Agram news

Studenti fizike Jelena Petković i Robert Rumenović obilaze osnovne i srednje škole kako bi pokazali djeci u školama pokuse (photo by: Suzana Opačak)

Studenti fizike s zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta pokrenuli su projekt kojim nastoje popularizirati fiziku u osnovnim i srednjim školama. Projekt traje od 2005. godine, a pokrenuli su ga jer je uočeno da svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, opada interes za studiranjem prirodnih znanosti, a među njima i fizike.
Popularizacijom znanosti se nastoji određeno znanstveno područje približiti onima koji s njim nisu profesionalno vezani. Cilj je da se unaprijedi percepcija znanosti kao društveno iznimno korisne djelatnosti koja omogućava razvoj i napredak zajednice.
Projekt studenata fizike zove se fizika express, zajedno obilaze osnovne i srednje škole gdje studentima drže zanimljiva predavanja i pokazuju pokuse koje učenici nemaju prilike vidjeti na redovnim školskim satovima. Odlaze u školu koja pokaže interes da im oni dođu te su do sada već bili su duž cijele Hrvatske. Studentica Jelena Petković koja več nekoliko godina sudjeuje na ovom projektu je rekla kako njihov projekt već daje rezultate budući da među svojim studentima imaju učenike koji su imali prilike vidjeti njihovo predavanje.


Student Robert pokazuje učenicima pokus s fosforom (photo by: Suzana Opačak)

“Znanost bi se mogla popularizirati drugačijim pristupom u samim školama? Naravno učenje svega iz udžbenika, bubanje napamet – to je nezanimljivo. Trebalo bi ih zainteresirat – da i oni sami nešto naprave.” predložio je Robert Rumenović koji također sudjeluje na ovom projektu.
Mladi znanstveni entuzijasti dokaz su da oni koji se odluče baviti znanošću doista uživaju u tome.
Cilj nam je da bude čim više interaktivno jer tako ih potičemo na razmišljanje da oni sami razmisle što bi se moglo dogoditi . Tražimo njihova objašenjenja i na kraju im damo prava objašnjenja. Naravno pojednostavljenjena.” objasnila je Jelena način na koji djeci približavaju znanost.
Još jedan projekt koji se bavi popularizacijom znanosti je FameLab odnosno Laboratorij slave koji tradicionalno organizira BritishCouncil u sklopu Festivala znanosti. Cilj Laboratorija slave je da mladi znanstvenici održe zanimljiva izlaganja koja može razumjeti publika koja prati natjecanje. O uspjehu hrvatskih mladih znanstvenika govori i činjenica da je prošle godine mladi znanstvenik Marko Košiček s Instituta Ruđer Bošković osvojio prvo mjesto na međunarodnom natjecanju « Laboratorija slave » u Velikoj Britaniji.
Ovakvi projekti kojima se znanost želi popularizirati te djeca motivirati za odabir znanstvene karijere kao životnog poziva je za svaku pohvalu. Nadajmo se da će ovakvih projekata biti još više te da će djeca barem zavoljeti prirodne znanosti.


Učenici se zabavljaju dok uče o zvučnim valovima (photo by: Suzana Opačak)

Fizika ekspres


Suzana Opačak

Prvi koncert koji su održali polaznici tečaja djembe - zapadnoafričkog instrumenta (photo by: Suzana Opačak)

U MMC studiju, Vlaška 92, održan je završni koncert polaznika glazbene radionice djembe, tradicionalnog zapadnoafričkog instrumenta. Ovakva vrsta radionice promiče glazbene instrumente zapadnoafričke kulture, multikulturalnost i alternativnu glazbenu kulturu. Radionice se održavaju u četiri različita stupnja. Prvi stupanj radionice je za one koji imaju minimalno ili nemaju iskustvo u sviranju djembe bubnjeva te se tek trebaju upoznati sa osnovnom tehnikom i udarcima.


Djembe bubanj (photo by: Suzana Opačak)

Drugi stupanj glazbene radionice je za one koji imaju iskustvo u sviranju djembe bubnjeva dok je napredniji treći stupanj za one koji djembe sviraju više od jedne godine i koji barataju s tehnikom sviranja. Najnapredniji četvrti stupanj je za one koji u potunosti barataju tehnikom sviranja i sviraju djembe više od tri godine. Ciklusi tečaja traju tri mjeseca, a cijena radionice je 700 kuna. Ovakava vrsta radionice oživaljava ritam prisutan u svakom čovjeku, potiče razvoj motoričkih sposobnosti, opušta i rješava stresa, poboljšava se memorija i muzikalnost.
Upravo pred sam Božić završen je još jedan ciklus radionica koje su uključivale djembe i dun dun bubnjeve. U MMC Studiju održan je završni koncert polaznika na kojem su pokazali što su naučili u protekla tri mjeseca. Sve stupnjeve na završnom koncertu vodio je sam voditelj radionice Nenad Kovačić koji se bavi sviranjem Djembe posljednjih devet godina i veliki je zaljubljenik u afričku tradicionalnu glazbu o kojoj piše i na svom blogu.
Vještinu tog sviranja učio je pohađajući radionice vrnih djembe majstora od kojih kao najvažniju ističe onu koju je pohađao u Africi kod Mamady Keite u Gvineji.
Ukoliko i vi želite pohađati ovakvu radionicu, požurite se jer novi ciklus radionica započinje uskoro. Nije nužno da imate svoj djembe jer postoji određen broj djembi za posudbu.


