-Kvaliteta
Prvorazredna, što pokazuje i podatak da se 80 posto cjelokupne proizvodnje izvozi na sve kontinente,
a u prvom redu, u zemlje zapadne Europe.
-Produktivnost i zaposlenost
Zahvaljujući modernizaciji, u pojedinim dijelovima procesa, produktivnost je povećana 10 puta, a broj
zaposlenih od predratnih 650, smanjen je na 350 radnika.
-Prosječni osobni dohoci
U 1980. godini prosječni osobni dohodak radnika iznosio je 9171 dinar,, što je spriječilo fluktaciju
radnika i ojačalo tim stručnjaka, a svi su oni prijeko potrebni za daljnji uspješan razvoj.
-Pravci razvoja
Od proizvodnje poluproizvoda, postupno će se povećavati proizvodnja finalnih proizvoda u koje će biti
ugrađeno više ljudskog rada, a biti će konkurenti i na stranim tržištima.
-Samoupravljanje
Samo zahvaljujući razvoju samoupravnih odnosa, moguće je bilo doseći sadašnji stupanj proizvodnje
i organizacije i stvoriti osnovicu za daljnje napredovanje DIP-a.
-Društveni standard
Uz DIP je niklo novo suvremeno naselje gradskog tipa, u kojem živi 1000 stanovnika, od toga 50 posto
zaposlenih radnika. Godine 1977. sagrađeno je i kupljeno 19 stanova za radnike. 1979. i 1980. rješena
su 34 stambena zahtjeva, a 1981. još devet. U skladu sa željama radnika, stimulira se obiteljska
izgradnja, a potrebni krediti u pravilu se odobravaju u cjelosti. U mjestu je sagrađena i ambulanta za
radnike i mještane Turopolja.
-Osnovno načelo poslovanja
Gospodarski, prvenstveno uz oslanjanje na vlastite mogučnosti i snage.
-Značenje kolektiva
Turopolje se danas ne može zamisliti bez DIP-a, niti DIP bez Turopolja. Iz ove uzjamnosti rađaju se
svi odnosi koji pridonose obostanom razvitku.
-Direktori radne organizacije od 1945. do 1981.
Drago Lučan od 1945 do 1949
Stevo Miletić od 1949 do 1960
Rudolf Sabadi od 1960 do 1964
Andrija Delač od 1964 do 1970
Milan Karaža od 1970 do 1977
Ivan Hečimović od 1978 do 1981
SAŽETAK
Razvojni put DIP-a dug je koliko i njegova povijest. Taj put je imao svojih uspona i padova. Bilo je
godina ada se ulagalo više, a i godina kada se nije ulagalo. Značajnija ulaganja u rekonstrukciju i
modernizaciju, kao što je već iznešeno, započela su prije dvadesetak godina, atraju i danas. Razvojni
put karakterističan je i po tome što je savlađivan korak po korak. Ulagalo se onoliko sredstava koliko
se zarađivalo vlastitim radom, iz neznatnu pomoć sredstava sa strane. Tako da na tom putu nije bilo
megalomanskih projekata, već niz malih akcija, čiji je cilj bio usavršavanje proizvodnog i tehnološkog
procesa, uz povećanje produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti. Ponekad se mogao stvoriti utisak
da radna organizacija stagnira, što je bilo pogrešno.Isoravnos takve politike ulaganja potvrđuje se
posebno danas, kada se jasno od strane društva moralo reći da se ulagati u razvoj može samo
onolikosredstava koliko se vlastitim radom i stvori. Danas DIP raspolaže suvremenom opremom u
pilanskoj i parketarskoj proizvodnji, te se ubraja u red organizacija koje su po produktivnossti rada i
ekonomskoj efikasnosti pri samom vrhu u republici. To je istovremeno omogučilo da DIP uspješno
savlada poteškoće s kojima se susreće na svjetskom konvertibilnom tržištu. Perspektive za daljni
razvoj DIP-a su velike, jer počivaju na trajnom izvoru sirovina, koje iznose oo 32 m3 pilanskih trupaca.
Te količine osigurane su iz užeg alimentacijskog područja kojeg čine šume između Kupe i Save, te
šume Žumberka. Godinama izgrađivani korektni poslovni odnosi između ŠG Zagreb, Šumarije Velika
Gorica i Remetinec, ŠG Sisak, Šumarije Pokupsko i Lekenik, ŠG Karlovac,te Šumarije Jastrebarsko,
garancija su da je sirovina za primarne pilanske kapacitete trajno osigurana. To istovremeno obvezuje
radne ljude i stručnjake u radnoj organizaciji da budući razvoj usmjere u oplemenjivanje drvene mase
kroz ulaganje više rada i izlazak na svjetsko tržište s finalnim proizvodom. Kadrovi s kojima danas DIP
raspolaže i odnosi na domaćem i inozemnom tržištu realna su osnova da se tako zacrtani planovi i
realiziraju.
Da se ne zaboravi !
Patrik Čunčić, Svibanj 2011.
(Original pisan 1981 godine u povodu 70 godina uspješnog rada Drvne industrije Turopolje)
(Fotografije su sakupljene iz različitih izvora: mještani, knjige, osobna arhiva...)