petak, 31.08.2007.
Evo imena
- Dino Klarić (1974.) JVP Šibenik
- Ivan Marinović (1970.)JVP Šibenik
- Ivica Crvelin (1955.)JVP Šibenik
- Gabrijel Skočić (1988.)DVD Vodice
- Marko Stančić (1990.)DVD Tisno
- Hrvoje Strikoman (1988.)DVD Vodice
Obiteljima poginulih izražavamo našu najdublju sućut.
- 18:32 -
Priopćenje za medije
Povodom strašne tragedije koje je zadesila grad Šibenik i županiju Šibensko kninsku u ime GO SDP-a Šibenik i svoje osobno obiteljima, prijateljima i radnim kolegama poginulih izražavam iskrenu sućut. U ovim trenutcima teško ozlijeđenima koji se bore za život želimo da tu bitku dobiju te poručujemo da smo uz njih i njihove obiitelji u našim mislima.
- 10:43 -
četvrtak, 30.08.2007.
Jel to taj Bajić!?!?
ZAGREB, 12. lipnja - Zlatko Bagarić bio je poslovan čovjek, rekao je u srijedu na suđenju u Remetincu svjedok Ivan Bajić (50), koji je od 1997. do 1998. bio »na usluzi« Bagariću i njegovoj obitelji.
Bagarića je Bajić upoznao u svom restoranu u Njemačkoj, a bio je dobar s njegovom majkom i ocem.
Bagarić je prema navodima optužnice bio šef »zločinačke« do srpnja 1998. godine, kada je ubijen, a na toj ga je »dužnosti« zamijenio Nikica Jelavić.
Posljednju godinu i pol Bagarićeva života Bajić se, tvrdi, nije odvajao od njega osim kad bi sačekivao ili prevozio njegovu suprugu i djecu. Pazio je, kaže, na kockarnicu, a svuda je nosio šefovu torbu s pištoljem i novcima.
Bagarić je, kaže Bajić, u Zagrebu boravio u hotelu »Interkontinental«, a tamo se »družio s elitom, poslovnim ljudima, političarima, generalima i ministrima«.
Iz tog vremena datira i jedan »incident«. Bagarić je naime, kaže Bajić, jednom prilikom »malo popio i pištoljem gađao nekakvu knjigu u predvorju hotela«. Uprava hotela nije mu međutim nakon toga uskratila gostoprimstvo.
U hotelu je boravio i aktualni haaški optuženik Mladen Naletilić Tuta, koji je s Bagarićem kockao, tvrdi svjedok.
Svjedok je također rekao da je pokojni Zlatko Bagarić imao neke firme i kasino, a planirao je otvoriti benzinsku crpku. Zlatko je, kaže Bajić, dugo bio u sukobu s Milanom Milanovićem, u čijoj je javnoj kući u Wiesbadenu radio sredinom osamdesetih. Milanović je navodno radio Bagariću o glavi zbog sukoba u lokalu u Wiesbadenu 1988. godine, kada je ranjen Zoran Petrović Ivica.
Miljenko Žaja Krojf (izdvojen iz postupka zbog zdravstvenog stanja) bio je dobar s Bagarićem, ali je »Zlatko stalno galamio na njega jer je Krojf često bio pijan«, tvrdi Bajić i dodaje da je Zlatko i inače znao galamiti na ljude jer je bio takav.
Ubojstvu svoga »šefa« u restoranu Dubrava, u vlasništvu braće Rodića, Bajić nije prisustvovao jer je drugi dan trebao voziti njegovu suprugu i djecu u Dubrovnik.
Ranije te večeri bio je s njim u restoranu Okrugljaku, gdje se Bagarić sastao s Josipom i Antom Gucićem, koji su ga pozvali na promociju svoje tvrtke.
Od optuženih Ivan Bajić poznaje Zorana Petrovića i Nikicu Jelavića. S Bagarićem, koji im je navodno bio šef, on ih nikad nije vidio.
- 14:47 -
Komentari (12) - Isprintaj - #
srijeda, 29.08.2007.