Voditelj Nenad Kovačić (prvi s desne strane) predvodi ritmove polaznika radionice na nastupu (photo by: Suzana Opačak)

Ritmovi Afrike


Suzana Opačak

Počasni gosti tribine - Adem Demaqi i prof. dr. sc. Ivo Goldstein na katedri (photo by: Suzana Opačak)

U organizaciji Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj održana je tribina pod nazivom „Kosovo danas“ upravo na dan ljudskih prava 10. prosinca naFakultetu političkih znanosti. Na tribini su sudjelovali dekan Fakulteta političkih znanosti Vlatko Cvrtila, prof. dr.sc. Ivo Goldstein, predsjednik Foruma albasnkih intelektualaca Muahamet Morina te pisac i političar Adem Demaqui.
“Mnogi od vas znaju da je gospodin Demaqui bio ukupno 28 godina u zatvoru. Od toga je 14 godina bio u Hrvatskoj. Ispričao je jednu zgodu o tome kako je bilo puno povrtatnika u zatvoru te su ga stalno pitali je li još tu i što radi i da se ne treba više zvati Demeaqui (čita se Demači) nego Domaći.” – našalio se na samom početku dekan Vlatko Cvrtila govoreći o tome kako je tribina organizirana na Dan ljudskih prava.


Dekan Fakulteta političkih znanosti prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila (photo by: Suzana Opačak)

Adem Demaqi, bivši politički zatvorenik te dobitnik nagrade Europskog parlamenta za ljudska prava na tribini je rekao kako Kosovo danas ima ograničenu samostalnost. “Za Kosovo je od presudnog značenja da dobije potpunu nezavisnost” rekao je Demaqi koji je dobio titulu “kosovskog Mandele”
Prisutni Albanci bili su izuzetno nezadovoljni dijelom u kojem je govorio uvaženi gost tribine prof. dr. Ivo Goldstein koji je govorio o Kosovu u okviru Jugoslavije što su oni shvatili kako srpsku propagandu. Goldstein je bio izrazito blagonaklon prema bivšem komunističkom režimu što je jako naljutilo bivšeg političkog zatvorenika Adema Demaquia.
Nezavisni predjsednički kandidat Nadan Vidošević govorio je o ekonomskom aspektu i čimbenicima koji utječu na razvoj.
Forum albanskih intelektualaca registriran je pri Ministarstvu pravosuđa i ostalim nadležnim tijelima lokalne samouprave. FAI je ujedno i najznačajnija udruga koja se zalaže za očuvanje kulturne baštine i etničkog identiteta na najvišoj razini kao što je njegovanje albanskog jezika i pisma, promicanje odgoja i obrazovanje pripadnika albanske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj na materinjem jeziku, sudjelovanje pripadnika albanske nacionalnosti u Republici Hrvatskoj na materinjem jeziku, sudjelovanjem pripadnika albanske nacionalne manjine u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, povezivanje sa drugim udrugama nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te suradnja s domaćim i inozemnim sestrinskim udrugama u regiji, te obavljanjem drugih poslova prema Statutu Foruma.


Dekan fakulteta i predsjednički kandidat Nadan Vidoševič; sudionici tribine dobili su knjige na poklon (photo by: Suzana Opačak)

Predsjednički kandidat Nadan Vidošević



Suzana Opačak

Snimatelj s crvenim trakicama koje simboliziraju cenzuru (photo by: Suzana Opačak)

Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo je prosvjedni skup pod nazivom „Stop cenzuri-sloboda novinarima“ čiji je cilj bio upozoriti na loš položaj novinara u medijima. Slobodni novinar i bloger Željko Peratović na svom je blogu donio zaključke donesene na 50. Skupštini HND-a na kojoj je i donesena odluka o prosvjedu te je objavio poziv svima da se odazovu prosvjedu novinara.


