Severino Majkus

< srpanj, 2009 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


11.07.2009., subota

Imamo Hrvatsku


Prva Jugoslavija nastala je kao direktna tvorevina raspada triju carstava, otomanskog, ruskog i austrougarskog, koje orkan kapitalisticke ekspanzije 20. stoljeca raznosi poput sasusenih sezonskih listova prvim jesenjim povjetarcem, a pod cijim se neposrednim utjecajima odvijala povijest dotadasnjeg Balkana.
Dok se Druga Jugoslavija radja na pukim proturjecnostima te iste kapitalisticke ekspanzije sto se transformira u Njemacki nacifasizam i u vlastitog mu dvojnika Ruski staljinizam.
Taj tragikomican abortus ostavlja iza sebe jedno nakazno nosence osobina vlastitih klanskih predaka: animalne naklonjenosti prema klanju, palezu i razaranju svega zatecenog, i njemu stranog.
Balkanom se tako drugom polovinom 20. stoljeca socijalisticka laz i nacionalisticko mahnitanje posve stapaju u jedno, transcendentiranjem u tajkunizaciju i krizarenje medjusobno uslovljene zakonodavnim i fiskalnim nametima drzave .
Amalgamira se fasizam sa antifasizmom, domovinsko uskocije sa kontinentalnom
imperijom, humanizam sa nasiljem, suradnja sa konkurencijom. Neoliberalizam sa orkanskom refeudalizacijom tog lijepog krajolika, ponovno paljenog, raseljavanog, klanog i do temelja opustosenog materijalno i duhovnih stecevina.

Kod toga se valja osvrnuti na jedno od glavnih drustvenih pitanja koje se namece danasnjem civilizacijskom covjeku u opce, na njegovom krucijalnom raskrscu neizvjesne mu buducnosti, time da se bar letimice obrati iskustvima i lekcijama nakupljenima pisane, djelomicno biljezene, i znanstvenim predpostavkama unatrag sagledavanjanih sve do nekih sto tisuca godina ljudske evolutivnosti.
Pojavom prosvjetiteljstva, Morgan prvi povlaci onaj znacajni zastor prema sagledavanju jedne od najdublje i jedva sagledive prahistorijske epohe karakteristicne po svom drustveno uredjenju cjelovite plemenske demokracije tog razdoblja, dok nam daljnja znanstvena istrazivanja, gotovo na svim drustvenim poljima: fizike,sociologije, filozofije, antropologije, pruzaju konacan uvid u civilizacijsku epohu pisane rijeci iz zadnjih 4-5 tisuca godina, koja se radja postepenim procesom pojave privatnog vlasnistva, socijalnih klasa i njenog upravljackog tijela Drzave.
Vec starogrcka kultura dovodi do sagledavanja tog novog drustvenog uredjenja teorijske demokracije u najpotpunijem cvatu robovlasnistva, koja od tada do danas predstavlja vladavinu manjine nad vecinom, za ciju provedbu vladajuce klase povjeravaju mandat novo nastajucoj hegemoniji birokratskih kasta.
Pojava drustvenih klasa uporedo radja i drustveno interesnu dvojnost.
Ono sto stice ogradjivac datog teriorija u vlastite svrhe, ne samo da vise ne sluzi interesu plemenske zajednice kao cjeline, naprotiv, ono ga zakida, osiromasuje, razvlascuje, pauperizira.
Novo nastali odnosi privatnog posjeda time potvrdjuju dualitet drustvenih interesa, i stvaraju potrebe za administrativnim organom kao arbitrom izmedju novonastalih klasa u obliku Drzave, koja se postepeno profilira u danasnjeg predstavnika iskljucivo posjednickih klasa i svestranog zastitnika njihovih interesa: osvajackih, jurisdistickih, eticki maralnih, ekonomskih, vjerskih i kulturnih sticanja, kao i stjerivanje sirokih masa u puki proizvodni i ratnicko uporabni objekt.




- 19:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #