Let lastavica

31.03.2016., četvrtak

Pogled s tornja

Krenuli smo u okolinu Beograda, nećemo daleko. Obično najslabije poznajemo ono što je bliže. S poštovanjem idemo u spomen park Jajinci. Strelište u Jajincima je bilo najveće mesto egzekucije na teritoriji okupirane Srbije u drugom svjetskom ratu. Minut šutnje. U selu Rakovica (nazvana po potoku s mnogo rakova) posjećujemo muzej opančarstva. Zbirka sadrži 70 pari opanaka iz raznih krajeva Srbije, od kojih su neki stari i 150 godina. Prvi muzej ovog tipa na teritoriji grada na edukativan i zanimljiv način promovira proizvodnju opanaka, ali i druge stare zanate poput pripreme kave na tradicionalan način ili kako da pravimo ajvar ili slatko. Manastir Rakovica, gde su u porti sahranjeni patrijarsi Dimitrije i Pavle. Idemo na Avalu, gdje je bio stari grad Žrnov, koji je kralj Aleksandar dao srušiti da se baš tu podigne spomenik neznanom junaku. Masonska posla... Ručamo u starom i reprezentativnom hotelu „Avala" Idemo na Avalski toranj, srušen u NATO bombardovanju 1999, pa ponovo izgrađen 2007-2009. U dva lifta se penjemo i pravimo krug po vidikovcu. Vidi se Beli potok (mecabg maše s terase, vidite li? i moj Konjarnik. te spomenik neznanom junaku i hotel "Avala" na drugoj strani Kafu pijemo ispod Avale u hotelu "Sučević", sa vinarijom i proizvodnjom suhomesnatih proizvoda. (slika i priča Lastavica)

- 07:49 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

30.03.2016., srijeda

Pozdrav iz Osake

U Osaki sada počinju cvjetati sakura trešnje, mada se još nisu razmahale Osaka je zanimljiva, grad poseban, hrana nama neobična Nekad je otac, jedan od prvih reprezentativaca u judou, želio otići u Japan. Trojica judoka reprezentativaca, najboljih prijatelja, nazivali su se tri samuraja. Sin je ostvario njegov san. Otišao je u Japan i obukao i kostim samuraja. Imamo svi pozdrav iz Japana. Nastavit će se, kad stignu nove slike. (slikao sin)

- 20:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

Zablude godina

Kad smo mladi, ne pada nam na pamet da bismo mogli ostariti. Sa 15 godina - oni od 20 su nam stari. Sa 20 oni od 30 su vrlo stari. I tako dalje. Sa 20 godina ne pada nam na pamet da kasnije nećemo imati tu sposobnost, mislimo da ćemo uvijek moći toliko, tako... bilo u usponu na planine ili drugi spol. Sjećam se, zamišljala sam da ću planinariti kad odem u mirovinu, jer ću tada imati vremena. Ni na kraj pameti mi nije tada padalo da to neću moći i da mi je netko rekao, smijala bih se. Sada se ne smijem. Generalno, muškarci su skloniji dužem zamišljanju kako su mladi i lijepi, kako mnogo mogu i kad su godine već jako odmakle. Žene i prerano primijete promjene tijela i sposobnosti. Prema tome su kritičnije, čak znaju i pretjerivati u procjeni nemogućnosti svog tijela. Što nas to prvo opomene? Prve bore? Prvi viškovi sala na nepoželjnim mjestima? Bol u nekom zglobu? Sve zajedno? Kako kod koga. No vrijeme neumitno pokaže svoje zube kod svih, manje ili više, brže ili sporije, i nikoga ne štedi. Zato rastegnite mladost dok ste mladi, učiniti sve što želite, a možete, jer sutra ćete željeti, a nećete moći... a možda vam jednostavno više neće biti važno...

- 07:02 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (46) - Isprintaj - #

29.03.2016., utorak

Što povezuje Pupina i rode?

Idvor, selo u Banatu, poznato je po Pupinu i rodama. Znanstvenik Mihajlo Pupin se potpisivao kao Mihajlo Idvorski Pupin. Posjećujemo kuću u kojoj je rođen 1854. Još radi stari đeram u dvorištu Mihajlo je rođen u obitelji s devetero djece Koste i Olimpijade Pupin. Znanstveno je napredovao uz podstrek i podršku (nepismene) majke kojoj će kasnije posvetiti fond Pijade Aleksić Pupin. Kuća je obična vojvođanska, srednja soba u kojoj se suši meso i kuha. prednja muška (gleda na ulicu) i zadnja, ženska soba. Memorijalni kompleks Pupina sadrži rodnu kuću, osnovnu školu s muzejom i narodni dom. Idvor pretendira postati vojvođanska Petnica. Ulazimo u pravoslavnu crkvu posvećenu Blagovestima. Tu je Pupin kršten. Pupinova bista u parku. Idemo u Narodni dom Mihajlo Idvorski Pupin. Priča nam odlični vodič Mirjana. Školovao se u Pragu pa odatle bez novca otišao 1874. u Ameriku, radio razne poslove dok nije upisao Columbia koledž sa stipendijom i doktorirao u Berlinu. Onda je radni vijek proveo na Columbia sveučilištu u New Yorku, kao omiljeni profesor teoretske elektrotehnike. Kraljevina Srbija ga imenuje za počasnog konzula u Americi 1912. Patentirao je 34 izuma iz oblasti telegrafije, telefonije i radiotehnike Njegova autobiografija "Sa pašnjaka do naučenjaka" dobila je Pulitzerovu nagradu. Mirovna konferencija u Parizu 1919. kada su se crtale granice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pokazala je veličinu i uvažavanje Mihaila Pupina u međunarodnim razmjerima. Koliki je bio njegov utjecaj na svjetske velikane govori i činjenica da je američki predsjednik Woodrow Wilson uz dogovor sa svojim državnim tajnikom Robertom Lansing-om, odbacio Londonski ugovor iz 1915. po kome je Banat do Tise trebao pripasti Rumunjskoj, te Dalmacija i Bled Italiji. Bio je oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Jackson i želio je da bude pokopan s njom, a na grobu piše Michael Idvorsky Pupin. ...daleko od rodnog Banata... (slika i priča Lastavica)

- 06:50 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

28.03.2016., ponedjeljak

Slano, slatko, pitko...

Putujemo procvalom ulicom u Pećincima do kafane Ćirković u Šimanovcima. Služe se specijaliteti od divljači: supa, jelenske kobasice srneći gulaš sa kukuruznom knedlom Nastavljamo u Popince, staro naselje u Sremu. Dr Stamenković, profesor u Beogradu, pravi sočiva, a kao hobi drži tri hektara vinograda i vinariju. Pregledamo vinariju, barik burad za vino i male barik buriće za lozovaču Probamo jako dobra vina i dva bermeta. Jedan izletnik donosi tortu kao poklon damama za osmi mart, na nju idu 33 svjećice i Steva će proslaviti rođendan U lijepo predvečerje povratak kućama (slikala Lastavica)

- 14:16 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

Kad slikar slika kruh

Idemo u selo Pećinci, u Donjem Sremu, u Muzej kruha. Slikar Slobodan Jeremić-Jeremija je dugo slikao na terenu i sakupio 2000 predmeta vezanih uz obradu zemlje, pravljenje kruha i razne vrste obrednih kruhova, pa sam izgradio muzej po svome, autorsko djelo, uz podršku supruge Biljane. Muzej je krušna ulica od zemlje kruha do neba. Dočekuje nas Biljana i vodi od zbirke žrvanja -neolitski žrvanj- kamen na kamenu kojima se tuca zrno (lijevo) -keltski žrvanj -ručna vršalica -samovezačica (preteča kombajna) -vodenica, koš i kamenje -sačurice (korpe za podizanje kruha), mlinovi -kuća (kuhinja) sa šporetom -furuna (peć) s kruhom Izložba obrednih i kultnih kruhova. Cijeli život se odvija između dva kruha, onog za novorođenče i onog za umrlog. Dolazi slikar i opušteno priča svoje utiske sa terena. (slika Lastavica)

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (14) - Isprintaj - #

27.03.2016., nedjelja

Naivno ili ne?

Odabrano društvo skupilo se da ode u posjetu Kovačici. Svi znamo po čemu je ona čuvena. Po naivnoj umjetnosti Slovaka. Davne 1802. godine 200 slovačkih obitelji doselilo se u Kovačicu i tu našlo svoj trajni dom. Umjetnost naive počinje 1939., prvi su počeli slikati Jan Sokol i Martin Paluška. Slikarstvo naive čuva identitet Slovaka. Galerija naivne umjetnosti osnovana je 1955. U njoj su dvije sobe iste, Martin Jonaš je lijevo. Jonaš slika poljoprivrednike velikih udova a male glave, možda da istakne snagu, a možda su to vizije djeteta koje odrasle gleda odozdo. Desno je Zuzana Halupova (mama Zuzana). Zuzana nije imala djece, a na svim njenim slikama je djevojčica u ružičastom, njena zamišljena kćer. Anegdota sa Zuzanom Halupovom, bez dlake na jeziku: Kad ju je Kurt Waldheim pitao bi li mogla naslikati Bijelu kuću, odgovorila je da je to lako, jer nema krov! Ostala postavka se mijenja. U listopadu svi članovi poklone po jednu sliku galeriji. Idemo u slastičarnu na kavu Vraćamo se u galeriju Babka. Pavel Babka živopisno priča o naivnoj umjetnosti Slovaka. Odlazimo puni impresija o umjetnosti koja je ozbiljna, a ne naivna. (slika Lastavica)

- 09:24 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (48) - Isprintaj - #

26.03.2016., subota

Uskrs

I tako dođe kraj i novi početak, USKRS nas uči da budemo sve bolji i bolji jer svako dobro u životu se vrati... SRETAN USKRS! (slikala Lastavica)

- 20:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

Maska

Jedina mi je od prijateljica stigla preko bloga. Komunicirale smo preko pisanja i komentara na blogovima, vidjele se uživo na jednoj pa drugoj promociji knjige i nastavile povremene susrete u blog društvu. Ljepotu života podijelila je s blogerom koji je odmah prekinuo pisanje na blogovima. Onda je i ona podigla branu prema blogerima i odlučila da u svoj život nove više ne pušta. Ostali su samo posljednji Mohikanci. O sebi priča samo manje bitne stvari, a sa solidnom pažnjom sluša što sagovornik odlučuje da podijeli s njom. Cijenim njeno mišljenje, ona moje, mada su često sasvim suprotna, a usaglašavanjem dolazimo do neke sredine. Jedna drugoj služimo kao trening tolerancije. Uostalom, prijateljstvo ne može opstati bez uvažavanja i tolerancije razlika. Sve rjeđe putuje, a uvijek donese neku uspomenu. Iz Venecije mi je donijela nešto tipično, masku. Iako nikad nisam voljela skrivanje iza maske i nisam bila ni u maškarama ni na maskenbalu, taj poklon čuvam s posebnim pijetetom. To je njena maska, koja humorom i peckanjem skriva nježnu i povredljivu dušu.

- 06:45 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

25.03.2016., petak

Milion jena kazne

Kažu, ako u Japanu primijete da koristite standardni mobitel, možete platiti kaznu od milion jena. Ne priznaju našu tehnologiju. U Osaki sakura je tek počela, Japan se oblači u ružičasto. Trešnjin cvijet (jap. sakura) jedan je od najvažnijih simbola japanske kulture. Predstavlja ljepotu, buđenje i prolaznost. Vrijeme kada cvate trešnja označava jedan od vrhunaca japanskog kalendara i predstavlja početak proljeća. Zasad nemam originalne fotografije, bit će ih kad se sin vrati. Japanci mu traže recept rafiola, koje sam mu umijesila za put!

- 15:32 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

Ljubav

Cijeli se naš život vrti oko ljubavi. Zahvaljujući ljubavi, na ovom smo svijetu. Od malena promatramo roditelje i njihovom odnosom prema ljubavi formiramo svoje stavove. Htjeli ili ne, to što ponesemo iz roditeljske kuće, cijelog života određivat će naše odnose i prema ljubavi i prema svemu drugom. Ako su se voljeli pred nama, i mi ćemo javno pokazivati osjećaje. Ako su krili ljubav od nas i pokazivali je diskretno, i mi ćemo se ustručavati da javno pokažemo što osjećamo. Najviše su zakinuti oni koji taj odnos nisu mogli promatrati, iz raznih razloga koji su odnijeli jednog od roditelja. Takvi ostaju uskraćeni za cijeli život kompletnosti odnosa dvoje u ljubavi. Da li se samo jednom ljubi, kao što kaže stara pjesma? Svakako ne. Voli se više puta, ali uvijek drugačije. Jedna je ljubav najveća, ona koja ostavlja čežnju ako joj život ne dozvoli da ostane doživotna. No i druge manje ljubavi čine tkanje našeg života potpunijim. I najmanja je vrijedna, jer se dogodila, jer je zatitrala strune u nama, jer smo se makar i na tren osjećali lepršavo. Jer, kako reče mudrac, život ne čini broj udaha, nego broj trenutaka koji nam oduzimaju dah. I sve što nam ljepotom oduzme dah, vrijedilo je, značilo je i znači. Ne zaboravlja se. (slika s neta)

- 06:50 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

24.03.2016., četvrtak

Blogometar

"Pred vama je prvo regionalno istraživanje blogosfere, koje je obuhvatilo 6 država i 701 blogera i blogerku iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Istraživanje je sproveo BeeBlog Network, najveća blogerska zajednica u jugo-istočnoj Evropi, u martu 2015. godine. Ovim istraživanjem su obuhvaćena najznačajnija pitanja koja su od interesa ne samo za blogersku i internet zajednicu regiona, već i za javno mnjenje. Cilj istraživanja: saznati „kako izgleda naša regionalna blogosfera, koji je profil blogera/blogerke, šta nas najviše muči, šta nam donosi najviše zadovoljstva, i šta se može uraditi da blogosfera bude još bolja.“ Svi blogeri koji su u njemu učestvovali dobili su rezultate pre nego mediji. Kao iskusna blogerica, bila sam iznenađena nekim rezultatima i saznanjima da moja generacija blogera nije iskoristila i neke prednosti bloga. Možda će izvod iz rezultata istraživanja, u kojem je učestovao 701 blogera iz regiona, pomoći drugima da osim zadovoljstva u blogiranju, imaju od toga i neke koristi. "U SAD više od 54% blogera dopunjava budžet zaradom od bloga, a za 18% njih blog je posao sa punim radnim vremenom [Technorati, State of blogosphere, 2011]. Naše istraživanje pokazuje da je svaki peti bloger u regionu imao priliku da dopuni budžet zaradom od bloga (21%). Nešto manje od polovine anketiranih blogera ima neutralan stav prema sponzorisanim tekstovima, a 13% potpuno negativan. Čak 64% blogera smatra da takvi postovi treba da budu označeni. Većina blogera (71%) je zadovoljno poštovanjem dogovora i brzinom isplate prilikom saradnje na promociji brendova, dok se 22% požalilo na kašnjenje isplate, a 2% nikada nije bilo isplaćeno. Celokupno istraživanje sa iscrpnim podacima datim kroz grafikone, dostupno je svima na linku Blogometar Pozabavimo se samo nekim podacima: 1. Ima više blogerki nego blogera 2. Najviše je visokoobrazovanih blogera 3. Blogeri češće žive u većim gradovima 4. Blogeri češće pišu pod svojim imenom bez skrivanja identiteta 5. Najviše blogera piše iz hobija 6. Blogerke češće tokom jedne sedmice proveravaju analitiku bloga od muških kolega 7. Blogeri iz Hrvatske, češće od kolega u regionu, komentarišu i dele blogove drugih blogera 8. Blogeri iz Makedonije osećaju najmanju slobodu da pišu sve što žele i ubedljivo najviše osećaju da je sloboda govora na Internetu ugrožena 9.Procena je da čak 13% blogera može da živi od bloga. Samo 5% blogera piše blog isključivo zato što im je to posao Počeli su da pišu...zbog želje da prenesu svoje znanje, iskustvo i razmišljanja, njih čak 52% Motivi blogera: želja da prenesu znanje, zarada i vidljivost. Motiv blogerki: ljubav prema pisanju Manje teksta + više fotografija = format kojeg se drži većina blogera. Posao zahteva duže blog postove. Muškarce, duplo više nego žene, demotiviše odsustvo reakcije na ono što pišu. Blogeri su aktivni, druželjubivi i ekstrovertni. Većina blogera je na Facebooku, a YouTube koriste češće nego profile na Twitteru. Skoro 40% blogera nikada ne čita blogove koji se nalaze na portalima tradicionalnih medija. 46% blogera podršku za pisanje dobija od drugih blogera ili poznanika sa Interneta. Blogerke su spremnije da često komentarišu druge postove. Četvrtina blogera iz Hrvatske komentariše postove kolega na dnevnom nivou. 85% blogera kaže da im je blog doneo lično zadovoljstvo. U regionu, blog je blogerima: ...više nego drugima uzrok problema na poslu (BiH) ...prilika za posao (Hrvatska) ...pozivnica za različite događaje (Srbija) 78% blogera smatra da je sadržaj i veština pisanja ono što određuje meru uticaja blogera. Na drugom mestu je značaj tema koje bloger pokreće. Tri od pet blogera redovno proverava analitiku svog bloga Čak polovina onih koji ne proveravaju analitiku, ne zna kako se to radi. Analitika najmanje zanima blogere iz BiH, a najviše hrvatske blogere. 79% blogera nikada nije imalo priliku za profesionalnu saradnju putem svog bloga. Može li se od toga živeti? Dvoje od 5 blogera naplati post između 20 i 100 eura. Upustite se u svet ovog istraživanja, pročitajte ga sami do kraja, sigurna sam da će mnogi saznati stvari koje nisu ni sanjali.

- 15:52 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (22) - Isprintaj - #

Od aspirina do mošusa

Kad uđete u neku suvremenu ljekarnu, kao što je ova ...sjetite li se da su ranije lijekovi drugačije pravljeni? Obići ćemo Muzej ljekarne u dvorcu u Heidelbergu. Post posvećujem mecabg. Aspirin ima počasno mjesto, kao jedan od najstarijh lijekova, bez kojeg se ni danas ne može. Ove stare komode sa bezbroj malih ladica tako su lijepe! Mecabg, prepoznaj ove biljke! Molim te! Ima ovdje krokusa, šafrana Ekstrakt aloe se oduvijek koristi A i ricinusovo ulje i opijum Mošus je i ranije bio zanimljiv Što je da je, ne znam, ali lijepo izgleda Prekrasne ljekarničke komode mjerenje sirovina utezi Sad je ljekarnicima ipak lakše. (slika Lastavica)

- 06:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

23.03.2016., srijeda

Perkeo u dvorcu

Hoćemo li u dvorac? Schloss Heidelberg. Pješice, uspinjačom, taksijem, kako želite. Dvorac je danas samo još ruševina otkad ga je požar 1764. godine uništio. Prve subote u lipnju i rujnu te druge subote u srpnju dvorac i stari most su osvijetljeni svjetlima i vatrometom. Prođimo pored slavoluka Ovuda ćemo ući U unutrašnjem dvorištu ima se što vidjeti Silazimo na terasu s koje puca pogled na sve strane, prema zidovima dvorca prema brani na rijeci Neckar prema starom mostu Tko li je ostavio ovu stopu u kamenu? I kako? Vraćamo se u unutrašnje dvorište da pogledamo Malu bačvu (koja je sve, samo nije mala) i Veliku bačvu, na koju se penjemo stubištem Tu je "carevao" Perkeo, dvorski patuljak Karla III. Zbog enormnih količina alkohola koje je mogao podnijeti nosi titulu zaštitnika Velike bačve Nakon obilaska muzeja apoteke, još jedan pogled na dvorac i vraćamo se u suvremeni svijet. (slika Lastavica)

- 07:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (44) - Isprintaj - #

22.03.2016., utorak

Gradacije sladoleda

Post je posvećen V, zna ona zašto. A doprinijela je i Kojotica :) Istraživanje je izvedeno u Heidelbergu. Koje su gradacije sladoleda? Mali, jedna kugla, "Eis Venezia" srednji, kup veliki, tagliatelle od sladoleda, "Eis café Capri", najveći, spagetti od sladoleda, O doktoratu još razmišljamo. Glavno da smo se izborile sa ovim izazovima. Posljednji sladoled je bio ručak i tada ništa drugo nismo ručale :) (slika Lastavica)

- 19:45 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

Ukusne preporuke

Ako vas (kad vas) put nanese u Heidelberg, od velikog broja odličnih restorana neće vam biti lako da izaberete prave. Naravno, nisam ih ni ja lako izabrala, malo preporuka, malo iskustvo kolege koji češće dolazi, pa smo i nas dvije posjetile zaista lijepe i kvalitetne restorane sa dobrom uslugom. Kojotica će dodati neku riječ o tome da li preferira neke druge restorane. O sladoledu ćemo sutra :) Doručak savjetujem u Gasthaus "Backmulde", boljeg nema. Za ručak izaberite "Perkeo" usred Hauptstrasse ili talijanski restoran u Kurpfälzisches Museum gdje nećete biti tanki kao ove balerine Za popodnevnu kavu Strohauer's cafe pored spomenika Bunsenu Za večeru tu je "Goldener Falke" na Marktplatz, sa živom muzikom A može i Bier Museum "Weisser Schwan" u Hauptstrasse, između Universitäts platz i Marktplatz (slika i uživala je Lastavica)

- 06:37 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

21.03.2016., ponedjeljak

Prati znakove pored puta

Centralni trg Heidelberga, Bismarkplatz, na kojem se ukrštaju prijevozni pravci, lijepo izgleda pogledan odozgo, iz prozirnog lifta koji vozi na vrh Kauhhof. S njega ćemo krenuti prema mostu Theodor Heuss i pogledati Neckar uzvodno, prema starom mostu a onda proći kroz tržni centar i navratiti na omiljeni sladoled Zatim izbiti na početak Hauptstrasse i prošetati ... do starog dobrog Bunsena Tu je i omiljena C&A, odakle donosim potrebne "suvenire" za cijelu obitelj Pogledat ćemo uskršnje izloge stići do omiljenog kibicfenstera poslušati uličnog svirača a onda pripaziti na ovaj znak. Gle, žaba! Poljupcem se pretvara u princa i evo sada moje ordinacije u Heidelbergu, uz ordinaciju princa :) (slika Lastavica, pomaže Ljiljana)

- 06:13 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

20.03.2016., nedjelja

Krug oko rijeke Neckar

Neckar protječe kroz Heidelberg i daje mu poseban šarm. U lijepim danima grad se sjati na njene obale. Naziv Neckar je keltskog podrijetla, što znači "divlje vode". Pa, hoćemo li preko rijeke? Idemo preko brane. Voda se prebrzo kovitla, ovdje ne bi valjalo upasti... Pogledajmo iza sebe Prešle smo rijeku Na ovoj strani su najljepše vile na padini brda kojim prolazi Philosophenweg. Proljeće je zamirisalo, dok se bližimo starom mostu, Alte Brücke. Na kamenu ljubavi ima mnogo lokota Prelazimo stari most Sunce se umalo okupalo u rijeci Lijep je pogled na dvorac Kapije starog mosta su jedan od simbola Heidelberga Mnogi vole i ovog brončanog majmuna, Brückenaffe. Ulazimo u stare ulice, prema katedrali, odakle smo krenuli u šetnju. A post je posvećen Gurmanki, koja je rođena pored Neckara. Sretan vam prvi dan proljeća! (slika Lastavica)

