Nepunih mjesec dana nakon pljačke splitske umirovljenice Nade L. (86), kojoj su dvije drske prevarantice, lažno se predstavljajući kao prodavačice električnog pojasa, iz stana na Blatinama ukrale ukupno 373 tisuće kuna, policija je uhitila i kazneno prijavila Kseniju Š. (33) iz Pitomače.
Između šest djevojaka sličnog izgleda, opljačkana žena odmah je u policiji prepoznala Kseniju. U Pitomači je obavljena i pretraga kradljivičina stana, ali novac nije pronađen.
Nakon uhićenja, djevojka je negirala bilo kakvu povezanost s pljačkom umirovljenice, a neslužbeno doznajemo kako je kazala i da je trudna. Ranije nije bila kažnjavana, pa je puštena na slobodu.
Još me nije prošao šok zbog svega što se dogodilo. Tog sam jutra uzela petsto kuna iz nesesera u kojem sam držala spremljen novac od prodaje stana, i ne sluteći da će mi to biti zadnjih petsto kuna s kojima ću živjeti do dolaska mirovine. Kad sam vidjela da su me opljačkale, zamalo mi je puklo srce – kazala nam je Nada L. u telefonskom razgovoru.
Žena još uvijek ne može sebi oprostiti kako su je prevarantice uspjele navući na priču o masažeru, a zatim i podmuklo opljačkati. Zaskočile su je pred liftom i pošle s njom u stan, da bi joj demonstrirale rad električnog masažera. Dok joj je mlađa djevojka davala upute za upotrebu, starija je praznila umirovljeničine nesesere s novcem. Slobodna Dalmacija
U Pitomači otvoren novi diskont Trgocentra u sastavu NTL-a
fotografija: A. Jurkin
Na prigodnoj svečanosti, danas je župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić, u Pitomači otvorio novi diskont NTL-a (Narodni trgovački lanac) u čijem se sastavu između ostalih nalazi i virovitički Trgocentar. Uz župana Tomislava Tolušića, današnjem otvaranju diskonta NTL koji se nalazi u središtu Pitomači, nazočili su i predsjednik HGK Županijske komore Virovitica Ivan Slamić, predsjednik Uprave Trgocentra Ivica Katalenić, načelnik općine Pitomača Željko Grgačić, tajnik HGK Županijske komore Virovitica Milan Vanđura,…
Otvorenjem ovog prodajnog objekta zaposlilo se 15-ero djelatnika s područja općine Pitomača, što je u vrijeme recesije iznimno pohvalno, između ostalo je istaknuo župan Tolušić, pozivajući da se ne kupuju samo hrvatski proizvodi, već i proizvodi koji se proizvode na području Virovitičko-podravske županije. Prodajni centar u Pitomači veličine je 800 četvornih metara od čega je 600 četvornih metara prodajni prostor sa 7.000 artikala po vrlo povoljnim cijenama. VIŠE:ViroviticaOnline
Turistička zajednica općine Pitomača i kontakt policajac Siniša Tišljar pozivaju sve, koji nisu otišli put Jadrana, na manifestaciju DAN PEČENJAKOV koja će se održati u nedjelju 02. kolovoza na Trgu kralja Tomislava, ispred zgrade bivše zadruge, s početkom u 18 sati. Pečenjake će, na razne načine, kuhati i peći ekipa iz Dravske ulice.
----------------------------------------------------------------------------- 2.Dan pečenjakov - 2008.godina
Pokrenut prošle godine od strane Siniše Tišljara,pitomačkog pripadnika MUP-a-Policije u zajednici,dana 02.kolovoza 2008.g.održan je drugi pitomački "Dan pečenjakov".
Dobru glazbenu atmosferu osigurali su "Licitari" -tamburaši iz Pitomače,dok su dečki iz Udruge vinogradara,voćara i podrumara "Aršanj" dijelili svoje proizvode-poznato aršanjsko vino,sokove i svježe grožđe.
Klipove koji su korišteni za kuhanje i pečenje na ovoj sve poznatijoj manifestaciji osigaralo je poljoprivredna vrtka "Plodovi Zemlje-Matijević".Zahvaljujući angažiranosti Siniše Tišljara i Turističke zajednice Općine Pitomača,pečenjaki,kulenjaki sokovi,vino i grožđe dijelili su se besplatno dok su "dečki iz Dravske" sve poslove kuhanja i pečenja obavljali volonterski na radost brojnih posjetitelja.
------------------------------------------------------------------ 1.Dan pečenjakov - 2007.godina
Zahvaljujući našem kontakt policajcu Siniši Tišljaru danas(21.srpanj 2007.) smo dobili novu manifestaciju u Pitomači nazvanu "Dan pečenjakov".Turistička zajednica Općine Pitomača prihvatila je organizaciju ove nove manifestacije te je njezin predsjednik Rikard Bakan najavio da će postati tradicionalna.Uz besplatne pečenjake mnogobrojni gosti mogli su se osvježiti sokovima,sladoledom,domaćim vinom i hladnim točenim pivom od čije je prodaje sav prihod išao u humanitarne svrhe za Humanitarnu udrugu "Podravsko sunce".Specijalno za ovu prigodu osnovan je bend od više pitomačkih grupa koji je zabavljao prisutne ljubitelje pečenih i kuhanih klipova kukuruza šečerca.Vrsni pitomački kuhari pokazali su svoje umijeće kuhanja i pečenja kukuruza pa smo tako imali priliku i naučiti kako se može ispeći klip kukuruza uz pomoć vila koje mogu poslužiti umjesto ražnja.
Poznanik obitelji pokušao silovati 12-godišnju kćer
Istina je da sam djevojčicu provozao u svom automobilu i htio naučiti voziti, no nisam je napastovao, brani se 48-godišnjak
PITOMAČA - Šokantno seksualno zlostavljanje, prema prijavi koju je majka podnijela Policijskoj postaji Pitomača, dogodilo se na livadi uz pitomački aerodrom protekli tjedan u poslijepodnevnim satima kada je 48-godišnjak pokušao silovati 12-godišnju djevojčicu.
Prilikom posjeta obitelji curice, mušakarac je predložio djevojčici da je provoza u svom automobilu i nauči voziti na što je ona pristala jer je on poznanik njene obitelji.
- Moj suprug i on skupa rade pa smo se tako i upoznali. Kada je došao u nedjelju bio je uporan u nakani da moju kćer nauči voziti i nisam je uspjela odgovoriti od vožnje, no nisam ni slutila što bi mogao učiniti pa tome nisam pridavala veliku važnost - rekla je majka te dodala kako je njenu kćer u auto posjeo susjed koji je zajedno s njima i otišao.
- Vrlo brzo se susjed vratio te rekao kako ga je on istjerao iz automobila kod skretanja za aerodrom i da sumnja kako će pokušati silovati moju kći. U panici sam otišla do aerodroma, no nigdje nisam vidjela automobil, kao ni svoju kćer - rekla je majka.
Ubrzo nakon njene potrage dovezao je djevojčicu kući, a ona je odmah otrčala u kupaonicu te počela plakati.
- Kada sam pitala kćer što se dogodilo rekla mi je kako je na livadi zaustavio automobil te ju preko odjeće počeo dirati po grudima i spolovilu. Kada je pokušao zavući svoje ruke ispod njene odjeće, srećom na vrijeme je shvatila što namjerava učiniti te je uspjela pobjeći iz automobila. On ju je vrlo brzo dostigao te joj rekao kako će je odvesti kući, ali ne smije nikomu ništa reći. Iako nije silovao moju kćer, za nju će ovaj događaj predstavljati traumu koje će se teško moći riješiti - ispričala je potresena majka.
Susjed potvrdio nam je kako je posjeo djevojčicu u automobil te otišao s njima, a kada su došli do skretanja za aerodrom vozač ga je istjerao iz automobila te je on odmah otrčao majci reći što se dogodilo.
Unatoč tim optužbama, osumnjičeni mušakarac nam je rekao kako ni u jednom trenutku nije napastovao djevojčicu te tvrdi da su navodi o seksualnom zlostavljanju i pokušaju silovanja lažni.
- Istina je da sam djevojčicu provozao u svom automobilu i htio naučiti voziti, no nisam ju napastovao. Cijela priča je izmišljena od njene majke koja je sklona alkoholu i očito joj sulude primisli padaju na pamet - rekao je on. Podravski list
Osnovna škola Petra Preradovića Pitomača objavila popis potrebnih udžbenika za školsku godinu 2009./10.
Osnovna škola Petra Preradovića Pitomača objavila je popis potrebnih udžbenika za osam razreda pitomačke i nižih razreda područnih škola za školsku godinu 2009./10. Učenici mogu nabaviti već korištene udžbenike od drugih učenika ili nabaviti nove.
