Mogu li krave silaziti niz stube?

Paul Heiney
Naklada Ljevak

Ako su atomi prozračni, kako to da nam ruka ne propadne kroz stol?
Sve oko nas sačinjeno je od atoma, čak i zrak koji udišemo. Zrak i, primjerice, stol razlikuju se po tome što su atomi koji čine stol mnogo gušće pakirani. Tako da možemo rukom proći kroz zrak, pri čemu zapravo guramo atome od sebe, ali ne možemo proći rukom kroz stol, jer nemožemo odgurnuti atome. To je kao da pokušavamo hodati teniskim igralištem na kojem se nalazi 100000 teniskih loptica – jednostavno ne možemo. No, nije u pitanju samo prozračnost. Postoje vrlo snažne privlačne sile koje atome drže na okupu. Dakle, iako su atomi prozračni, postoje snažne privlačne sile između njih pa su gusto pakirani i ne možemo rukom proći kroz stol. Ne sprečava nas prozračnost, nego privlačne sile između atoma.

Što je vrijeme?
Želite li odgovor psihologa ili fizičara? Pretpostavljam potonjega, no u tome se slučaju morate biti spremni suočiti s teorijama Alberta Einsteina, jednog od najvažnijih znanstvenika prve polovice dvadesetog stoljeća koji je postavio teoriju relativnosti.
Prema Einsteinu, vrijeme i prostor usko su povezani. Einstein je pokazao da je pitanje kada se nešto dogodilo isto kao i pitanje gdje se to dogodilo. Tvrdio je da je nemoguće svijet podijeliti na prostor i vrijeme, već da su prostor i vrijeme dio cjeline prostorvremena. Prostorvrijeme ima četiri dimenzije: tri koje određuju položaj u prostoru i jednu koja određuje položaj u vremenu. Kada hodamo, krećemo se kroz prostorvrijeme, a kada stojimo na mjestu, također se krećemo kroz prostorvrijeme jer vrijeme i dalje prolazi. Naš doživljaj vremena posljedica je kretanja u vremenskoj dimenziji prostor vremena. Vrijeme je, stoga, samo još jedna dimenzija koja se od preostale tri razlikuje po tome što u njima možemo izabrati smjer kretanja, dok u vremenu stoji samo jedan smjer – prema naprijed.

Što bi mi se dogodilo kada bih upao u crnu rupu?
...Jednom kada prijeđete događajni obzor crne rupe, morate putovati brže od brzine svjetlosti da biste pobjegli, a to je nemoguće. Jednom kada prijeđete događajni obzor, upali ste u klopku, ako već niste neizdrživo razvučeni.

Zašto nastaju crne rupe?
Crne rupe nastaju kolapsom masivnih zvijezda kojima je nestalo goriva za izgaranje. Zvijezde su sačinjene od plina i pretvaraju jedan plin u drugi, obično vodik u helij. Prvo sav vodik mora prijeći u helij, zatim helij prelazi u ugljik, a ugljik u kisik. Sve te reakcije oslobađaju energiju u obliku svjetlosti i topline pa su zvijezde tople i sjajne. Svjetlost i toplina održavaju oblik zvijezde sprečavajući gravitaciju da sav plin sažme u središte.
Međutim, zvijezde s vremenom dolaze u fazu u kojoj više nemaju goriva i tada gravitacija prevlada. Ako je zvijezda dovoljno velika (mora biti veća od tri naša Sunca), urušit će se. Gustoća tvari u središtu tada postaje tako velika da gravitacija zvijezde postaje dovoljno velika da spriječi svjetlost da izađe. Ostala je crna rupa.

Ako u svemiru vlada bestežinsko stanje, kako se astronauti važe?
...Da biste izmjerili masu u svemiru, treba vam uređaj koji radi neovisno o gravitaciji, a zove se inercijska vaga. Sjetite se, inercija je također mjera mase i što ste 'masivniji', teže vas je pokrenuti. Astronauti se privezuju za inercijsku vagu, uređaj koji ih trese i bacaka naprijed-natrag i računa koliki rad mora obaviti da bi ih pomakao. Iz toga se računa masa atronauta koja je ekvivalentna masi na Zemlji.

Trebamo li Mjesec? Bismo li preživjeli nestanak Mjeseca?
Mjesec se zapravo odmiče od nas, no nedovoljno brzo da bismo se trebali zabrinuti. Udaljenost između Zemlje i Mjeseca svake godine poraste za 3,82 cm. Sumnjam da ste to primjetili.
No, kada bi Mjesec iznenada nestao, bila bi to druga stvar. Za početak, prestale bi morske mijene jer ih uzrokuje gravitacijsko privlačenje Mjeseca. To bi imalo dalekosežne posljedice na pomorsku trgovinu, no osim toga, ne bi bilo razloga da se život ne nastavi kao i prije.
Međutim, postoji pretpostavka da je nagib Zemljine osi pod utjecajem Mjeseca i kada bi Mjesec nestao, pojavila bi se mogućnost dramatičnih promjena u duljini dana i noći i izmjeni godišnjih doba.

Čuo sam da se krava može popeti uza stube, ali da ne može sići. Je li to istina?
Da, istina je. Zbog rasporeda kostiju noge zglob će se pregibati dok se krava penje stubama, ali ne i dok je pokušate navesti da njima siđe.
Kad već govorimo o seoskom imanju, možda biste željeli znati da odrastao medvjed može trčati jednako kao konj, da konji ne povraćaju, emui ne mogu hodati unazad i da pačje 'kvak' nema jeke, ali nitko ne zna zašto.