- 06:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (44) - Isprintaj - #

19.03.2016., subota

Svjetski dan lastavica

Svjetski dan lastavica 19. ožujka Obilježavanje ovog dana je počelo u gradu San Juan Capistrano u 18. stoljeću, što ga je učinilo svjetski poznatim. Lastavice su kozmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Obitelj lastavica obuhvaća 75 vrsta. Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu. Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti, pa i leptir Lastin repak. Lastavice su selice. Obično lete brzinom od 30-40 km na sat, ali mogu dostići brzinu i od 50-65 km na sat. Kod Starih Slavena lastavica je bila sretna ptica, čak poistovjećivana sa Vesnom, boginjom proljeća i mladosti. Lastavice nikad nisu lovljene, čak su obitelji smatrale srećom kad bi lastavice svile gnijezdo ispod njihovog krova. (Tekst preuzet sa interneta, slikala Lastavica)

- 06:08 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (50) - Isprintaj - #

18.03.2016., petak

Čarolija Gorana Karana

Koncertu Gorana Karana se posebno radujem. Šarmantno, spontano, na prepad je osvojio punu salu Sava centra Redale su se stare i nove melodije i operske arije. Za one koji ne znaju, Goran je tenor velikih vokalnih sposobnosti. Severina kao gošća dobila je priliku da šarmira publiku pa su onda otpjevali svoj duet "Šta je svit" Publika je dobar dio koncerta plesala A jedan izvanredan plesni par je spontano plesao ispred bine dok ih Goran nije prozvao da se popnu na binu i plešu do kraja koncerta što su i uradili, čak odlično, osim što nisu prepoznali da su Goranove pesme najčešće u ritmu bluza, plesa koji oni nisu znali, jer se uči samo u školi "Natalija i Ivica", pa su plesali rumbu umjesto bluz. (slikala Lastavica)

- 16:23 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

Heidelberger Studentenkuss

Krenuli smo iz Backmulde u šetnju, sjećate se? Pravo duž Haupstrasse. Ovu šetnju posvećujem Dinaji, koja je često šetala ovim prekrasnim gradom. Desno ostaje Universitäts platz Prelijepe trgovine suvenira Dolazimo do katedrale, u kojoj se često održavaju koncerti Pogled u daljinu Hotel Ritter, jedan od prepoznatljivih simbola grada Skrećemo lijevo u ulicu u kojoj se kupuje specijalitet Heidelberga, Heidelberger Studentenkuss. Kad ih kupimo, nastavljamo prema sljedećem trgu na kome se fasade utrkuju za naziv mis fasade Tu je Goldener Falke, jedan od naša dva omiljena restorana Odmor uz kavu i Apfelstrudel Idemo dalje. Jasno vam je gdje ste Iznad trga se vidi dvorac Tamo je stanica uspinjače do dvorca Trg sa čudnim drvećem, Karlsplatz. Evo i studentskog restorana, sa stolovima čije su površine urezivale generacije studenata Ovaj sam dvorac izabrala za sebe Šetnju prekidam na Neckargemünd, da se ne umorite. Nastavit ćemo sutra. (slikala Lastavica, pomaže Ljiljana)

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

17.03.2016., četvrtak

Pored Käthe Wohlfahrt

Želite li s nama šetati i upoznati Heidelberg? Želite? Polazimo. Krenuli smo sa seminara, od Bunsen Gymnasium Do poslednje stanice, universitäts Platz ...prekrasnog na sve strane Tu dominiraju prelijepi izlozi Käthe Wohlfahrt. Obratite pažnju kako se ogledaju stare fasade u čistim izlozima Idemo nalijevo, prema našem hotelu Kamelija već cvjeta Prolazimo pored starog restorana Zum Guldenen Schaf, gde služe povijesnu večeru, nezaboravno iskustvo. Kod kibicfenstera skrećemo desno u Schiffgasse Tu je naš Backmulde Pa kad se pripremimo za hodanje, vraćamo se ka glavnoj ulici, Haupstrasse i nastavit ćemo njome nalijevo, prema katedrali. (u sljedećim satima i sljedećem postu) (slika Lastavica)

- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

16.03.2016., srijeda

Backmulde

Ako vas put nanese u Heidelberg, imate malo vremena, želite da puno vidite, treba vam hotel u centru starog grada, na 100 m od glavne ulice, Hauptstrasse, sa perfektnom uslugom, tih, miran, u kojem ćete spavati kao beba i buditi se osvježeni. To je Gasthaus "Backmulde". Podosta sam putovala Europom, ali u boljem hotelu nisam bila, makar su mnogi imali pet zvjezdica ili su bili van kategorije. Naša ekipa je bila tu smještena šest godina, dok se seminar održavao u staroj auli, pa smo za pet minuta šetnje već bili na seminaru. Jedva sam čekala da se vratim u omiljeni "Backmulde". Prilazite starom tvrđavskom kompleksu od strane reke Neckar i već vidite da vam Backmulde želi dobrodošlicu Nakon 100 m priđete prastaroj kapiji I tu ste. Starinskim stubištem prekrivenim tepihom ili liftom, birajte. Salon sa kompjutorom i svime što vam treba da sami sebi pripremite kavicu za odmor Sobe su prostrane i udobne, neke s pogledom na dvorište, pa vas slavuji bude. I onda trpezarija u kakvoj niste bili. Svi prozori su u vitražu urađeni, svaki drugačiji Izbor za doručak je fascinantan, najbolje pecivo sa odličnim francuskim i njemačkim sirevima, bogat izbor suhomesnatog i mnogo očišćenog tropskog voća. Sokovi, voćni jogurti i ostalo se podrazumijevaju. To je jedino mjesto gdje doručkujem sat vremena, gdje se prepuštam hedonizmu doručka. Želim vam da nekad osjetite takvo zadovoljstvo, ako već niste imali priliku... A nakon divnog doručka, idemo u šetnju Heidelbergom. (slika Lastavica, pomaže Ljiljana)

- 00:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

15.03.2016., utorak

Idemo na seminar!