Rezultati sportskih događanja 24.-26. srpnja 2009. godine
Općinski nogometni klubovi NK “Pitomača” i NK “Croatia” započeli su pripreme za iduću sezonu i u sklopu priprema odigrali prve prijateljske utakmice. NK «Pitomača» je u nedjelju na domaćem terenu pobijedila NK “Lukač 05” sa 1:0 (Maresić), a NK “Croatia” u Grabrovnici sa 3:0 NK “Mikleuš” (Blaga, Barčan i Radovanović). NK “Pitomača” iduću pripremnu utakmicu igra naredne nedjelje u Mađarskoj, a u srijedu 05. kolovoza ponovno je na domaćem terenu u susretu protiv NK «Graničara» iz Tučenika, dok NK “Croatia” već u srijedu igra u Rezovcu, u subotu protiv NK “Lukač 05”, a u nedjelju protiv NK “Mladost” iz Vukosavljevice.
U organizaciji Športske zajednice općine Pitomača, u petak je, na višenamjenskom betonskom igralištu u Pitomači, odigrano drugo kolo ljetne malonogometne lige –Pitomača 2009., a postignuti su slijedeći rezultati: Aluferit – Pudari 2:4, Herz – DAM 5:4, Velika Črešnjevica – Veterani 1:6, dok je slobodna bila ekipa Admiral team. Nakon dva kola u vodstvu se sa šest osvojenih bodova nalaze ekipe Veterani i Herz, a treće kolo idućeg petka donosi njihov međusobni sraz. Satnica trećeg kola (31. srpnja) je slijedeća: Admiral team – Pudari (20,00), Herz – Veterani (20,45), Velika Črešnjevica – DAM (21,30), dok je slobodna ekipa Aluferit. Pitomača.hr
Osvrt Hrvatske stranke pravne države na ublažavanje općinske krize
Sama spoznaja da je državna blagajna prazna, dovodi do činjenice da se moramo okrenuti sami sebi i svojim resursima. Da li tu činjenicu prepoznaje vladajuća koalicija- sumnjam!
Rebalans općinskog proračuna još nije došao na red. Očito je da je izborna kampanja građena na povezanosti vladajućih sa Zagrebom i raspodjeli proračunskog novca prema podobnima. Sada možemo samo žaliti što ovih 18 godina nije provedena decentralizacija poreznih prihoda.
Koliko bi nam pomogla i ta činjenica veoma je upitno, gledajući sa stanovišta veoma male zaposlenosti. Apatija koja je sve više vidljiva kod stanovništva može biti još dodatni problem. Tu više ne pomaže ni «šok» terapija jer su nam građani već previše puta šokirani:
- obećanja da je sve divno i krasno,
- najavljivanja smanjenja poreza na dodanu vrijednost, pa sad povećanje,
- gradnja Pelješkog mosta, sad odustajanje,
- bijeg Sanadera sa mjesta premjera-imenovanje Jadranke Kosor od tog istog bjegunca,
- lutanje vlade u iznalaženju rješenja financijskog sloma države – novo rješenje ponovno zaduživanje centralne države,
- svakodnevne istrage o pljačkama u državnim poduzećima.
Sve te činjenice samo zbunjuju «običnog» malog čovjeka i svakim danom sve je manje povjerenja u postojeću vlast. HSPD vidi jedino izlaz u novim izborima.
Na lokalnoj razini stanje je još gore, općine male sa puno administracije kojima često općinski proračun nije dovoljan za plaće zaposlenih. Neodgovorno trošenje proračunskog novca opća je boljka vladajuće koalicije kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Spajanje malih općina i otpuštanje nagomilane administracije bit će bolan rez koji predstoji sadašnjoj ili budućoj vlasti. Čeka nas i drastično ukidanje privilegija pojedinih dijelova društva. Drugim riječima ovo društvo treba proživjeti istinsku katarzu i zaokret u poimanju kako dalje. Kršćanske vrijednosti koje su krasile većinu ovoga naroda često su ismijavane i prikazivane kao nepotrebne. Novac kao poimanje moći postaje sve manje dostupan. Samim time i moć pojedinaca slabi, pa je za očekivati da sve više karijerista (politike) napusti politiku.
Što mijenjati u općini koja većinu proračunskih prihoda ostvaruje od komunalne naknade???
