Severino Majkus

< ožujak, 2010 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


29.03.2010., ponedjeljak

RAZGOVOR S BOLESNIKOM

Komentar na „Razgovor s bolesnikom “ kolume Glasa Istre, cijenjenog Elio Velan


„Ima neceg ponizavajuceg za ljudsku prirodu u ideji da se bilo kojem covjeku odbija pravo da bude covjek……
Svi se zemljoradnici i obrtnici mogu uzdici do umjetnika; a to znaci da ljudi koji vole svoj posao zbog njega samog, unapredjuju ga vlastitim podatnim duhom i stvaralackom sposobnoscu, i time izobrazuju intelekt, oplemenjuju karakter, uvelicavaju i dotjeruju svoja zadovoljstva.“
Humboldt, ( 1792.)


„….otudjeni rad kad je rad tudj radniku… kad nije dio njegove prirode…/tako da / se radnik ne ostvaruje, nego sebe radom ponistava…fizicki se iscrpljuje i mentalno slabi.“
Taj otudjeni rad „vraca neke radnike natrag u barbarsku vrstu rada, a druge pretvara u strojeve“, i tako lisava covjeka „osobina njegove vrste, osobinama da slobodno svjesno djeluje i „stvaralacki zivi.“

N. Chomsky citira Marxa



Pre cesto padamo u komu nestrpljivih iscekivanja od Onog Drugog,da uci zivot, dok sami ostajemo u pasivnoj pozadini.
Mozemo zaobici Marxa ili ga nadopunjavati Nietzsche-om, ali ne mozemo zaobici Darwina i njegove sljedbenike koji tragaju za praiskonskim zacecima covjeka u nekoj tadasnjoj bijeloj repi.

Nasto je Marx tada upozoravao, sto je zapravo imao na umu tvrdeci da otudjeni rad vraca neke radnike natrag u barbarsku vrstu rada,i tako lisava covjeka „osobina njegove vrste, osobina da svjesno djeluje i „stvaralacki zivi“. Kad jednom postanemo bezosjecajne proizvodne masine, ujedno postajemo lopovi i veci sveci. Nuzno postaje neminovno, neminovno postaje pozeljno, transcendirajuci tako u konglomerat moralnog, plemenitog, estetskog, i u svetu domovinsku duznost. Herojstvo se tada mjeri po prolivenoj krvi, humanoid postaje baraba, baraba koji i dalje lici na humano bice.
Drugim rijecima: otudjeni rad degenerira covjeka, pandemijski ga pretvara u drustvenog patologa, kojim posve upravljaju virusi agresivnosti ; otimacina zamjenjuje stvaralacki rad, pretvarajuci ljudsko bice u ponovnu zvjer.
Elio Velan, u svom Razgovoru Sa Bolesnikom, koji pri svom kraju lezi suocen stropom na kojem se jos iscitavaju kroz ocne mu mutne praznine svi pristigli racuni za minuli drustveno nametnuti i potraceni zivot.
Pasternakov „ zivot koji se zivi“ nije stvar vise cinjenica koja prijeti covjeku buducnosti. On je nasa svakodnevna puka stvarnost.
Proslo stoljetna sjetva sve vise sazrijeva. Vrijeme stize da ju zajednicki uberemo. Seks, Bozanic i Mesic skladistit ce je za sebe, a onima koji jos „uce zivjeti“ kao da ju nece trebati.


- 05:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #