Severino Majkus

< siječanj, 2010 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


01.01.2010., petak

Jos o umjetnosti
GERASIMOVSTINE
po
Miroslavu Krlezi

„U okviru tih sudara davno se vec ne radi o umjetnosti,nego o krvi i zlatu; o kapitalistickom zulumu s jedne, a o strogo disciplinarnoj politici in musicis et in artibus – s druge strane. Ogromna kolicina zapadnoeuropske naslikane Robe, u koju su ulozeni milijuni, upravo, milijarde, djeluje u placenoj kapitalistickoj stampi po vlastitim miljarderskim zakonima, a zanr-slikarstvo tipa zdanovljevske gerasimovstine danas ili tipa rosemberggoebbelsovsske likovne propagande jucer je isto tako placena roba, koja je, pretvorivsi se u ordinarnu frazu kadavericne, jezuitske, vojnicke discipline, isto tako davno prestala biti neposrednim ljudskim svjedocanstvom socijalne ili moralne istine. Pro foro externo oba se krila bore za punu slobodu umjetnickog stvaranja na rijecima, ratujuci zapravo pod barjacima najvulgarnijih fraza kakve su od pocetka smrtna opasnost za svaku pjesnicku slobodu.
Gerasimovstina nije iskljucivo zdanovljevski specifikum. Gerasimovstina je likovni ideal svih oficielnih slikarstava Zapadne Europe, bez obzira na to dali su rojalisticka ili republikanska, jer upravo svi zapadno europski kraljevski dvorovi kultiviraju gerasimovstinu kao svoj salonski ideal, tj. kao ideal revolucionarnog, kolhoznog socijalistickorealistickog slikarstva. Gerasimovstina prema tome ne predstavlja ni estetsku ni idejnu negaciju ove tipicvno burzujske i kapitalisticke mode iz druge polovice XIX stoljeca, posto ona sama po sebi i nije drugo nego faksimile upravo te iste gradjanske site i dosadne mode. /…/
Zivimo u periodu likovnog ukusa kada je gerasimovstina jos uvijek neprikosnoveni kanon i ideal kapitalistickih i proleterskih pokoljenja podjednako, posto Raskol ukusa nije jos razdvojio ova dva socijalno raskoljena medija! /…/“
/„Republika“, 1959./

- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #