak, a osobni dohoci još niži. Flukacija radnika postala je jedan od najvažnijih
problema. Stari odlaze, mladi dijelom traže kruha na privremenom radu u inozemstvu ili u drugim
granama industrije, pa čak i po cijenu putovati iz Turopolja u Veliku Goricu ili u druge zagrebačke
opčine.

Od Stare fotografije mjesta Turopolja

06.08.2011. u 11:07 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

IZ POVIJESTI TUROPOLJA

Nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine, Eksploatacija turopoljskih šuma (Turopoljski Lug) uzela je maha. Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi. Tu, pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo, a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina. Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno, a zatim stalno, smjestila radnička populacija. Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje. Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga "Leštant", ali je taj naziv kasnije napušten. Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.

Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba, kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje. Doktor Ljudevit Josipović, turopoljski župan, prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca, kojima je samo preostalo da naknadno, kad je već sve bilo gotovo, odobre prodaju. Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi". Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija". U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora . U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.

U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici. U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer", ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo, a zatim je kroz nekoliko godina i zatrpano. Ciglana je, zbog loše kvalitete sirovine, prestala s radom 1938. godine. U blizini ciglane je postojala i lugarnica. Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, radio postaju, poštu, restoran, kuglanu, streljanu, mesnicu, brijačnicu... , a danas u moderna vremena toga više nema. Nekada je u mjestu djelovalo nekoliko sekcija: glumačka, kuglačka i streljačka.

Uz drvnu industriju, kroz svoju povijest, izraslo je i moderno radničko naselje. Drvna industrija počela je s radom 1911, godine, pa se ta godina uzima i kao godina nastanka mjesta Turopolje. Zbog svoje povijesti i zbog radnih ljudi skromnih životnih prilika, za zaštitnika mjesta izabran je Sv. Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta, te međunarodni praznik rada.

Turopolje danas

Danas mjesto Turopolje broji oko 1000 stanovnika. U mjestu se nalaze željeznički - ranžirni kolodvor, drvna industrija, ambulanta, društveni dom, zgrada nogometnog kluba sa igralištem, trgovina. U neposrednoj blizini mjesta nalazi se i letjelište Aero kluba Velika Gorica, gospodarsko - poslovna zona "Turopolje - Rakitovec", te poznati zatvor - kaznionica Turopolje. U mjestu djeluje jedno od najstarijih nogometnih klubova u našem kraju NK Turopolje (nekada: NK proleter, osnovan 1930. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje (osnovano 1941. godine), Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje, udruga TUM (turopoljska udruga mladih), Udruga umirovljenika Turopolje, Belot klub Turopolje, ŠRK (športsko ribolovni klub) Ribomanija, te Stolno teniski klub Turopolje.