Jesu li dinosauri i praljudi živjeli zajedno?
...između nestanka dinosaura i najranijeg pojavljivanja čovjeka proteklo je najmanje 62 milijuna godina.

Zašto koprive peku?
Na listu koprive nalaze se sićušne dlake koje izgledaju kao igle i lako mogu probušiti kožu. Na bazi svake iglice nalazi se mjehurić ispunjen mravljom kiselinom koja ulazi u vašu kožu zajedno s iglicom. Tada dolazi do alergijske reakcije u koži i koža postaje crvena i svrbi.

Zašto su nam biljke potrebne?
... jedini razlog zbog kojeg postoje ljudska bića i životinje je taj što su biljke nastale prije nas i svijet učinile prikladnim za nas.

Koji je najjači mišić ljudskog tijela?
Jezik! To je ujedno i jedini mišić koji je pričvršen samo jednim svojim krajem.

Koliko bi trebalo jednom crvenom krvnom zrncu da prođe cijelim mojim tijelom?
Pretpostavimo da tijelo ima 70kg. Kako 7% tjelesne mase otpada na krv, znači da u tijelu imamo oko 4,9 litara krvi. Svakim otkucajem srce protjera 0,1 lit krvi. Pretpostavimo da mirujete te da vam srce otkuca 67 puta u minuti, a to znači da srce pumpa 67x0,1 lit = 6,7 lit krvi u minuti. Dakle, svake 44 sekunde tijelom prođe 4,9 litara krvi i toliko treba i prosječnom krvnom zrncu da prođe jedan krug. Odgovor je: 44 sekunde.

Je li istina da se od pijenja previše vode može umrijeti?
Otrovanje vodom, ili pijanstvo zbog previše vode, vrlo je rijetko stanje kod odraslih ljudi. Dođe li ipak do toga, simptomi su glavobolja, mučnina, i pomanjkanje koordinacije. Može doći i do gubitka svijesti, nadutosti, nenormalno niske tjelesne temperature i napadaja. Sve je to posljedica promjene osmotskog tlaka u tkivima jer voda iz međustanične tekućine ulazi u same stanice. Događaju se dvije važne stvari: prvo, povišena tjelesna tekućina uzrokuje povišeni tlak na mozak u lubanji, što može uzrokovati napadaje padavice ili čak smrt. Drugo, volumen krvi opada, a to može dovesti do šoka krvotoka. Nekoliko ovih simptoma zajedno lako bi mogli uzrokovati smrt.

Znam da nam se koža ljušti svakog dana, no zanima me koliko?
Da, koža nam se svakodnevno ljušti i stvara priličan nered. Svake minute oljušti se 30 000 do 40 000 mikroskopskih sitnih kožnih stanica, što čini 4 kg odumrle kože godišnje. Dio otpada sam od sebe, ali mnogo se gubi trljanjem o predmete, čak i odjeću. Gdje završava mrtva koža? Ne treba tražiti dalje od prašine.

Koliko je ovaca potrebno da bi nastala jedna vesta?
...za očekivati je da se od vune jedne ovce može dobiti četrnaest vesti.

Zašto nam se ponekad u snu javlja osjećaj da 'padamo' s litice?
Dok spavamo, mišići ruku i nogu su praktički paralizirani. Da nisu, glumili bismo svoje snove! Zamislite kako bi to izgledalo. Problem je u tome što se ta 'paraliza' ne događa uvijek u času kada zaspimo.
Ako usnemo, a onda nas nešto probudi, možda ćemo osjetiti kao da padamo ili se trzamo jer smo se probudili malo prije no što je paraliza u mišićima nestala. Drugim riječim, mišići vam se vraćaju u život dok ste vi već svjesni i zato osjećate trzaj.

Imate li paigicu tigricu u krletki i ona poleti s prečke, hoće li krletka biti lakša?
Začudo, da; ukupna tećina bit će manja. Dok tigrica sjedi na prečki, ukupna tećina jednaka je zbroju težine krletke i težine ptice. Kada ptica poleti, njezina težina više nema učinka na vagu na kojoj se nalazi krletka i ukupna težina je manja.
No, kada bi se ptica nalazila u hermetički zatvorenoj kutiji, ukupna težina ostala bi ista. Razlog je taj što dok tigrica leti, svakim zamahom krila poguruje zrak prema dolje silom koja odgovaranja njezinoj težini. U krletci s otvorenim stranama zrak bježi i nema učinka na težinu. I opet smo na Newtonovim zakonima i očuvanju energije.

22.10.2009. u 13:33 | 0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2009 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Ožujak 2020 (74)
Siječanj 2018 (14)
Kolovoz 2017 (22)
Prosinac 2016 (26)
Travanj 2016 (15)
Lipanj 2015 (24)
Kolovoz 2014 (14)
Travanj 2014 (12)
Siječanj 2014 (31)
Ožujak 2012 (10)
Rujan 2011 (19)
Svibanj 2011 (13)
Siječanj 2011 (11)
Listopad 2010 (24)
Ožujak 2010 (12)
Siječanj 2010 (9)
Prosinac 2009 (13)
Listopad 2009 (10)
Rujan 2009 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ako ste ljubitelji čitanja, ovdje možete pročitati meni najdraže dijelove pročitanih knjiga. Ako želite prodiskutirati o pojedinoj knjizi ili navesti neku sebi dragu, samo se javite.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

DNEVNIK.hr10Nakon prijave pratite svoje najdraže blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica