Agram news

07.01.2010., četvrtak

Snow Queen Trophy


Na Sljemenskoj stazi našli su se iskusni skijaši, ali i neki su po prvi puta stali na nju (photo by: Suzana Opačak)

Snow Queen Trophy 2010, najpoznatija skijaška manifestacija u Hrvatskoj održala se 3. (nedjelja) i 6. (srijeda) siječnja na Sljemenu. U subotu je započeo program sa izvlačenjem startnih brojeca za žensku utrku na Trgu bana Josipa Jelačiča. Paket ulaznica koštao je 150 kn i uključivao je prijevoz, koncerte te besplatnu hranu i piće. U nedjelju je održan ženski slalom međutim unatoč tome što su Hrvati imali velika očekivanja, Ana Jelušić i Nika Fleiss nisu bile na vrhu ljestvice. Ana Jelušić našla se na jedanaestom mjesto dok je Nika Fleiss bila na dvadesetidrugom mjestu. Pobjednica ovogodišnjeg slaloma je Sandrine Aubert koja je kao Snježna kraljica već tradicionalno okrunjena kristalnom krunu. Srebro je pripalo Kathrin Zettel, a broncom se okitila Sussane Riesch. Od naših skijašica nastupile su i Matea Ferk, Tea Palić te Sofija Novoselić. Iako su bile favoritkinje, utrka je bila razočaravajuća za Anju Paerson i Lindsay Vonn. Najviše nada ipak se polagalo u Ivicu Kostelića kojeg nije spriječila ni operacija koju je samo nekih dvadesetak dana radije imao nije spriječila da nastupi. Nažalost, zbog previše smrzunte staze te još uvijek neoporavljenog koljena Ivica Kostelić nije se uspio plasirati u drugu vožnju. Pobjednik u muškoj konkurenciji bio je Giuliano Razzoli koji je slavio po drugi puta no nažalost njegova kristalna kruna se razbila. Zbog toga su i talijanski mediji posvetili veliku pažnju, Kanađani su također bili zadovljni dok su Amerikanci doživjeli veliki fijasko. Navijači su kao i proteklih godina bili brojni, prosječno deset do petnaest tisuća po utrci. Posebni značaj ovoj utrci je potvrda FIS-a da će se Snow Queen Trophy u slalomskoj muškoj i ženskoj konkurencji održati i sljedeće četiri godine početkom siječnja. Zagreb je tako ostao jedini glavni grad koji se nalazi na FIS-ovoj karti što doprinosi i turističkom razvoju našeg glavnog grada.


Na Sljemenu je uvijek gužva - svako utrku pratilo je od deset do petnaest tisuća navijača (photo by: Suzana Opačak)

Suzana Opačak
- 12:02 - Komentari (1) - Isprintaj - #

04.01.2010., ponedjeljak

Peticija za ponovno otvaranje Kulušića


Prepoznatljiv znak Kulušića (photo by: Suzana Opačak)

Putem društvene mreže Facebook pokrenuta je grupa te nakon toga i peticija za ponovno otvaranje kultnog zagrebačkog kluba Kulušić koji je već neko vrijeme zatvoren zbog toga što su se stanari žalili na buku. Do sada se već 6 530 ljudi učlanilo u grupu „Što više članova za ponovno otvaranje alternativnog kluba KULUŠIĆ u zagrebu“, a potpisivanje online peticije je još u tijeku.
Glazbeno scenski centar (GSC) Kulušić je jedno od kultnih mjesta u Zagrebu koje je danas nažaost ljubitelja dobre glazbe zatvoreno te mlađe generacije o njemu slušaju od roditelja. Legendarni Kulušić se nalazi u Hrvojevoj ulici, a kolokvijalni naziv ovog kluba je Zebra zbog dugačkog crteža zebre na zidu u prednjem dijelu kluba.


