Upravljanje kretivnošću
Velimir Srića
Izdavač: Školska knjiga 1992
Ocjena: ***
U mutnim predodžbama
On je brz, misleći u jasnim predodžbama
Ja sam spor jer mislim u mutnim predodžbama.
On postaje dosadan, vjerujući svojim jasnim spoznajama,
Ja napredujem, ne vjerujući svojim mutnim spoznajama.
Vjerujući svojim predodžbama, on im pretpostavlja važnost,
Ne vjerujući svojim predodžbama, ja im sumnjam u važnost.
Pretpostavljajući im važnost, on pretpostavalja znanje,
Sumnjajući u njih, ja propitujem svoje znanje.
Kad ga znanje izda, on ne vjeruje svojim osjetilima,
Kad me znanje izda, ja se okrećem s povjerenjem osjetilima.
On nastavlja, brz i dosadan, kroz svoje jasne spoznaje,
Ja nastavljam spor i oštar, kroz svoje mutne spoznaje.
On u novoj konfuziji svog razumijevanja,
Ja u novom razumijevanju svoje konfuziije.
Svi su cjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti. Kineska poslovica
Zamislimo da je naš mozak veliko skladište u kojemu se nalaze brojne kutije pune informacija. Šifre nam služe da otvorimo svaku pojedinu kutiju i nađemo njezin sadržaj. Kopče nam pomažu da povežemo sadržaje dviju ili više kutija zajedno. Kad nas sadržaj jedne kutije podsjeti na sadržaje nekih drugih kutija, to nazivamo asocijacijom. Pitanja služe kako bismo osmislili cijeli proces traženja i stvaranja ideja. Koju ćemo kutiju otvoriti, koje ćemo ideje uzajamno povezati, kako ćemo potražiti neku pravu i poticajnu asocijaciju, u tome nam pomažu dobro postavljena pitanja.
Razmišljanje je istodobno i svjesna i nesvjesna aktivnost. Najjednostavnije rečeno, posrijedi je tok ideja koji započinje nekom asocijacijom.
Dubina spoznaje ne doseže se nalaženjem odgovora, već produbljivanjem pitanja.
Mašta je važnija od znanja. Albert Einstein
Prvo pravilo kativnog odnosa prema svijetu i problemima u njemu glasi: Isprazni svoju šalicu.
To znači odustati od uobičajenoga, 'normalnoga', stereotipnoga i poznatoga, te se upustiti u neobično, nestandardno, ali zato možda inventivno i kreativno.
Društvo najboje potiče inovaciju i kreativnost onda kad dopušta, pa čak stimulira što veće razlike u mišljenju.
Osnovna razlika između stava čovjeka istoga i čovjeka zapada prema svojoj okolini, prema svemu što ga okružuje jest u tome što se čovjek zapada suprostavlja okolini, nastoji je pobijediti, pokoriti, podčiniti svojoj volji, prisiliti da radi za njega. Naprotiv, čovjek isoka želi živjeti u okolini kao ravnopravan sudioni, želi postojati s njom zajedno, želi je osjetiti i doživljavati u sebi.
Priznavši kako zna da ništa ne zna, Sokrat je otvorio vrata istraživačkom pristupu produbljivanju spoznaje.
Onaj tko je svjestan svog 'neznanja', može naučiti jer postaje otvoren za ideje, informacije, spoznaje.
Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo. 'Mali Princ'
Za razliku od divergetnog kreativca, prosječni čovjek ne razmišlja fleksibilno. Rješenja koja je naučio obično ga zarobe pa ne vidi druga, bolja i originalnija. Odgojem ga je okolina naučila da 'plete kotac k'o i otac'. Negativna može biti i uloga iskustva: kad probleme rješavamo rutinski, onda po pravilu gazimo utrtim stazama, što znači da nismo ni najmanje kreativni.
Vertikalno mišljenje kreće se postupno od jednog koraka do drugog koraka i moće se najlakše prikazati dijagramom toka.
Lateralno mišljenje umjesto pravocrtnosti izabire 'krivine'. Ono je puno bolja asocijacija koje neprestano naviru sa svih strana i tako 'ometaju' glavni tok misli.
Ako je problem nerješiv, promjeni ga. Thomas A. Edison
Oluja mozgova (brainstroming) i zapisivanje misli (brainwriting):
Kritika, vrednovanje i ocjenjivanje ideja koče stvaralaštvo.
Suviše velika stručnost, znanje i iskustvo koče produkciju svježih ideja.
U inovativnim grupama mora vladati što potpunija sloboda mišljenja.
Veličina grupe utječe na kakvoću komunikacije u njoj.
Uvijeti i okolina djeluju na kvalitetu rada grupe.
Seansa oluje mozgova daje najbolje rezultate ako traje oko 45 minuta.
Budi što opušteniji, smisli što više ideja, poželjni su neobični prijedlozi, poveži ideje drugih sa svojim idejama, integriraj izrečene ideje, nemoj komentirati niti vrednovati ideje, nemoj kritizirati, nema autorstva ideja, osnovne zamisli valja dati bez detalja, najvažnija je količina ideja.
Slično kao oluja mozgova, metoda zapisivanja misli pogodna je za rješavanje problema koji nisu suviše uski (stručno usmjereni), niti previše zatvoreni (s malim brojem mogućih rješenja).
Uobičajeno je da papiri kruže okolo dok svaki sudionik ne zapiše ukupno 18 ideja (šest puta po tri). Ako ima šest sudionika, tako se može doći do 108 ideja. To naglašavamo zato što je cilj stimuliranja lateralnog i devergentnog mišljenja postizanje kvantitete – što veći broj generiranih ideja.
Rješavanje problema nije samo aktivnost koja bi trebala dovesti do nekog cilja – odluke. To je ujedno proces kroz koji se stvara zajedništvo, potiče osjećaj pripadnosti skupini, omogućava da se akumulirano znanje i sposobnost iskoriste na optimalni način.
Ljudi koji su navikli izvršavati tuđa naređenja rijetko su kadri ili uoće nisu kadri djelotvorno rješavati probleme s kojima se suočavaju. Kad nestane vođe, stado se pretvara u laki plijen svakome, u bezličnu, nedjelotvornu i dezorijetniranu masu.
Svijet je tijesan, a um prostran. Misli žive lako jedna pokraj druge, ali stvari se u prostoru bolno sudaraju. Friedrich Schiller
Mnogi s pravo tvrde da je 'prodati' ideju jednako važno kao i doći do nje, a ponekad i važnije. Jednu od bitnih uloga pritom imaju mediji.
Misao se ponaša prema zakonu sile teže - iz glave na papir ide lako, ali iz papira natrag u glavu teško. Arthur Scoppenzauer
Tome vrijedi dodati još i misao iz Malog princa: Govor je izvor svih nesporazuma. Ili kako je rekao književnik Branislav Glumac: ponekad valja šutjeti jer tada progovaraju naše najljepše riječi.
