Moja mediteranska dijeta
Dr. Lejla Kažinić Kreho
Izdavač: Profil 2012.
Uništavanje šuma dovodi do povećane koncetracije CO2 u atmosferi, kojeg je danas čak 35 posto više nego mnogogodina unatrag. Današnja koncetracija CO2 najviša je u odnosu na sve razine u posljednjih 650.000 godina.
Mediteranska dijeta predviđa rjeđi unos crvenoga mesa, ne više od dva puta tjedno, i to nemastan komad koji je najbolje pojesti u varivu sa žitaricama i dosta povrća.
Doručak je najvažniji dnevni obrok, stoga treba imati prioritet u odnosu na sve ostale obroke.
Nutritivno bogat doručak omogućuje gubitak kilograma, stabilizira razinu šećera u krvi, snižava kolestreol, poboljšava koncentraciju i pamčenje i čini nas opuštenijima.
Osnovu doručka čine cjelovite žitarice kao što je zob, koja će vas napuniti energijom, ali i pomladti izvana i iznutra.
Savršeni mediteranski ručak je od složenih ugljikohidrata i kvalitetnih bjelančevina.
Spavajući sagorijevamo oko 60 kalorija na sat te ako spavamo prosječno 8 sati to je 480 kalorija. Zato večera ne bi smjela sadržavati previše ugljikohidrata već kvalitetne bjelančevine u kombinaciji s povrćem niskog GI-a čime će se unijeti manje energije.