Otvoreno pismo
Poštovana gospođo gradonačelnice,
Budući da niste ni jednom jedinom rječju reagirali na tvrdnje iznesene u pisanim i elektroničkim medijima o kriminalnoj prošlosti člana Gradskog poglavarstva g-dina Ivana Bajića, Vašeg bliskog suradnika, te s obzirom da ste imenovanog Vi predložili, temeljem Statuta Grada Šibenika, za člana Gradskog poglavarstva grada Šibenika, ovim putem tražimo od Vas da se javno očitujete o Vašim saznanjima u svezi kriminalne prošlosti člana poglavarstva g-dina Ivana Bajića koji je izabran na Vaš prijedlog, te da se izjasnite da li ste saznanja o kriminalnoj prošlosti imali i u vrijeme kad ste dotičnog predlagali u Gradsko vijeće.
Ukoliko su tvrdnje iznesene u medijima točne, a jednostavnim uvidom unovinsku arhivu to se može provjeriti, tada tražimo od Vas da odmah pokrenete postupak za opoziv člana Gradskog poglavarstva g-dina Ivana Bajića. Nedopustivo je da čovjek koji je prema vlastitom priznanju nosio pištolj i novac šefu „zločinačke organizacije“, te obnašao dužnost njegovog tjelohranitelja danas obnaša časnu dužnost člana Gradskog poglavarstva Grada Šibenika i prezentira naš grad Šibenik u zemljki I svijetu. Nedopustivo je to s pozicije morala i s pozicije dobrog ukusa. Ljudima s takvom prošlošću nije mjesto na časnim i odgovornim funkcijama u lokalnoj i državnoj vlasti.
Gospođo gradonačelnice, zna se gdje je mjesto kriminalu i mutnim poslovima. I nemojte se pozivati na nepostojanje kaznene prijave. Ne radi se o kaznenoj odgovornosti, mada ovdje ne želim prejudicirati da nema i takve odgovornosti u ovom slučaju, već o moralnoj i političkoj odgovornosti.
Pri tom imajte u vidu da se ne radi o politikanstvu već o obvezi da se reagira na ovakva saznanja. Kako mojoj obvezi, kao predsjednika oporbenog SDP-a, tako i Vašoj, kao gradonačelnice i kao predlagača Gradskog poglavarstva, dakle kao osobe koja je direktno odgovorna za izbor g-dina Ivana Bajića u Gradsko poglavarstvo.
S poštovanjem
Franko Vidović
Predsjednik GO SDP Šibenik
Ivan Bajić: »Bagarić se družio s političarima, generalima i ministrima«
BAGARIĆEV TJELOHRANITELJ U ŠIBENSKOM POGLAVARSTVU
Šibenski konobar o Ivanu Bajiću
- 09:57 -
nedjelja, 26.08.2007.
Revitalizacija povijesne jezgre grada Šibenika
Evo da se malo podsjetimo onoga što smo prezentirali 07.07.2007.
Za početak pogledajmo kratki informativni filmić, koji je napravljen od članova SDP Šibenik i dosta smo ponosni na njega:
Sve materijale sa konvencije možete naći na našim stranicama.
Kako je na to reagirao Novi tjednik, možete vidjeti ovdje,a intervju s predsjednikom GO SDP možete pročitati ovdje.
Također ovdje možete vidjeti osvrt Slobodne dalmacije.
- 12:41 -
subota, 25.08.2007.
Blogovo novo ruho
Poštovani čitatelji,
naš blog dobio je novo ruho!
Uživajte.
Svi komentari, pohvale i kritike su dobodošli.
Pozdrav od ekipe bloga GO SDP Šibenik
- 00:46 -
ponedjeljak, 20.08.2007.
Tečaj za poštenje i odgovornost
Znam da kasnim, ali ne mogu odoljeti da ne prokomentiram jedan kratki članak objavljen negdje početkom srpnja u jednoj lokalnoj tiskovini. U svakom slučaju mladi direktor je s ponosom obznanio kako je s uspjehom pohađao novopokrenute tečajeve za članove nadzornih odbora koji su se provodili na ekonomskim fakultetima u Splitu i Zagrebu.