Osamsto zaposlenih u općini sa 10000 stanovnika ne daje veliku nadu za boljitak života stanovništva. Spoznaja da od tih osamsto zaposlenih preko dvjesto pripada školstvu, naizgled daje privid obrazovane sredine. Kažem privid jer obrazovani nas napuštaju.
Saznanje da dosta mještana općine ne plaća komunalnu naknadu puno govori?
Treba preispitati sam postupak utvrđivanja osnovice naknade, uskladiti sa socijalnim stanjem domaćinstva i tako formirati realna potraživanja i na njima formirati proračun. Rashodovnu stranu svesti realnim prihodima bez ikakvih zaduženja. Iako nepopularan potez morat će se ići na otpuštanje neproduktivnog općinskog kadra. Upute Vlade o smanjenju plaća treba striktno poštovati pa tako neki shvate i sami da općina ne može biti mjesto stranačkog pospremanja članstva.
Ova zapažanja urednika su dobra i pohvalna. Ona su svakako izraz svijesti pojedinca i spoznaja da politiku ipak čine ljudi. HSPD prihvaća prijedlog urednika iako je svjestan da vladajuća koalicija odlučuje. Birači su glasali za onoga tko zna! Sada je upitno da li ZNA??
Osvrt na političku situaciju napisao Marijan Čop
predsjednik podružnice HSPD-a Pitomača
Lijepa Naša nalazi se u velikim problemima ovih dana. S broda koji tone prvi je pobjegao glavni štakor na manji brodić te otplovio na godišnji a i drugi vođe kojekakvih stranaka najavljuju odlaske. Najavila je tako Đurđa Adlešić (HSLS) da joj je dosta "uspješno" vođenje politike i podvija rep. Hrvatska nam je je u krizi, recesiji, problemima, govnima,...
Problemi Hrvatske su i problemi Virovitičko-podravske županije i naše Pitomače, pa se i mi moramo s time nositi.
Svakodnevno nas bombardiraju s riječima "bankrot", ""dugovi", "MMF", "nakrali se i bježe",...a tko nas je doveo u takvo stanje? Jel možda oni koje smo birali ili smo svi mi pomalo krivi za te događaje?
Mi živimo u maloj podravskoj općini Pitomači od nekih 10 000 stanovnika a samo nas je 800tinjak zaposleno. Nemamo neka velika primanja i puno više nas pogađaju najave Vlade RH za uvođenjem novih poreza u sklopu tih njihovih strategija borbe protiv recesije i bankrota države. Sve "pametne" ideje vladajućih uvijek najviše zahvaćaju "male" ljude u koje i mi spadamo.
Pa idemo se i mi "mali" pridružiti u spašavanju ovog našeg kraja, županije i države! Idemo mi pronaći izlazak iz recesije i bankrota prvo same Pitomače pa cijelog okolnog kraja a možda se u našim idejama pronađe formula za izlazak iz krize i cijele Republike Hrvatske. Ako nas Vlada RH uvjerava da smo i mi sami odgovorni za navedeno stanje, idemo im pokušati pomoći to stanje i popraviti! Prvo svaki u svome selu ili mjestu!
Mi ćemo ovdje prvo pokušati popraviti Pitomački kraj pa ako tko ima kakvu ideju kako da općina Pitomača izađe iz krize, slobodno napišite u komentaru ili mailu(povratak-pitomace(AT)net.hr) i možda nekaj i napravimo. Ako ćemo i dalje sve karte polagati u državne institucije koje su i jedine odgovorne za krizu, nećemo ništa dobiti osim daljnjeg pogoršavanja stanja, daljnjih otkaza, povečanja poreza, nebuloznih ideja i lažnih obećanja. Nije ovo nikakva revolucija ali dosta bi bilo da naše društvo vode ljudi koji neznaju izračunati 2 i 2 i koji svojim potezima upropaštavaju lijepu našu zemlju. Stoga, idemo mi nešto smisliti, napisati i predložiti. PRIJEDLOG PRVI: Evo moj prvi prijedlog kako da Pitomača uštedi 216 000 kuna u četiri godine. Na zadnjim nedavno provedenim lokalnim izborima u Pitomači opet je pobijedila koalicija predvođena HDZ-om u kojoj su sada upali i seljaci iz HSS te stari pobunjenici iz redova liberala HSLS. Da bi im lokalni HDZ zahvalio na koalicijskoj potpori, predstavnici iz te dvije stranke dobili su na dar mjesta zamjenika načelnika te mjesto predsjednika Općinskog vijeća.