Lufthansa vozi. Vežite se, polijećemo. Beograd ostaje ispod oblaka Nakon 1,30h leta pojavljuje se Frankfurt i rijeka Main teče... Sletjele smo na aerodrom u Frankfurtu. Tu ćemo se načekati dok ne stigne i profesor, s kojim ćemo zajedno minibusom do Heidelberga. Od 1976-1999. Nephrologisches Seminar se održavao u staroj auli univerziteta, na Universitats platz u Aldstadt, starom gradu. To mi je ostalo i najdraže mjesto. Zbog renoviranja aule seminar je premješten u univerzitetski kompleks, Neuenheimerfeld. U velikom amfiteatru smjesti se 900 nefrologa sa njemačkog govornog područja, iz Njemačke, Austrije, Švicarske i godinama naša mala ekipa kao gosti. Program je bogat i zastupljene su sve novosti u nefrologiji od prethodnog seminara. U pauzama popije se svježi sok ili sunča oko kompleksa. I vratite se "teži" za dosta znanja. (slika Lastavica)

- 07:49 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

14.03.2016., ponedjeljak

Laudatio prof. dr Eberhardu Ritzu

Postoji čovjek koji mi je samo davao, a nikad ništa zauzvrat nije tražio. I ne samo meni, nego generacijama i generacijama nefrologa diljem Europe. Čovjek nevjerojatnog intelektualnog kapaciteta, neusporedive širine znanja, i izuzetne želje da podijeli svoje znanje s drugima. Taj veleposlanik nefrologije zove se prof. dr Eberhard Ritz. Svoj radni vijek i još desetak godina u mirovini proveo je u Heidelbergu i u cijelom svijetu, uz veliku podršku supruge Christine, pedijatra, i svoje četvero djece. Nemoguće je ispričati što je sve prof.Ritz radio u svom radnom vijeku. Ako se kaže da je publicirao jedan znanstveni rad tjedno, daje li to neki blijedi putokaz? Predsjednik svjetskog udruženja nefrologa ISN, predsjednik evropskog ERA-EDTA, doktor znanosti, počasni doktor nekoliko medicinskih fakulteta... i prije svega pedagog kakvih malo ima. Prof. Ritz je osmislio i organizirao 39 nefroloških seminara u Heidelbergu, 39 izuzetnih škola nefrologije. Ovaj 40. seminar organizirao je sedmeročlani odbor. Odata mu je počast prvog dana. Sadašnji predsjednik ERA EDTA prof. Andrzej Wiecek ispričao je mali dio ogromnih postignuća legendarnog profesora. Drugog dana je prof. Kai-Uwe Eckardt ispričao plodni životni put prof.Ritza, Dva profesora predali su mu diplomu a prepun amfiteatar ga je dugim aplauzom pozdravio i zahvalio mu za sve što je za nefrologiju uradio. Godine 2000. profesor mi je rekao da nefrologe koji govore njemački jezik pošaljem kod njega, na nefrološki seminar u Heidelbergu. Petnaest godina naša ekipa liječnika bila je gost seminara i svaki se seminar završavao pozdravom sa profesorom. Pošto je seminar preuzeo odbor, više nismo profesorovi gosti, no kolegica i ja smo se potrudile da vlastitim sredstvima stignemo na seminar i kažemo profesoru i njegovoj suradnici dr Maria Walla jedno veliko hvala od cijele ekipe. Ne zna se tko je bio više raznježen. (slika i priča Lastavica, uz malu pomoć Ljiljane)

- 14:52 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

10.03.2016., četvrtak

San

A jednoga dana probudit ćeš se tužan i nećeš znati da li si loše spavao ili te je san o meni razbudio. Sjetit ćeš se svih zajedničkih želja i sanja koje smo dijelili. Poželjet ćeš da ih nastavimo. Ali oni su prekinuti i nastavit' se ne mogu... (dio poeme koju je započela Dinaja, a svatko dodavao do cjeline)

- 06:51 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (18) - Isprintaj - #

09.03.2016., srijeda

Proslava na naš način

Krećemo na izlet kojim proslavljamo Osmi mart. Odajemo poštu junacima na Mišaru. Mišar, selo udaljeno 6 od Šapca, bilo je poprište slavnog boja u kome su Srbi predvođeni Karađorđem Petrovićem do nogu potukli silnu i obijesnu tursku vojsku Kulin Kapetana 1806.godine. Slijepi pesnik i guslar Filip Višnjić je povodom ove slavne bitke spjevao jednu od najpoznatijih srpskih epskih pjesama - Boj na Mišaru. Stižemo u Šabac u zapadnoj Srbiji, na obali rijeke Save. Razvio se oko utvrđenja podignutih uz rijeku (Zaslon, Bigir Delen). Ekonomski je i kulturni centar Podrinja. U gradu, sa prigradskim naseljima, živi oko 70.000 stanovnika. Idemo u renovirani hotel Sloboda na pauzu uz kavu i pohane masline. Vodič nas vodi u šetnju Šapcem, po kiši, pješačkom zonom sa okolnim objektima koji su značajna djela arhitekture. Objašnjava nam kako i kada je postala šabačka čivija. Priča se da je jednom davno neki knez došao u Šabac a na povratku, pošto mu je neki obijesni Šapčanin iščupao čiviju iz točka, knez je završio u prašini. Od tada pa za sva vremena Šapčani ostadoše „Čivijaši“. Od tada „Čivijaši“ čuvaju i njeguju tradiciju humora i satire. Ovo je šabačko pozorište. Kazališne predstave daju se od 1840. godine Krsmanovića kuća, izgrađena 1891. Spomenik poginulima u 1. svjetskom ratu i balkanskim ratovima. Vrlo lijepa biblioteka, nekada Vladičanski dvor, izgrađen 1847. Prekoputa je Šabački muzej sa vrijednim eskponatima. Dominira velika slika “”Velikani Podrinja”. Na interaktivnom prikazu osvijetli se neka ličnost i dobiju podaci o njoj. Obilazimo bogat muzej. Ovo je maketa Jevremovog konaka, jedne od najljepših zgrada tadašnje Srbije. Izgradnji je prethodila izgradnja konaka kneginje Ljubice u Beogradu, a i u arhitektonskom smislu mu je bio uzor. Prvi zamah u razvoju grad Šabac dobija po završetku ratnih dejstava u Drugom srpskom ustanku, u vrijeme uprave obrazovanog Jevrema Obrenovića, brata kneza Miloša, koji je bio jedini pismen od braće i čovjek širokih i naprednih nazora. On je Šapcem upravljao 15 godina i za to vrijeme je mnogo toga iz korijena promijenio i unaprijedio ukupan život dotadašnje turske kasabe. Vozimo se do restorana “Manjež” na hipodromu. Uz dobar bend slijedi igra i odličan ručak. A onda, čeka nas put...laku noć, svirači! (slika i piše Lastavica)

- 00:42 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (56) - Isprintaj - #

08.03.2016., utorak

Na kavi kod kneginje

Evo nas pred konakom kneginje Ljubice, najljepšom zgradom u Beogradu kojoj parira samo Milošev konak u Topčideru. Na odsjeku za termodinamiku Mašinskog fakulteta izučava se kao primjer izuzetnih termodinamskih rješenja. Ljeti je hladna, zimi topla. Monodrama "Na kafi kod kneginje Ljubice" izvodi se u autentičnom ambijentu Konaka kneginje Ljubice. Kroz životnu ispovijest kneginje Ljubice Obrenović, posjetioci na upečatljiv način mogu upoznati prvu vladarku obnovljene Srbije, čuti činjenice o najznačajnijim događajima iz vremena kneza Miloša Obrenovića, saznati detalje o odnosu kneza Miloša i kneginje Ljubice, njihovom bračnom životu, kneževim nevjerstvima i drugim zanimljivostima iz privatnog života. Autor teksta monodrame i scenarija je Nataša Popovska, viši kustos Muzeja grada Beograda. Njena družbenica Verka prinosi nam kafu sa kockicom šećera i ratlukom, dok pažljivo slušamo kneginju (fildžan, ali nisam mogla slikati). Treba doživjeti sa koliko topline i ljubavi za priču koju nam prenosi - ona izvodi ovu monodramu, sa koliko prirodnosti nam kao domaćica u konaku pokazuje svoj dom i svoje uspomene. (slika Lastavica, osim zvaničnih fotografija: Evo snimka iz drugog ambijenta. Za predstavu u originalnom ambijentu, morate doći :) Svim mojim suputnicama na ovim vrludavim stazama života od srca čestitam praznik dama!

- 06:12 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (32) - Isprintaj - #

07.03.2016., ponedjeljak

Londonska ideja

Jedan dio Beograda zove se "kod Londona". Uvijek je tu bilo nešto na ime London, restoran, pa još ponešto, a sada su odlučili da otvore London Idea, veliku trgovinu, i tome u čast napravili festival na ulici. Idući na drugo događanje, morala sam pješačiti od Slavije duž Ulice Kralja Milana,a događanjima na otvorenom pored renoviranog Cvjetnog trga prema Beograđanki sa damama spremnim za čaj u 5 od srca Dečji zbor pjeva pred otvaranje. Priprema se Bajaga Čega tu sve nema! Preko Terazija Nastavit ću u Knez Mihajlovu ulicu i svirača uličnih ima pa ću skrenuti u Kralja Petra vidi se Saborna crkva i kultna kafana "Znak pitanja" da bih stigla... e, to ćemo u sljedećoj priči... (šeta i slika Lastavica)

- 06:06 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

06.03.2016., nedjelja

Može li vino biti suho?

Nastavimo priču o vinu. Počinje sve od grožđa preko presa i buradi preko amfora za čuvanje... ...do nektara bogova. Još u stara vremena vino je bilo simbol Rado se pilo u svim prilikama Nalazilo svoje mjesto u poeziji i slikarstvu Često se pitamo, kako vina mogu biti suha? Nije važna količina vode nego šećera. Suho vino sadrži najviše do 4 g/L neprevrelog šećera. Polusuho vino sadrži od 4 g/L do 12 g/L neprevrelog šećera. Poluslatko vino sadrži od 12g/L do 50 g/L neprevrelog šećera. Slatko vino sadrži preko 50 g/L neprevrelog šećera. Svi znamo kakva su pjenušava vina ...a kakva dezertna... Ima i specijalnih vina Posebnu vrijednost imaju odležala vina. Čovjek i vino, veza duga 75 stoljeća... moglo bi se mnogo o njoj pričati. Živjeli!. (slika Lastavica)

- 00:35 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

05.03.2016., subota

Tri boje vina

Vino, pečat civilizacijskog uzdizanja, kultno piće i statusni simbol, u potpunosti je zavisno od prirode i prirodnih procesa. Prije nekoliko hiljada godina stiglo je i do nas i protkalo filozofiju našeg življenja. I upravo naša, pomalo neobjašnjiva, opčinjenost prevrelim grožđanim sokom ukazuje koliko smo zapravo vezani za prirodu i prirodne procese (A. Stevanović). Na Kalemegdanu ćemo ući u Prirodnjački muzej i proučiti priču o vinu Kako i zašto je vino crveno (crno), roze i bijelo? Zašto Francuzi imaju manje srčanih oboljenja ("francuski paradoks")? Koliko se u Srbiji troši vina? Malo. Iako je dokazano da umjereno pijenje vina (10-50 g alkohola dnevno) prija srcu i bubrezima. Što je brendi, metaksa, konjak? Što je to vinski put i vinski turizam? Gdje se čuva vino? Koje su domaće sorte grožđa? Na kojem terenu najbolje uspijeva grožđe? Poznavaoci mogu pogoditi po okusu vina odakle je Kakav je put vina u Srbiji? Najzad, kako nastaje vino? Priča se nastavlja...Živjeli! (slika Lastavica)

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

04.03.2016., petak

Podzemne tajne

Turu podzemnim Beogradom organizuje agencija „GO2 SERBIA“, vodi odlična Ana. Grupa se sakuplja pred Bibliotekom grada Beograda U njenoj Rimskoj dvorani, pored ostataka rimske kapije iz 2.stoljeća n.e., Ana nam priča kako je Singidunum ( u prijevodu: „okrugla tvrđava“) osnovalo keltsko pleme Skordisci u 3. stoljeću p.n.e. Rimljani dolaze od 1-5. stoljeća n.e. i asimiliraju se s Keltima. Lijepo se vidi ostatak vodovodne cijevi od olova još iz rimskog vremena! Šetamo Kalemegdanom (na turskom: tvrđava) pored spomenika zahvalnosti Francuskoj za zasluge 1914-1918 (ne bi ga za kasnije zaslužila), koji je izradio Ivan Meštrović. Prolazimo pored Prirodnjačkog muzeja sa masonskim simbolima, izgrađenog kao masonski hram. Ulazimo u Kalemegdan kroz kapiju sa Sahat kulom. …do Rimskog bunara koji nisu iskopali Rimljani, nego Austrijanci 1717-1730. do 30 metara (i nisu našli vodu) a Turci nastavili do 60 m i stigli do vode. Tu su našli neke rimske ostatke pa je tako bunar, kažu, dobio ime. Upoređuje se sa sličnim bunarom iz Umbrije. Bunar čuva mnoge mračne tajne, neke je bolje da ne znamo. U blizini Pobjednika ulazimo u bunker iz vremena Informbiroa. Izgrađen je 1948-1950 a na sreću nije korišćen. Obilazimo dva topovska gnezda i dve spavaće sobe za vojnike. Sa uzvišenja iznad bunkera nitko nije gađan, ali je nama pucao prelijep pogled na Ušće. Prolazimo česmu Mehmed paše Sokolovića I silazimo strmim kaldrmskim putem …do Barutane, velikog barutnog magazina, čiji zidovi pričaju priče o odbrani kršćanske Europe od Turaka. Na izložbenoj postavci Rastka Ćirića u prvoj dvorani, o alama i baucima iz srpske mitologije, shvatit ćemo što biva kad nas obuzmu noćne more i tko su baba roge. U velikoj dvorani su originalni rimski spomenici i sarkofazi, a najljepši je Jonin sarkofag iz 4.stoljeća n.e. sa predstavom kršćanstva Nakon šetnje od 15 minuta oko donjih zidina Kalemegdana …stižemo u Savamalu, u vinski lagum u Karađorđevoj ulici, gdje je sada vinarija i noćni klub, a mi kušamo dobro bijelo vino. (slika i priču prenosi Lastavica)

- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

03.03.2016., četvrtak

Meca i Lastavica u šetnji

Sunce zove, vrijeme je za foto šetnju. Svaka piše na svoj način, pa ćemo mecabg i ja iste motive vjerojatno različito vidjeti... Ni slonovi nas neće spriječiti u namjeri da ovo sunce iskoristimo! Prošetat ćemo pored rukavca Dunava, pa pored Save Dunav je nabujao, samo što se ne prelije preko obale Drveće se uobraženo ogleda u vodi Poneki splavovi su dobro čuvani Da li ono Nisa slika ptice iz blizine? Ne, ipak je neki Nisa-n Izbijamo na Savu, prekoputa se Kalemegdan ponosno uzdiže vide se stare zidine i vojni muzej Alo ljubavi, gdje me čekaš? Karibi? Ako baš insistiraš Onda mi se valja vratiti pored igrališta za skejtere Do Ušća, da nabavim sve potrebno za Karibe, ako si baš odlučio da tamo idemo :) (slikaju Lastavica i mecabg)

- 00:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #

02.03.2016., srijeda

Život

I prolazi vrijeme bez da nas pita gdje bismo mi i kojim putem. Ne osvrće se, ne gleda za sobom, samo naprijed grabi I gdje će stići, svi već znamo, samo ne znamo za koje vrijeme, koliko radosno i koliko bolno stižemo do mjesta poniranja. Ni koliko je radosti na tom putu za nas još predviđeno, ni koliko tuga još neprebolnih moramo odbolovati... Nek' ide vrijeme, kad već nije naše da njime upravljamo! Nek’ ide život, začin mu dodajmo da ga ljepše proživimo! I neka su prijatelji uvijek oko nas, tamburaši, pjesma i ples, neka su radosti pune čaše i osmijehom ukrašena lica! A kad mislimo da je sve besmisleno, trebamo pogledati ovaj filmić. Ova kratka animacija, bazirana na stripu nacrtanom od strane brazilskog umjetnika Fabia Coale, obišla je preko 180 festivala gdje je osvojila čak 59 nagrada, između ostalog i nagradu za najbolji dječji film na FESA festivalu u Beogradu 2014. godine.

- 07:05 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

01.03.2016., utorak

Amo tamo po Kalemegdanu

Kalemegdan je meni najdraži park ili šetalište u Beogradu. Kolika god da je gužva, ona se tu ne osjeti. Čovjek može biti u miru sa samim sobom i starinama, prirodom, pogledom na ljepote Beograda. Priđimo mu iz Knez Mihajlove ulice Pozdravimo Vojislava Ilića Možemo i Marijanu Obiđimo oko vojnog muzeja (koji osobito "voli" Euro) Nije obavezan pregled postavke sprava za mučenje, dovoljno nam je što nas svakodnevno muče na razne načine Radije ćemo se "pomučiti" sa sarajevskim ćevapima Izbijamo na veliki plato Pogled je fascinantan Ovdje se ljube Sava i Dunav A da siđemo do donjeg Kalemegdana? Obiđemo dobro očuvane zidine i kažemo suncu doviđenja do sutra... (slika Lastavica)

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (61) - Isprintaj - #