Moram priznati da sam bio dirnut marljivošću i ambicioznošću mladih (i nešto manje mladih) Hrvata koji su s pozornošću slušali predavanja o vještinama potrebnima za članstvo u nadzornim odborima. Jedno od zanimljivijih predavanja održao je uvaženi prof. Andrija Hebrang koji je polaznike podučio činjenici da članovi nadzornih odbora nemaju potrebu čitati dostavljene im materijale o poslovanju poduzeća koje nadziru. Također, osigurano je gostovanje predavača Branka Vukelića, uvaženog stručnjaka za nadzor poslovanja poduzeća brodograđevne industrije, dok je posebno oduševljenje polaznika izazvao g Damir Polančec s predavanjem na temu "Nadzor poslovanja državnih fondova s posebnim osvrtom na Hrvatski fond za privatizaciju". Polaznici su imali prilike poslušati i predavanje "Negiranje vlastite odgovornosti u slučaju izbijanja medijskih afera u nadziranim poduzećima" koje je održao naš poznati medijski stručnjak g. Ratko Maček. Pored toga obrađena je i tema o uspješnom ulagivanju stranačkom vodstvu s ciljem imenovanja u članstvo nadzornih odbora, te napredni tečaj za one koji imaju namjeru sudjelovati u radu više od 65 nadzornih odbora istovremeno.
U kratkoj izjavi naš lokalni predstavnik na uvaženoj akademiji kazao je kako je bio posebno dirnut činjenicom da uspješni privrednici i političari spremno ponovo sjede u školskim klupama. Mislim da su spomenuti Božo Prka, Borislav Škegro ili netko tog kalibra… Ne znam točno, jer mi se spomenuta tiskovina negdje zagubila, ali to za ovaj osvrt i nije od presudne važnosti… U svakom slučaju, vjerujem kako je bilo do suza dirljivo gledati kako uvažena gospoda do kasno u noć sjedeći za radnim stolom u dnevnom boravku ponavljaju izračun anuiteta kamatnih računa dekurzivnom metodom… Ili kad se na pismenom ispitu iz trgovačkog prava Škegro okrene Prki koji sjedi iza njega i pita: "Božo, koja si grupa?" "B" prošapće Prka. "Odlično. Znaš 6. pitanje? Koji su ono organizacijski oblici poduzeća u Hrvatskoj? Malo sam pobrkao sa onima koji postoje na Djevičanskim otocima…" Na to se čuje prijekorni glas asistenta koji nadzire ispit: "Prka i Škegro još jednom vas čujem i letite vani…"
Spomenuti tečajevi su jedan od većih apsurda koji su se pojavili u našem političko-gospodarskom cirkusu zadnjih godina. Potaknuti zakašnjelim izlaskom u javnost afera u upravljanju našom zajedničkom imovinom, a kojima su dobrim dijelom kumovali politički postavljeni članovi nadzornih odbora, ekonomski fakulteti su se dosjetili kako zgodno popraviti svoje prihode: organizirajmo obuku za članove nadzornih odbora. Potražnje neće uzmanjkati, jer ambicioznih političkih poslušnika koji u članstvu u takvim odborima vide značajnu stavku popravljanja svog privatnog budžeta ne manjka. Još će se vjerojatno iznaći neki zgodan način da se takva obuka plati iz prihoda državnih ili gradskih poduzeća u kojima polaznici rade i dobar posao je osiguran.
I zato se ne čudim potezima fakulteta koji to organiziraju, ali mi nije jasno tko je sa strane države mogao odobriti takve programe i tko bi njihovim polaznicima mogao dati prednost u pri odabiru članova nadzornih odbora? Zar se članom nadzornog odbora, recimo, aluminijskog poduzeća ne bi trebao imenovati neki priznati stručnjak s područja aluminijske industrije koji nije direktno uključen u poslovanje nadziranog poduzeća ili eventualno priznati pravni stručnjak koji bi nadzirao zakonitost poslovanja? Članstvo u nadzornom odboru se, bar prema mom poimanju, stiče dugogodišnjim obrazovanjem i radom na određenom području, a ne posjedovanjem papira na kojem piše da vas je netko u 60 sati predavanja naučio kako nadzirati poduzeće neovisno o branši u kojoj se nalazi. Zavrjeđuje se i osobnim ugledom, odgovornošću i poštenjem za koje su ipak osobni karakter i kućni odgoj mnogo značajniji od tečaja na ekonomskom fakultetu…
Ipak, ja vjerujem da oni koji imenuju članove nadzornih odbora poduzeća državnom vlasništvu to jako dobro znaju. I da bi o tome vodili računa! Kad bi imenovali članove nadzornog odbora poduzeća u svom privatnom vlasništvu… Ovako imamo još jednu predstavu za javnost. I još jedan dobar povod za nekoliko ugodnih druženja vikendom…
Krešimir Šakić
- 09:44 -
Komentari (13) - Isprintaj - #
petak, 17.08.2007.