Stanari su se žalili na buku te je zbog toga klub zatvoren, znak križa stoji na ulaznim vratima - počivao u miru (photo by: Suzana Opačak)


U Kulušiću su između ostalog snimljeni i najpoznatiji albumi uživo domaćih rock grupa kao što su Film, Bijelo dugme, Azra, Leb i sol, EKV, El.org., Le cinema... O važnosti ovog kluba govori i činjenica da se nalazi u leksikonu yu-mitologije. Krajem 80-tih Kulušić je ugostio neka od vodećih svjetskih imena koji su tada bili na vrhuncu kao primjerice Pixies.
Starije generacije govore da je Kulušić bio klub sa najboljim zvukom u Zagrebu i široj okolici.
Kulušić je bio dio mnogih generacija te svi nostalgični komentari koje članovi grupe na Facebooku pišu podsjećaju na dobra stara vremena. Sjećam se da mi je tata o Kulušiću i tadašnjoj zagrebačkoj sceni pričao još dok sam bila mala. Jedva sam čekala da odem u Zagreb na studij samo me nažalost dočekalo pregršt narodnjačkih klubova, a malo onih koji imaju dušu, kao što ju ima Kulušić. I Vi možete pomoći da se Kulušić ponovno otvori, ako želite potpišite online peticiju.


Komentari na Facebook grupi i poruke koje dobivaju članovi grupe (photo by: Suzana Opačak)

Suzana Opačak


- 17:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.12.2009., srijeda

Popularizacija znanosti


Studenti fizike Jelena Petković i Robert Rumenović obilaze osnovne i srednje škole kako bi pokazali djeci u školama pokuse (photo by: Suzana Opačak)

Studenti fizike s zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta pokrenuli su projekt kojim nastoje popularizirati fiziku u osnovnim i srednjim školama. Projekt traje od 2005. godine, a pokrenuli su ga jer je uočeno da svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, opada interes za studiranjem prirodnih znanosti, a među njima i fizike.
Popularizacijom znanosti se nastoji određeno znanstveno područje približiti onima koji s njim nisu profesionalno vezani. Cilj je da se unaprijedi percepcija znanosti kao društveno iznimno korisne djelatnosti koja omogućava razvoj i napredak zajednice.
Projekt studenata fizike zove se fizika express, zajedno obilaze osnovne i srednje škole gdje studentima drže zanimljiva predavanja i pokazuju pokuse koje učenici nemaju prilike vidjeti na redovnim školskim satovima. Odlaze u školu koja pokaže interes da im oni dođu te su do sada već bili su duž cijele Hrvatske. Studentica Jelena Petković koja več nekoliko godina sudjeuje na ovom projektu je rekla kako njihov projekt već daje rezultate budući da među svojim studentima imaju učenike koji su imali prilike vidjeti njihovo predavanje.


Student Robert pokazuje učenicima pokus s fosforom (photo by: Suzana Opačak)

“Znanost bi se mogla popularizirati drugačijim pristupom u samim školama? Naravno učenje svega iz udžbenika, bubanje napamet – to je nezanimljivo. Trebalo bi ih zainteresirat – da i oni sami nešto naprave.” predložio je Robert Rumenović koji također sudjeluje na ovom projektu.
Mladi znanstveni entuzijasti dokaz su da oni koji se odluče baviti znanošću doista uživaju u tome.
Cilj nam je da bude čim više interaktivno jer tako ih potičemo na razmišljanje da oni sami razmisle što bi se moglo dogoditi . Tražimo njihova objašenjenja i na kraju im damo prava objašnjenja. Naravno pojednostavljenjena.” objasnila je Jelena način na koji djeci približavaju znanost.
Još jedan projekt koji se bavi popularizacijom znanosti je FameLab odnosno Laboratorij slave koji tradicionalno organizira BritishCouncil u sklopu Festivala znanosti. Cilj Laboratorija slave je da mladi znanstvenici održe zanimljiva izlaganja koja može razumjeti publika koja prati natjecanje. O uspjehu hrvatskih mladih znanstvenika govori i činjenica da je prošle godine mladi znanstvenik Marko Košiček s Instituta Ruđer Bošković osvojio prvo mjesto na međunarodnom natjecanju « Laboratorija slave » u Velikoj Britaniji.
Ovakvi projekti kojima se znanost želi popularizirati te djeca motivirati za odabir znanstvene karijere kao životnog poziva je za svaku pohvalu. Nadajmo se da će ovakvih projekata biti još više te da će djeca barem zavoljeti prirodne znanosti.


Učenici se zabavljaju dok uče o zvučnim valovima (photo by: Suzana Opačak)

Fizika ekspres


Suzana Opačak

- 08:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.12.2009., ponedjeljak

Završen ciklus radionica djembe bubnjeva


Prvi koncert koji su održali polaznici tečaja djembe - zapadnoafričkog instrumenta (photo by: Suzana Opačak)

U MMC studiju, Vlaška 92, održan je završni koncert polaznika glazbene radionice djembe, tradicionalnog zapadnoafričkog instrumenta. Ovakva vrsta radionice promiče glazbene instrumente zapadnoafričke kulture, multikulturalnost i alternativnu glazbenu kulturu. Radionice se održavaju u četiri različita stupnja. Prvi stupanj radionice je za one koji imaju minimalno ili nemaju iskustvo u sviranju djembe bubnjeva te se tek trebaju upoznati sa osnovnom tehnikom i udarcima.


Djembe bubanj (photo by: Suzana Opačak)

Drugi stupanj glazbene radionice je za one koji imaju iskustvo u sviranju djembe bubnjeva dok je napredniji treći stupanj za one koji djembe sviraju više od jedne godine i koji barataju s tehnikom sviranja. Najnapredniji četvrti stupanj je za one koji u potunosti barataju tehnikom sviranja i sviraju djembe više od tri godine. Ciklusi tečaja traju tri mjeseca, a cijena radionice je 700 kuna. Ovakava vrsta radionice oživaljava ritam prisutan u svakom čovjeku, potiče razvoj motoričkih sposobnosti, opušta i rješava stresa, poboljšava se memorija i muzikalnost.
Upravo pred sam Božić završen je još jedan ciklus radionica koje su uključivale djembe i dun dun bubnjeve. U MMC Studiju održan je završni koncert polaznika na kojem su pokazali što su naučili u protekla tri mjeseca. Sve stupnjeve na završnom koncertu vodio je sam voditelj radionice Nenad Kovačić koji se bavi sviranjem Djembe posljednjih devet godina i veliki je zaljubljenik u afričku tradicionalnu glazbu o kojoj piše i na svom blogu.
Vještinu tog sviranja učio je pohađajući radionice vrnih djembe majstora od kojih kao najvažniju ističe onu koju je pohađao u Africi kod Mamady Keite u Gvineji.
Ukoliko i vi želite pohađati ovakvu radionicu, požurite se jer novi ciklus radionica započinje uskoro. Nije nužno da imate svoj djembe jer postoji određen broj djembi za posudbu.


Voditelj Nenad Kovačić (prvi s desne strane) predvodi ritmove polaznika radionice na nastupu (photo by: Suzana Opačak)

Ritmovi Afrike


Suzana Opačak
- 20:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.12.2009., ponedjeljak

Tribina "Kosovo danas"


Počasni gosti tribine - Adem Demaqi i prof. dr. sc. Ivo Goldstein na katedri (photo by: Suzana Opačak)

U organizaciji Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj održana je tribina pod nazivom „Kosovo danas“ upravo na dan ljudskih prava 10. prosinca naFakultetu političkih znanosti. Na tribini su sudjelovali dekan Fakulteta političkih znanosti Vlatko Cvrtila, prof. dr.sc. Ivo Goldstein, predsjednik Foruma albasnkih intelektualaca Muahamet Morina te pisac i političar Adem Demaqui.
“Mnogi od vas znaju da je gospodin Demaqui bio ukupno 28 godina u zatvoru. Od toga je 14 godina bio u Hrvatskoj. Ispričao je jednu zgodu o tome kako je bilo puno povrtatnika u zatvoru te su ga stalno pitali je li još tu i što radi i da se ne treba više zvati Demeaqui (čita se Demači) nego Domaći.” – našalio se na samom početku dekan Vlatko Cvrtila govoreći o tome kako je tribina organizirana na Dan ljudskih prava.


Dekan Fakulteta političkih znanosti prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila (photo by: Suzana Opačak)

Adem Demaqi, bivši politički zatvorenik te dobitnik nagrade Europskog parlamenta za ljudska prava na tribini je rekao kako Kosovo danas ima ograničenu samostalnost. “Za Kosovo je od presudnog značenja da dobije potpunu nezavisnost” rekao je Demaqi koji je dobio titulu “kosovskog Mandele”
Prisutni Albanci bili su izuzetno nezadovoljni dijelom u kojem je govorio uvaženi gost tribine prof. dr. Ivo Goldstein koji je govorio o Kosovu u okviru Jugoslavije što su oni shvatili kako srpsku propagandu. Goldstein je bio izrazito blagonaklon prema bivšem komunističkom režimu što je jako naljutilo bivšeg političkog zatvorenika Adema Demaquia.
Nezavisni predjsednički kandidat Nadan Vidošević govorio je o ekonomskom aspektu i čimbenicima koji utječu na razvoj.
Forum albanskih intelektualaca registriran je pri Ministarstvu pravosuđa i ostalim nadležnim tijelima lokalne samouprave. FAI je ujedno i najznačajnija udruga koja se zalaže za očuvanje kulturne baštine i etničkog identiteta na najvišoj razini kao što je njegovanje albanskog jezika i pisma, promicanje odgoja i obrazovanje pripadnika albanske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj na materinjem jeziku, sudjelovanje pripadnika albanske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj na materinjem jeziku, sudjelovanjem pripadnika albanske nacionalne manjine u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, povezivanje sa drugim udrugama nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te suradnja s domaćim i inozemnim sestrinskim udrugama u regiji, te obavljanjem drugih poslova prema Statutu Foruma.


Dekan fakulteta i predsjednički kandidat Nadan Vidoševič; sudionici tribine dobili su knjige na poklon (photo by: Suzana Opačak)

Predsjednički kandidat Nadan Vidošević



Suzana Opačak
- 17:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.12.2009., petak

Novinarski prosvjed

Image Hosted by ImageShack.us
Snimatelj s crvenim trakicama koje simboliziraju cenzuru (photo by: Suzana Opačak)

Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo je prosvjedni skup pod nazivom „Stop cenzuri-sloboda novinarima“ čiji je cilj bio upozoriti na loš položaj novinara u medijima. Slobodni novinar i bloger Željko Peratović na svom je blogu donio zaključke donesene na 50. Skupštini HND-a na kojoj je i donesena odluka o prosvjedu te je objavio poziv svima da se odazovu prosvjedu novinara.

Image Hosted by ImageShack.us
Okupljeni prosvjednici pozorno slušaju predsjednika HND-a Zdenka Duku (photo by: Suzana Opačak)

Sveukupno se oko dvjestotinjak novinara okupilo na platou ispred Hrvatskog novinarskog doma gdje su svojim istupima progovorili u stanju u medijima i dali prijedloge za drugačije uređenje. „Ovo je borba za bolje novinarstvo. Novinari su primorani obavljati sve trivijalnije poslove“ poručio je Zdenko Duka, predsjednik HND-a. Novinari su za vrijeme trajanja prosvjeda nosili prekrižene crvene trakice kao simbol cenzure.
Najveću podršku novinarima su dali studenti koji su se također odazvali ovom prosvjedu. Povorka prosvjednika uputila se zatim Savskom ulicom do Crnatkove i Runjaninove ulice gdje se nalazi Ministarstvo kulture. Čelinici HND-a predali su Deklaraciju prosvjeda "Stop cenzuri - sloboda novinarima" u kojoj su iznijeli zahtjeve prema kojima bi trebao biti izmijenjen Zakon o medijima.
Prvi zahtjev je da novinari u redakcijama sami biraju urednike i glavne urednike te da odlučuju o njihovim smjenama. Drugi zahtjev je da se osigura transparentnost vlasništva u privatnim medijima i ograniči medijska konsentracija. Treći zahtjev je da se osnuje vijeće za medije, a četvrti zahtjev je da se pristup bogatoj arhivi Vjesnika koju trenutno ima pravo koristiti samo Hina omogući svima.
Kao najveći problemi hrvatskog novinarstva navedeni su cenzura i autocenzura te pritisak koji oglašivači vrše na uređivačku politiku. „Cenzura je zabranjena Ustavom, ali se ipak u hrvatskom društvu prečesto provodi, a glavni su cenzori veliki oglašivači, političari i vlasnici medija koji se udružuju da bi nas cenzurirali i potaknuli na autocenzuru “ zaključio je Zdenko Duka, predsjednik HND-a


Kolona prosvjednika na putu do Ministarstva kulture (photo by: Suzana Opačak)


Suzana Opačak

- 12:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.12.2009., petak

David Plouffe u Zagrebu


Tisuće ljudi pozorno su slušale predavanje Davida Plouffea (photo by: Suzana Opačak)

David Plouffe, voditelj kampanje američkog predsjednika Baracka Obame gostovao je 3. prosinca u Zagrebu u sklopu Weekend Sessiona. Održao je predavanje pod nazivom "Umijeće mogućeg" o strategiji predizborne kampanje trenutnog američkog predsjednika Baracka Obame. Upravo ga je Obama nazvao “neopjevanim herojem” u svom govoru nakon što je pobijedio na izborima u studenom prošle godine.
Plouffe smatra kako im je upravo upotreba novih medija omogućila pobjedu jer su stvorili novu izbornu bazu koja je bila sastavljena od mladeži SAD-a kao i starijih građana koji do tada nisu upotrijebili svoje glasačko pravo. Plouffe je rekao i kako je sam Obama na početku inizisitrao na drugačijoj kampanji jer nije htio slati svoje poruke samo putem vodećih dnevnih novina i televizije već je htio objasniti svakom Amerikancu koja je svrha i cilj njegovog programa i navesti građane da i oni sami aktivno sudjeluju u kampanji.


Voditelja svoje kampanje predsjednik Obama nazvao je "neopjevanim junakom" (photo by: Suzana Opačak)

Plouffeov posjet Hrvatskoj poklopio se sa predsjedničkom kamapnjom koja se trenutno vodi u Hrvatskoj te je stoga Plouffe odmah upozorio kako je Obamina kampanja jedinstvena jer je napravljena iskuljučivo za SAD koje su po svojim karakteristikama posebne.
Zbog toga se i kampanja temeljila ne većem utjecaju interneta i korištenju svih mogućnosti koje novi mediji pružaju. Napomenuo je kako su ključnu ulogu na sam ishod izbora ipak ima sam kandidat i način na koji kandidat vodi svoju komunikaciju među građanima. Otkrio je i kako su dvije trećine novca za kampanju priklupljene upravo putem interneta, a najdarežljiviji donatori su bili studenti i umirovljenici. Upravo u tome jednim dijelom je i posebnost ove kampanje jer nije uobičajeno da su donatori oni sa skromnim prihodima.
Novi mediji poslužili su im i kao taktičko oružje za borbu protiv republikanca JohnaMcCaina i to na način da su brojni volonteri u državama koje su se u ranijoj povijesti pokazale kao sklonije glasovanju za republikance preoteli mlade birače republikancima koji na prijašnjim izborima nisu glasali. Upravo zbog tog poteza su i dobili brojne kritike od medija pa čak i od samih demokrata. Hrvatski PR stručnjak Krešimir Macan primjetio je kako su dvije najčešće korištene riječi u predavanju Davida Plouffea bile strategija i kandidat.
Zaključak izlaganja Davida Plouffea mogao bi se svesti na to kako je Obama jednim dijelom zasigurno i dobio izbore zbog prirodnosti i neposrednog kontakta s biračima.

David Plouffe u Zagrebu



Suzana Opačak
- 18:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.11.2009., petak

Dreft Fashion Week Zagreb


Matilda Sporiš i Petra Petrišanec / model Tatjane Grgurine Vučetić / SF kolekcija Mare Miloglav (photo by: Suzana Opačak)


Dreft Fashion Week Zagreb (26.-28.11.2009.) jedinstveni je modni događaj i jedini modni događaj u Hrvatskoj koji se nalazi na svjetskoj modnoj karti. Uz poznate dizajnere iz Hrvatske sudjeluju i dizajneri i iz ostalih zemalja. Sinoć je predstavljenjem pobjednika Modnog ormara u Balonu Boćarskog doma počeo Dreft Fashion Week Zagreb koji traje još dva dana. Jasmina Bolanča pokazala je tako svoju mini kolekciju bijelih haljina, dok je modni dvojac Nikola Barbir i Adela Kliškić pokazao da proljeće-ljeto 2010 vide u dugačkim crno-bijelim haljinama dok su jakne crne i naglašenih ramena. Također pobjednici Modnog ormara Matilda Sporiš i Petra Petrišanec priredile su svojevrsnu predstavu u predstavljanju haljina ukrašenih stakalcima. Manekenke su uz recitiranu pjesmu i glazbu Beethovena „Za Elisu“ hodale kao lutke.

Tatjana Grgurina Vučetić je za sljedeću modnu sezonu inspirala moda iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Krojevi njenih haljina bili su lepršavi i u hladnim bojama, a modni dodatci bili su svileni šalovi i ukrasi za kosu. Također uz odjeću je predstavila i kolekciju svog nakita.
Mara Miloglav koja je osvojila nagradu za najboljeg mladog dizajnera je ovoga puta samostalno izlagala i predstavila nam je svoju kolekciju trobojnih haljina koje su bile inspirirane znanstveno-fantastičnim filmovima.
Darija Kostenko rođena Ruskinja koja živi u Budimpešti je ove godine po četvrti puta predstavila svoju kolekciju na zagrebačkom tjednu mode. Predstavila je svoju kolekciju „Playin´ Cards“ inspiriranu Alisom u zemlji čudesa. Kolekcija je izrađena od prirodnih materijala, pamuka i trapera dok su otisci karata rađeni ručno.


Maneken u kreaciji Darije Kostenko te dva Stefanelova modela za predstojeću sezonu (photo by: Suzana Opačak)

Najviše ovacija izazvao je mladi dizajner Natalio Đangradović jer su manekenke izašle na pistu samo u hlačama dok su rukama prekirivale grudi. Talijanska modna kuća Stefanel pokazala je svoju kolekciju cipela, nakita i torbi. Boje koje su prevladavale u ovoj kolekciji su variriale od bež i zemljanih tonova pa sve do jarke ljubičaste, narančaste i tirkizne.
Dreft Fashion Week traje još dva dana u Balonu Boćarskog doma, ukoliko ste u mogućnosti svakako ga posjetite i saznajte što su nam dizajneri osmislili za nadolazeću sezonu.

Suzana Opačak
- 10:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.11.2009., nedjelja

Sajam na Britancu


Raj za ljubitelje antikviteta (photo by: Suzana Opačak)

Svake nedjelje na Britanskom trgu u Zagrebu od 8 do 14 sati možete posjetiti sajam antikviteta, starina i umjetnina koji se održava pod pokroviteljstvom Tržnica Zagreb . Ovaj sajam poznat je kao raj za ljubitelje antikviteta, a zbog svoje duge tradicije Britanac se počeo smatrati i svojevrsnom nedjeljnom špicom. Možete pronaći gotovo sve - od namještaja, knjiga, odjeće, umjetničkih slika, lampi, glasovira, tepiha, nakita, srebrnine pa sve do starih novčića, nalivpera, gramofona, noževa, puški. Na Britancu se je moto da se traži što neobičniji i što stariji predmet.
Uvijek vlada velika gužva zato što Zagrepčani rado posjećuju ovaj sajam nakon što obave sve svoje nedjeljne obveze. U razgovoru s ljudima koji posjećuju ovaj sajam, priznali su mi da im je ovaj sajam postao neka vrsta rituala. Nakon napornog radnog tjedna, mnogi se opuštaju u razgledavanju starina na Britancu.
Međutim pri kupovini je potreban dodatan oprez . Jednu nedjelju na Britancu sam razgledavala umjetničke slike sa svojim prijateljem slikarom. Izlagači su nam objašnjavali sve o slikama koje su po svojim cijenama u rangu s onima u zagrebačkim galerijama. Međutim prijatelj me upozorio da svi izlagači ne govore istinu i da te slike ne vrijede toliko jer nisu izrađene u ulju već u akriliku. Zbog toga bi trebale biti jeftinije. Prodavači vam ne otkrivaju pravu istinu o slikama samo kako bi povisli cijenu, a bez realne osnove za to. Zato je pametno da kada kupujete na Britancu povedete sa sobom nekoga tko se u starine i umjetnine razumije te će vam pomoći pronaći kvalitetan komad kojemu je cijena realna.