Okupljeni prosvjednici pozorno slušaju predsjednika HND-a Zdenka Duku (photo by: Suzana Opačak)

Sveukupno se oko dvjestotinjak novinara okupilo na platou ispred Hrvatskog novinarskog doma gdje su svojim istupima progovorili u stanju u medijima i dali prijedloge za drugačije uređenje. „Ovo je borba za bolje novinarstvo. Novinari su primorani obavljati sve trivijalnije poslove“ poručio je Zdenko Duka, predsjednik HND-a. Novinari su za vrijeme trajanja prosvjeda nosili prekrižene crvene trakice kao simbol cenzure.
Najveću podršku novinarima su dali studenti koji su se također odazvali ovom prosvjedu. Povorka prosvjednika uputila se zatim Savskom ulicom do Crnatkove i Runjaninove ulice gdje se nalazi Ministarstvo kulture. Čelinici HND-a predali su Deklaraciju prosvjeda "Stop cenzuri - sloboda novinarima" u kojoj su iznijeli zahtjeve prema kojima bi trebao biti izmijenjen Zakon o medijima.
Prvi zahtjev je da novinari u redakcijama sami biraju urednike i glavne urednike te da odlučuju o njihovim smjenama. Drugi zahtjev je da se osigura transparentnost vlasništva u privatnim medijima i ograniči medijska konsentracija. Treći zahtjev je da se osnuje vijeće za medije, a četvrti zahtjev je da se pristup bogatoj arhivi Vjesnika koju trenutno ima pravo koristiti samo Hina omogući svima.
Kao najveći problemi hrvatskog novinarstva navedeni su cenzura i autocenzura te pritisak koji oglašivači vrše na uređivačku politiku. „Cenzura je zabranjena Ustavom, ali se ipak u hrvatskom društvu prečesto provodi, a glavni su cenzori veliki oglašivači, političari i vlasnici medija koji se udružuju da bi nas cenzurirali i potaknuli na autocenzuru “ zaključio je Zdenko Duka, predsjednik HND-a


Kolona prosvjednika na putu do Ministarstva kulture (photo by: Suzana Opačak)


Suzana Opačak

Tisuće ljudi pozorno su slušale predavanje Davida Plouffea (photo by: Suzana Opačak)

David Plouffe, voditelj kampanje američkog predsjednika Baracka Obame gostovao je 3. prosinca u Zagrebu u sklopu Weekend Sessiona. Održao je predavanje pod nazivom "Umijeće mogućeg" o strategiji predizborne kampanje trenutnog američkog predsjednika Baracka Obame. Upravo ga je Obama nazvao “neopjevanim herojem” u svom govoru nakon što je pobijedio na izborima u studenom prošle godine.
Plouffe smatra kako im je upravo upotreba novih medija omogućila pobjedu jer su stvorili novu izbornu bazu koja je bila sastavljena od mladeži SAD-a kao i starijih građana koji do tada nisu upotrijebili svoje glasačko pravo. Plouffe je rekao i kako je sam Obama na početku inizisitrao na drugačijoj kampanji jer nije htio slati svoje poruke samo putem vodećih dnevnih novina i televizije već je htio objasniti svakom Amerikancu koja je svrha i cilj njegovog programa i navesti građane da i oni sami aktivno sudjeluju u kampanji.


Voditelja svoje kampanje predsjednik Obama nazvao je "neopjevanim junakom" (photo by: Suzana Opačak)

Plouffeov posjet Hrvatskoj poklopio se sa predsjedničkom kamapnjom koja se trenutno vodi u Hrvatskoj te je stoga Plouffe odmah upozorio kako je Obamina kampanja jedinstvena jer je napravljena iskuljučivo za SAD koje su po svojim karakteristikama posebne.
Zbog toga se i kampanja temeljila ne većem utjecaju interneta i korištenju svih mogućnosti koje novi mediji pružaju. Napomenuo je kako su ključnu ulogu na sam ishod izbora ipak ima sam kandidat i način na koji kandidat vodi svoju komunikaciju među građanima. Otkrio je i kako su dvije trećine novca za kampanju priklupljene upravo putem interneta, a najdarežljiviji donatori su bili studenti i umirovljenici. Upravo u tome jednim dijelom je i posebnost ove kampanje jer nije uobičajeno da su donatori oni sa skromnim prihodima.
Novi mediji poslužili su im i kao taktičko oružje za borbu protiv republikanca JohnaMcCaina i to na način da su brojni volonteri u državama koje su se u ranijoj povijesti pokazale kao sklonije glasovanju za republikance preoteli mlade birače republikancima koji na prijašnjim izborima nisu glasali. Upravo zbog tog poteza su i dobili brojne kritike od medija pa čak i od samih demokrata. Hrvatski PR stručnjak Krešimir Macan primjetio je kako su dvije najčešće korištene riječi u predavanju Davida Plouffea bile strategija i kandidat.
Zaključak izlaganja Davida Plouffea mogao bi se svesti na to kako je Obama jednim dijelom zasigurno i dobio izbore zbog prirodnosti i neposrednog kontakta s biračima.

David Plouffe u Zagrebu



Suzana Opačak