Institucije i razvoj
Većina se ekonomista danas slaže da su za razvoj nekog društva najznačajnija dvije stvari. Prva – poduzetnici koji u želji da zarade posredno razvijaju i društvo (zaopošljavaju radnike, plaćaju poreze, investiraju i sl.). Druga su institucije – koje osiguravaju normalno funkcioniranje okruženja (društva) pravnim okvirom, sigurnosnim sustavom, infrastrukturom,... te ekonomskom politikom koja je usmjerena poticanju gospodarstva, posebno razvoju novih tehnologija u prerađivačkim i ostalim djelatnostima. Razvoj tehnologije određuje rast produktivnosti, a onda i izravno utječe na povećanje dohotka.
Smatra se da je Argentina dobar primjer kako zakazivanje rada institucija može zemlju koja je krajem 19 st. bila jedna od najrazvijenijih, dovesti u značajno lošiju poziciju u odnosu na danas razvijeni svijet.
Ulaskom u proces tranzicije početkom 90-tih godina shvaćena je potreba oslobađanja privatne inicijative, no i potcijenjena uloga koje institucije imaju u suvremenom društvu.
I tako započela je privatizacija koja se u hrvatskim okvirima često razumijevala kao „ajmo nešto srediti za nas, naše stranačke kolege i prijatelje“, a institucionalni okvir se je potpuno zapustio uz obrazloženje „sad će se gospodarstvo samo od sebe razvijati“. Ionako nedovoljno razvijen institucionalni sustav počeo se urušavati, a odluke u tijelima vlasti na svim razinama često su se donosile bez ikakve stručne pripreme. Nove agencije sramežljivo su se stvarale (HGA pa poslije HAMAG, Agencija za promicanje stranih ulaganja i sl.), a politika im nikada nije željela osigurati manevarski prostor nužan za normalno funkcioniranje.
Ovo je imalo za izravnu posljedicu daljnje zaostajanje hrvatskog gospodarstva. Dobar je primjer drvoprerađivačka industrija za koju dr. Jurčić ovih dana kaže da plasira duplo teži i upola jeftiniji namještaj, a istovremeno hrvatska uvozi upola lakši ali duplo skuplji namještaj. Nepoznavanje suvremenih tehnologija, marketinga, designa i nedostatak ostalih potrebnih znanja i vještina realnost je hrvatskog gospodarstva. Danas u Hrvatskoj vanjskotrgovinski deficit dostiže 12 mlrd. $, a domaći rast se temelji na povećanju domaće potrošnje i značajnom povećanju uvoza!?
Suština programa SDP-a kojeg je osmislio i promovirao dr. Jurčić je upravo podizanje tehnološke razine i općenito konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, daljnjim (prirodnim) angažmanom poduzetnika, te razvojem institucija (instituti, zavodi, tehnološki centri,...) koje će uz ostalo, pratiti svjetska dostignuća u pojedinim djelatnostima i tako stečena znanja prenositi u gospodarski sustav.
Ovakav pristup znači i stručnu pripremu kod donošenja svih značajnijih odluka od strane politike (što je danas u razvijenim zemljama uhodan sustav i nezamisliv je bilo koji drugi).
Kako kod nas danas ovo funkcionira? Primjer: kad su se prije četrdesetak godina gradili hoteli na širem području Šibenika (Solaris, Vodičanka, Adriatic Primošten) organiziran je stručni tim od 15-tak ljudi koji su više od godinu dana posvetili istraživanju pogodnih lokacija i definiranju potrebnih sadržaja. Opća je ocjena da su predložena rješenja bila više nego dobra. Danas – četrdesetak godina poslije, jedan lokalni HDZ-ov političar donosi odluku da se hoteli grade na Obonjanu, a struka u Turističkom master planu kaže da su najpogodnije lokacije Soline i Srima (Jadrija)!?
E zato je iskorak SDP-a napravljen posljednjih mjeseci važan za Hrvatsku. Najprije čelni ljudi se nisu posvađali prilikom izbora vođe stranke (što je dosad bilo nezamislivo za bilo koju stranku), i dalje odabir znanstvenika koji se je dokazao i kao poduzetnik i kao ministar u malo vremena koje je imao na raspolaganju - za premijerskog kandidata – snažan je zaokret koji hrvatsku politiku vraća sa stranputica i bespuća na kojima se danas nalazi.
Ulaskom dr. Jurčića u politiku sužava se prostor svima onima koji su politici na mala vrata dolazili do odgovornih funkcija na kojima nisu imali što pokazati, ali koje su itekako iskoristili za osobno bogaćenje. Uz prodoran nastup predsjednika Milanovića, SDP se profilira kao snažna stranka koja cijeni znanje i rezultat, što će doprinijeti barem ublažavanju razornog učinka kojeg je na hrvatskom političkom prostoru napravio model „interesnih mreža“, odnosno model u kojem ništa nije važno, osim naravno osobnog interesa.
Ovo je trenutno jedina opcija koja može ostvariti cilj realnog povećanje dohotka stanovništva „zagušenog“ kreditima, minusima na tekućim računima i kreditnim karticama. Ovo je politika koja od Hrvatske čini zemlju koja raspolaže suvremenim znanjem, a ono je osnovni preduvjet uspjeha.
Osim navedenog, imenovanje dr. Jurčića za premijerskog kandidata znači i nastavak SDP-ove tradicije imenovanja čestitih i poštenih ljudi na ovu najodgovorniju funkciju, koji svoju ulogu u politici ne shvaćaju kao priliku za osobno bogaćenje, a izbore kao bitku za podijelu plijena. Da bi se upustili u ozbiljniju borbu s korupcijom koja je usput kazano u svim udžbenicima gospodarskog rasta i razvoja označena glavnom kočnicom razvoja uopće; dakle da bi se protiv nje borili prvi je i najznačajniji preduvjet da su čelni ljudi u državi pošteni. Ako taj preduvjet nije zadovoljen borba s korupcijom je završila prije nego što je i započela.
Tehnološki razvoj, povećanje konkuretnosti te razvijanje djelatnosti koje ostvaruju višu dodanu vrijednost, mukotrpan je proces koji će potrajati više godina. On jedino može započeti s novom Vladom koja je u stanju voditi suvremenu ekonomsku politiku, odnosno dugoročno osigurati stabilan makroekonomski okvir, te ojačati institucionalnu podršku gospodarstvu na putu razvoja znanja i tehnologije, što treba rezultirati povećanjem proizvodnje, značajnijom supstitucijom uvoza i povećanjem izvoza, i najvažnije – novim bolje plaćenim radnim mjestima.
Zoran Belak
- 15:33 -
nedjelja, 12.08.2007.
Izdvajamo
Vas zanima kako riješiti probleme koji su gore nabrojeni. Unaprijed se ispričavam što neću obuhvatiti više od tri, četiri primjera iz teksta g-dina Belaka zbog dužine teksta, ali ću Vam nastojati barem prikazati o čemu mi razmišljamo. Pa krenimo redom. U prvom slučaju g-din Belak spominje Reviju o kojoj je SDP već rekao svoj stav, ali ću ga ponoviti za Vas. Revija je dužna državi (min. financija) 60-ak milijuna kuna. Vrijednost cijele imovine Revije ne prelazi 15-ak milijuna kuna. Dakle država nema šanse golom prodajom naplatiti dug. Revija je zapošljavala 200 radnica i radnika. Po nama interes grada i države mora biti sačuvati radna mjesta i vratiti dug prema radnicima. A to se može na samo jedan način. Prodajom Revije poduzeću koje će uz bankovne garancije nastaviti proizvodnju. Uz takvu prodaju postoji nada da će i država „naplatiti" svoj dug kroz poreze i druga davanja. Takvo poduzeće se pojavilo na natječaju i ima sve potrebne reference, ali zbog pogodovanja sitnim interesima ova vlast ne želi privatizaciju Revije i agonija se nastavlja. Za ovo izvesti ne treba više od mjesec dana!
Iz strategije razvoja Šibenika trebaju poizići sva planiranja prostora i tad ćemo moći govoriti o pravom početku razvoja Šibenika. Na njoj upravo radi tim SDP-a.
Za javnu garažu na Vatrogasnom domu postoji studija ekonomske opravdanosti koja kaže da je projekt stabilan i održiv. Možete ga pregledati na našim web stranicama i uvjeriti se. Projekt se može realizirati kroz Gradski parking ili kroz privatnog partnera. U prvom slučaju je uvjet da se Gradski parking riješi kredita za Autobusni kolodvor što je izvedivo. BTW, po europskoj zelenoj karti i po naputku Vlade RH javne garaže, za razliku od turističkih objekata jesu doista objekti na kojima je moguće provesti javno privatno partnerstvo. Vatrogasni dom se u tom slučaju može iseliti na prostor vojarne Bribirski knezovi. U gradnji novog Vatrogasnog doma bi participirala i država kroz proračun, a dio sredstava bi dao grad.
Za infrastrukturnu obnovu povijesne jezgre bi se mogla angažirati sredstva predpristupnih fondova EU i sredstva gradskog proračuna. Također bi se u akciju mogli uključiti T-com i HEP za dio infrastrukture koja se tiče njihovih kablova, to im je i zakonska obveza.
Kao što sam rekao na početku predugo bi trajalo da dalje nabrajam „Kako se to može riješiti" ali Vam ostavljam mogućnost da ukoliko želite sjednemo u prostorijama SDP-a pa možemo razgovarati.
Uglavnom, nadam se da sam Vam barem malo približio „Kako se to može riješiti".
I da ja čvrsto vjerujem da je većina nabrojenog doista izvediva u četiri godine, ali uz jasnu viziju i uz težak i odgovoran rad. Plod takvog rada jest uvijek niz projekata međusobno zavisnih koji svojom ukupnošću daju poticaj razvoju, pa time i boljoj slici grada. Mi imamo viziju i imamo ljude koji su je u stanju provesti u djelo! Viziju daje politika, a projekte struka. Grad ima svoje stručne službe koje bi trebale pripremati projekte po viziji politike. Problem je što ovaj momenat vladajuća politika nema viziju, pa ni stručne službe nemaju što raditi.
S poštovanjem,
Franko Vidović
- 12:56 -
Komentari (22) - Isprintaj - #
utorak, 07.08.2007.
Ne može se:
- otpisati dug Revije u stečaju i tako ponovo aktivirati proizvodne pogone od strane Betex-a, te zaposliti odmah 100, a u perspektivi i 200 radnika.
- odrediti strateške prioritete u razvoju turističke djelatnosti, definirati turističke zone za gradnju hotelskih naselja i konačno realizirati projekte u suradnji s potencijalnim ulagačima
- rješiti teška prometna situacija u gradu, posebno parkirališna mjesta (kritično na šibenskoj rivi), izgraditi javna garaža na prostoru Vatrogasnog doma
- pokrenuti infrastrukturna obnova povijesne jezgre s ciljem zaštite od propadanja vrijednog kulturnog i povijesnog nasljeđa, te stvaranja preduvjeta za snažniji turistički razvoj (luksuzni manji hoteli, apartmani, restorani, trgovine i sl.)
- staviti u funkciju vrijedne prostore (ex. vojarna Bribirski knezovi, četiri šibenske tvrđave, ...)
- osigurati 100 m operativne obale poduzeću Prizma oprema (Radić) za proizvodnju patrolnih čamaca namijenjenih izvozu (projekt dr. Juras) i zapošljavanje minimalno 50 novih djelatnika
- izgraditi brza cesta Šibenik – Drniš – Knin. Iako je ministar Kalmeta obećao da će se odmah pristupiti ovom projektu, još nije definirana trasa od tunela Ploča prema Drnišu, Kninu i Strmici (granica BiH). Za pripremu dokumentacije i izgradnju ceste potrebno je minimalno 3-4 god.
- urediti privezište na šibenskoj rivi
- izgraditi marina u šibenskoj luci
- sanirati prostor TEF-a, odrediti mu namjenu, osloboditi od založnog tereta i pokrenuti ulaganja
- izgraditi nova sportska dvorana, sanirati otvoreni bazen na plivalištu u Crnici (veliki gubici vode) i osposobiti ovaj kompleks za veća domaća i međunarodna natjecanja
- privatnim vrtićima subvencionirati troškove sukladno ukupnom broju djece (ovime se stvaraju značajne uštede u gradskom proračunu)
- urediti park Šubićevac za šetnju i rekreaciju građana i gostiju
- završiti gradski kolektor
- odrediti nove građevinske zone namijenjene stambenoj izgradnji (obiteljske kuće, manje stambene zgrade)
- urediti gradsku plažu na području ex. Dane Rončević (rezalište)
- organizirati javni prijevoz djeci koja se organizirano bave sportom za dolazak i odlazak s treninga
- potaknuti građane na uređenje fasada u povijesnoj jezgri
- osposobiti gradsko kino – iako je u više navrata obećano
- urediti stari pazar
- kreirati brend (teritorijalni marketing) vezan za preradu aluminija (aluminijski cluster); tradicija od 1937. god.; poticanje domaćih i stranih tvrtki na ulaganja u preradi aluminija, poticati razvoj novih – čistih tehnologija i zapošljavanje
- izgraditi i opremiti tehnološki centar na Gospodarskoj zoni Podi, koji u većini razvijenih zemalja kao i onih u tranziciji služi kao glavna institucionalna potpora tehnološkom razvoju malih i srednjih poduzeća.
- „izbrisati“ zatvor iz prostorno-planskih dokumenata Gospodarske zone Podi, koji se po sadašnjim planovima prostire na oko 1,5 mil. m2, i u pespektivi postaje značajna kočnica razvoju zone.
- racionalizirati poslovanje i unaprijediti efikasnost gradskih komunalnih poduzeća, koja su opterećena viškom zaposlenih i općenito visokim troškovima u odnosu na kvalitetu i obim usluga koje pružaju.
- osigurati kadrovske pretpostavke za daljnji razvoj Visoke turističke škole (strah me je reći i Veleučilišta koje je još uvijek neprepoznatljivo) i uvesti novi smjer „gastronomija“
- stipendirati šibenske studente za studije strojarstva, elektrotehnike, medicine, informatike, brodogradnje i sl., sa značajnijim iznosima (koliko ih se godišnje vrati u Šibenik sa završenim studijem? )
- izgraditi novu srednju školu na rubnom gradskom području (moguće u vojarni Bribirskih knezova) i rasteretiti prostor više srednjih škola u ulici A. Šupuka, koje već sada ne zadovoljavaju minimalne pedagoške standarde (a namjeravaju se dalje dograđivati).
...
SVE OVO SE „NE MOŽE“ !
A VEĆINA OVOG MOGLA BI SE NAPRAVITI SAMO U JEDNOM ČETVEROGODIŠNJEM MANDATU .....
PREDSJEDNIK SAVJETA GO SDP ŠIBENIK
ZORAN BELAK
- 06:10 -
Komentari (40) - Isprintaj - #
subota, 04.08.2007.
Brod poticaja
Nakon dosta vremena, a i zbog zauzetosti svojim profesionalnim obvezama, izašao sam u večernju šetnju gradskom obalom. Vani je bilo dosta ljudi. Sjedili su po štekatima i pijuckali svoje piće. Nešto mi je upalo u oko. Na mulu "Krke" bio je privezan krasan brod pod grčkom zastavom.
I ne bi to u meni izazvalo nekakvo zanimanje da na istom tom mulu nisu bili, a stalno i jesu, parkirani automobili. Pitao sam se kakvu sliku šalje moj grad u svijet kada jedan turistički brod sa svojim putnicima stoji tik uz automobile koji prilikom dolaska i odlaska sa parkinga ispuštaju svoje miomirise. To mulo je prva stvar koju nautičari iz cijelog svijeta ugledaju kada ulaze u našu luku, i tamo ostvaruju svoj prvi kontakt. Okrenuo sam se i ugledao jedan prekrasan objekt koji se ističe na istom tom dijelu obale. Pogađate - hotel "Krka". Nisam mogao ostati ravnodušan prema činjenici da ta dva, nazovimo ih objekta, izgledaju tako kako izgledaju danas nakon toliko godina neznanja i nebrige gradske vlasti. Zar je nemoguće vratiti sjaj hotelu "Krka" i pustiti pješake na mulo "Krke". Bilo bi dobro da dobronamjerni gosti ovoga grada otkriju ljepote našeg grada i neka pričaju kako su bili u krasnom i gostoljubivom gradu. Jel' da bi bilo dobro?!
A zamislite, koliko bi bilo dobro da isti ti dobronamjerni gosti sjede na verandi jednog starog i lijepog hotela gledajući na rivu i svoj privezan brod i onako zadovoljni ostanu još nekoliko dana jer im je netko rekao da imaju u gradu krasnu knjižnicu, a tek da vidite katedralu, a jeste li bili u mračnim uličicama kalelarge. Ili da im netko kaže – gospon turist jeste li možda znali da mi ovdje u našem kraju liječimo ptice. Znate dobili su nagradu od EU za to, mogli bi otići to vidjeti ... A tek restorane i seoska gospodarstva gdje se možete najesti...
I naš dobronamjerni gost ostane, jede hranu koju ljudi proizvode u svojim seoskim gospodarstvima, naše delicije, piju vino naših vinograda, uzimaju ulje naših maslinika i voće iz naših voćnjaka. A gdje je brod, eto još uvijek je privezan za obalu, opskrbljen sa čistom vodom iz vapnenaćkog podzemlja i hranom sa naših polja, a prošli su dani otkad su mislili otići.
Zamislite sve to zbog jednog hotela gdje su sada stanovnici miševi i jednog mula uprljanog s gumama neekoloških strojeva.
A za tako nešto ne treba puno osim malo volje i želje da pomogneš drugima, na taj način pomažući i samom sebi doprinoseći razvoju grada isticanjem njegove ljepote.
Goran Horvatović
- 12:57 -
srijeda, 01.08.2007.
Genocid visokog obrazovanja
... Krenem obalom koju dobro znam,samo dva minuta pješice do luke
gdje se djeca igraju, pred nama skrivaju,kriju iglom izbodene ruke
Pa opsujem da ne mogu prostije,mada odavno sam pobjeg’o iz geta
i mjesec iznad nas ima okus hostije,a cesta miris izgubljenog svijeta
... kome biti zahvalan
GRADE MOJ...
Zlatan Stipišić-Gibboni
Kad su neki prije desetak godina govorili o uvođenju visokoškolske ustanove na područje Šibenika, svi su to dočekivali s podsmijehom. Ali, gle čuda! Iz godine u godinu rasla je Visoka škola za turizam, postajući jedna od najopremljenijih škola u Hrvatskoj, sa smjerovima jedinstvenim u Hrvatskoj – križanjem menadžmenta, ekonomije i informatike. Počevši u nekoliko prostorija izrasla je dvokatna zgrada, ponos i dika, COLLEGIUM SIBENICENSE.
Šibenik, izgleda, nije navikao na obrazovane ljude koji su dolazili iz svih krajeva lijepe naše na taj novi studij za kojeg su čuli od prijatelja, koji se slučajno tu upisao i ostao oduševljen. Nije navikao na ljude koji misle svojom glavom i slijede razum. A zamislite dolazak tih ljudi stvara i probleme poput menze za studente, osiguranje prijevoza, pitanje studentskog doma, izgradnje kampusa. Pa jel gradu sad to treba, baš kad je odlučio napraviti novu cestu na potezu Drinovci-Širitovci-Unešić i to po dvije vozne trake sa svake strane da se ne gužvamo.
I Baltazar je mislio, mislio i smislio.
Ako uzmemo tu već postojeću Visoku školu i njoj pripojimo nedavno propali studij prometa ( ionako nam Peran stalno visi nad glavom) i Upravno pravo u Vodicama ( jer Vodice ionako nemaju gdje oprati novac koji im je u proračunu za školovanje), možemo osnovat Veleučilište u Šibeniku (to se za po ure riješi s Dragim Primorcem, našin ministron), postavit svoje ljude i lagano skinut s vrata sve gore navedene probleme. Pa nećemo još valjda davat novac u razvoj mladih života. Nek idu u Zagreb studirat, što su se navukli svi ovdje dolaziti.
I tako i bi.
Imamo sada Veleučilište na koje se nitko ne želi upisat. Podobni ljudi su tu, studenata je sve manje, a mi i dalje gradimo ceste. Pa moramo nekim putem i otići, zašto ne komotno u dvije trake cestom Drinovci-Širitovci-Unešić, pa na autocestu pa u Zagreb.
I zbogom Šibeniče!
Ivan Bašić
- 17:18 -