Image Hosted by ImageShack.us
Bogata ponuda ogrlica od poludragog kamenja (photo by: Suzana Opačak)

No ne morate za sve stvari koje se prodaju na Britancu voditi toliku pažnju i brigu oko kupovine. Možete pronaći nakit od poludragog kamenja i srebrninu. Ogrlice od rozenkvarca i gorskog kristala prodaju se za samo 50 kuna. Najtraženija roba na Britancu su stare drvene škrinje koje su prilagodljiv ukras za svaki dom.
Prodaju se i stare fotografije po jeftinim cijenama, a mogu vašem stanu dati starinski štih. Također imate i veliku ponudu knjiga koje možete kupiti za samo 10 kuna. Sve ovisi o tome što tražite.
A ako i nemate neki posebni komad koji tražite, možda inspiraciju za uređenje stana dobijete kada se nađete na Britancu. Bogata ponuda i razgovor s pričljivim prodavačima zasigurno će u vama pobuditi duh starine.

Image Hosted by ImageShack.us
Starinski namještaj na Britancu je jako tražena roba (photo by: Suzana Opačak)

Britanac nedjeljom



Suzana Opačak
- 15:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.11.2009., petak

Knjiga i čitanje su INterliber


Prodavači na Interliberu uvijek imaju pune ruke posla (photo by: Suzana Opačak)


Interliber - međunarodni sajam knjiga koji se održava u petom i šestom paviljonu Zagrebačkog velesajma traje još samo dva dana. Interliber se održava 32. godinu zaredom, a ove godine na njemu sudjeluje čak 290 izlagača. Možete pronaći bogatu ponudu knjiga, časopisa, stripova i multimedijalnih sadržaja po cijenama nižim do čak 70%.
Velika ponuda i niže cijene privukle su i brojne posjetitelje. Najveća gužva je u petom paviljonu gdje su izlagači Algoritam i Profil koji su znatan dio svog asortimana snizili. Sajam se i ove godine održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture koje kako je rekao na samom otvaranju sajma ministar kuluture Božo Biškupić svojom potporom sudjeluje u cijelom lancu nastanka knjige te njezine distribucije do čitatelja.


Raznolika i bogata ponuda na ovogodišnjem Interliberu (photo by: Suzana Opačak)


Prijašnjih godina Interliber se održavao u sklopu programa „Zemlja partner“ koji se prakticira od 2003. godine. Međutim ove godine Bugarska je otkazala najavljenu suradnju te se tako ovogodišnji Interliber ne održava u sklopu toga programa. Tako je ovaj sajam prijašnjih godina zbog tog programa imao i međunarodni karakter, što ove godine nažalost nije bio slučaj.
Medicina, pravo, psihologija, sociologija, politologija, ekonomija, astrologija, religija... teško je nabrojati sva područja iz kojih možete pronaći knjige na ovogodišnjem Interliberu. Bogata ponuda knjiga i udžbenika ovaj sajam čini izuzetno primamljivim.
Na štandu Medicinske naklade susrela sam dvije studentice medicine, Anju i Marijanu koje su mi priznale kako otkako su počele studirati dolaze na Interliber i kupuju svu potrebnu literaturu za studij po znatno povoljnijim cijenama.
„Te knjige nama stvarno trebaju, ne možemo si kopirati sve te knjižurine jer bi mi se sve raspalo. Ogromne su, a i te knjige nama trebaju i kad položimo ispit. Uvijek trebaš nešto pogledati i podsjetiti se nečega. Inače su jako skupe, ovdje ih možemo kupiti puno jefitinije pa si tako kupim sve knjige koje mi trebaju za cijelu godinu”, ispričala nam je Marijana, studentica treće godine medicine.
No ne morate kao i one tražiti stručnu literature, ima tu za svakoga ponešto. Počevši od kuharica do chic-lit literature koja se prodavala na kioscima, zbirki pjesama, remek djela svjetske i hrvatske književnosti, razno-raznih priručnika, dječjih knjiga, biografija… Na vama je da se požurite do Zagrebačkog velesajma i ne propustite ovu jedinstvenu ponudu koja se nažalost pruža samo jedanput godišnje.

Interliber 2009.


Suzana Opačak
- 12:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.11.2009., nedjelja

Hrelić

Image Hosted by ImageShack.us
Kamion umjesto štanda (photo by: Suzana Opačak)

Hrelić je najpoznatije shopping mjesto u Zagrebu koje će uskoro napuniti čak 39 godina svog postojanja. Najveći zagrebački sajam rabljene robe održava se dva puta tjedno, srijedom i nedjeljom tijekom čitave godine, a nalazi se zapadno od gradskog deponija Jakuševac. Sajam je ime dobio prema susjednom selu Hrelić koje se nalazi južnije i kraj kojega se prije trideset godina razvio sajam nakon što je premješten iz Heinzlove ulice.
Sva ta gužva, cjenkanje, šibicarenje trojice staraca koji redovito nasamare naivce što se prvi put pojave na sajmu, miris poznatih delicija Hrelića iz pečenjarnica smještenih u barakama daje poseban štih. Ukratko, Hrelić ima dušu. Hrelić je ono što uz sjajne izloge u Ilici i blistave shopping centre ocrtava stvarnost glavnog grada.
Hrelić radi bez obzira na vremenske uvjete i blagdane. Bez obzira na hladnoće zimi i nesnosne vrućine ljeti, prodavači strpljivo i nasmijano dočekuju kupce kako bi nešto zaradili. Kada je vrijeme lijepo, Hrelić nedjeljom posjeti od 20 do 40 tisuća ljudi. Teško je zamisliti mjesto koje svaki tjedan može privući toliki broj posjetitelja. Ni nogometnim stadionima i koncertima to ne ide tako lako kao Hreliću. Posljednjih mjeseci prodavači govore kako sajam neprestano raste. Sve je više onih koji prodaju privatne stvari, pa se tako na sajmu nađu i nove tv plazme kupljene kreditnom karticom, obiteljsko nasljeđe srebrnine, krznene bunde i ostali luksuzi kojih se ljudi rješavaju o ovo doba krize.
Čini se da je to postaje hrvatska realnost pa je tako novi komad hi-techa u blatnoj kaljuži Hrelića dokaz da živimo daleko iznad svojih mogućnosti . Na Hreliću možete pronaći gotovo sve – od antikviteta i namještaja, knjiga i časopisa do odjeće, tehnike i automobila. Cijena odjeće kreće se od dvije pa do deset kuna. Polovan auto možete kupiti za već dvije tisuće kuna, a cijene knjiga kreću se od pet kuna. Iako su se mnogi zabrinuli za daljnju sudbinu Hrelića zbog proširenja deponija Jakuševac, prema riječima direktora sajma Stjepana Obada Hrelić će ostati na sadašnjem mjestu, postat će gospodarska zona i preurediti će se.


Uobičajen način kupovine na Hreliću - prebiranje po hrpama (photo by: Suzana Opačak)

Hrelić


Suzana Opačak


- 22:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2010  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (5)
Studeni 2009 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Linkovi

Brojač posjeta