Razmišljam naglas
Problem današnjice? Nedostatak komunikacije!
Nema me već duuuuugo u mojim razmišljanjima...stoga je vrijeme da nešto napišem.
Nekoliko situacija iz prethodnih dana natjeralo me da ih pretočim u riječi, ne zato da bi se s nečim hvalila, nego da i svi vi koji čitate ove moje črčkarije malo razmislite...a ako vi o tome razmislite, tada ćete to razmišljanje zasigurno podijeliti sa svojim prijateljem, on će pak sa svojim itd. Kužite?
Evo nekoliko primjera...
Vrlo se često žalimo kako nam stižu opomene za neplaćene račune. No, jeste li kad pokušali nazvati onaj broj koji se krije negdje na toj opomeni među kontaktom ili poslali mail koji se također negdje krije? Znate što ću vam reć iskreno? Ja nisam, nego bi uvijek čekala ili drugu opomenu pa lagano i rješenje o ovrsi ili dočekala novce pa prije toga svega taj dug platila. Činiila sam tako sve donedavna kada sam odlučila poslati mail na dvije opomene uslijed zakašnjelog plaćanja nekih računa. I ne bi vjerovali koliko su me odgovori ugodno iznenadili. Bili su nešto tipa "Poštovana, ukoliko ne možete dugovanje podmiriti u cjelosti, moguć je dogovor u otplati na rate." Dogovor postignut bez daljnjih postupaka.
Ili pak primjer u dogovorima za neku kavu s nekim prijateljima... Sve dogovorite, a onda ti nešto iskrsne, pa zar nije onda lijepo samo na vrijeme javit, poslat poručicu "Ej, vidimo se neki drugi dan, iskrsnulo mi je nešto što ne mogu odgoditi" Ah, a dobro, ima ljudi koji će na takvu poruku odgovoriti "Da, sve ti je važnije od mene", a to je pogrešno razmišljanje i tu vrlo često dolazi do nesuglasica i razdora u međuljudskim odnosima.
Uvijek treba znat udahnut, pa onda odgovorit, a ne onako na prvu. Moram priznati da sam nekad davno i ja tako reagirala "Šta sad ovo, šta sad ono, zašto baš sad, zašto to ne odgodiš...?!". Sve dok i sama nisam došla u takvu situaciju da sam morala neki dogovor odgoditi zbog nečeg drugog. Tada sam shvatila "Pa vidiš kako sam ja nekad prije glupo reagirala, a nisam htjela razmislit i sama sebi reći: Ok, sad ne možemo, budemo drugi put i nikom ništa!" Čak ako osjetiš da ti druga strana nešto laže i mulja i da samo izbjegava susret s tobom, zar je to tvoj problem?! Kome je stalo, potrudit će se naći opet priliku da se vidite, a kome nije, onda i bolje da je podalje.
Život je prekratak za ljutnju, prekratak!
Do ljutnje i nesuglasice dolazi samo zato što nemamo dovoljno sluha jedni za druge!
Nemamo dovoljno razumijevanja jedni za druge!
Nemamo dovoljno povjerenja jedni u druge!
Nemamo dovoljno komunikacije jedni s drugima!
Photo/ringeraja.hr
10.02.2016. u 12:54 | 0 Komentara | Print | # | ^
