prepreke

Dakle, sada imam pauzu kao i svi Hrvati. Nema me i ne pišem tjedan dana. Niti ne crtam. Ne kontaktiram sa Stričekom zbog svih onih stvari koje su mi se dogodile u posljednjih dva tjedna.

On valjda misli da sam luda što se ne javljam. A ne znam kaj da mu kažem. Još uvijek mi je zlo od svega što se izdogađalo.

Jako malo crtam, ali sam čula od Kviska da su crtarije njene frendice pri kraju. Na kraju ćemo ostati samo nas dvije. Još prije mi je Striček rekao da ako netko ne napravi ništa u dva tjedna, da to prekrižim. To je mjera za nečiji interes. Ako ne napravi ništa, znači da mu se niti ne da.

Što više mislim na tu slikovncu, više mi se čini da je to nemoguća misija. A sve više mislim na nju. Vidim je kako izgleda. To bi zapravo trebala biti knjiga, jer priča ima oko dvanaest, i svaka ima oko dvije stranice, i nekoliko crteža. To nije baš mala slikovničica. Više zbirka.
Eto, pustiću da se sada to kiseli, ili sazrijeva, na put nosim blokić i pišem u njega što mi padne na pamet, a kad se vratim bacam se na crteže.

Uh, želim da se svemu ovome smijem jednoga dana.