Što znače te funkcije i koje stvari oni obavljaju to još nitko nezna ali su funkcije dobro plaćene. Mjesečno plaćene! Svaki mjesec 1500 kunića!!?? Prevedeno na pitomački to znači da novi zamjenici načelnika općine Pitomača Željka Grgačića (HDZ) su Siniša Siladić (HSLS) i Tomislav Andročec (HSS) i da dobijaju 1500 kuna mjesečno za tu dužnost. Predsjednik Općinskog vijeća Mirko Pavleković (HSS) dobiva 1500 kuna mjesečno za predsjedavanje Općinskim vijećem.
Pa idemo ih mi nagovoriti da se dobrovoljno ispišu iz svojih stranaka te da se učlane u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i da po principu stranačke stege slijepo slušaju vrh svoje sada nove partije te budu primjereni članovi HDZ-a koji će se lokalpatriotski odreći mjesečnih naknada (1500 kuna) u korist državnog proračuna. U suprotnom mi ćemo za njihove nove funkcije odvojiti u četiri godine njihovog mandata čak 216 000 kuna.
PRIJEDLOG DRUGI:Dosta novaca se može uštedjeti i nagovorom članova radnih komisija, članova Općinskog vijeća i članova Općinskog poglavarstva općine Pitomača da se i u njima probudi lokalpatriotizam te da se sastaju na sjednicama bez primanja naknade koja iznosi 130 kuna po sjednici.
Koliko je takvih sjednica u jednom četverogodišnjem mandatu održano ,to trenutno neznam ali za vrijeme mandata Željka Grgačića (HDZ) u protekle dvije i pol godine održana je 41 sjednica Općinskog poglavarstva i 22 sjednice Općinskog vijeća.
Grubim izračunom dobije se cifra za plaćene naknade za prisustvo na sjednici u tom razdoblju od 80 210 kuna. Ušteda se može ostvariti i na raznim komisijama gdje članovi također dobijaju naknade.Samo u proteklih mjesec dana održano je nekoliko radnih sastanaka glede elementarnih nepogoda te sastanak kod promjene Statuta Općine Pitomača.
Eto, prvi prijedlozi za veliku pitomačku štednju su napisani. Ako tko ima još koji prijedlog, ideju ili nadopunu kako se Pitomača može izvući iz recesije i bankrota neka slobodno napiše i barem na taj način sudjeluje u stvaranju bolje i bogatije Pitomače.
U Velikoj Črešnjevici održano 2. natjecanje školskim vatrogasnim špricama
Prošle je nedjelje u Velikoj Črešnjevici održano 2. natjecanje školskim vatrogasnim špricama koje je okupilo jedanaest ekipa (deset muških i jedna ženska) s više od stotinu natjecatelja. Natjecanje je održano u organizaciji DVD Velika Črešnjevica, ali pod pokroviteljstvom Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije, a proteklo je uz nazočnost zamjenika župana Zdravka Dijakovića, načelnika općine Pitomača Željka Grgačića, predsjednika i zapovjednika Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije Milana Majetića i Franje Viljevac. Na kraju zanimljivog natjecanja koje će obnovilo i prikazalo način na koji su, u prošlosti, naši djedovi sudjelovali u gašenju požara, proglašeni su i najuspješniji sudionici. Prvo mjesto osvojilo je DVD Vukosavljevica, drugo DVD Turnašica, dok su treći bili članovi ekipe DVD Virje.
---------------------------------------------------------------- Potpisan ugovor s Ministarstvom turizma za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za Program “Turizam kroz regije”
Jučer su u Virovitičko-podravskoj županiji potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih financijskih potpora za 18 projekata za korisnike s područja županije, temeljem provedenih natječaja Ministarstva turizma, ukupne vrijednosti 660.000,00 kuna. Ugovore je sa županijskim korisnicima, a u nazočnosti župana i njegovih zamjenika, potpisao državni tajnik u Ministarstvu turizma Ivo Mujo, uz kojega je svojom nazočnošću ovaj događaj uveličala i Vesna Rajković, načelnica Odjela za selektivne oblike turizma i prostornu turističku politiku Ministarstva turizma. U ime Općine Pitomača, načelnik Željko Grgačić, potpisao je ugovor za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za Program poticanja ulaganja u javnu turističku infrastrukturu u 2009. godini - “Turizam kroz regije”, za projekt uređenja javnih zelenih površina u Ulici Ljudevita Gaja u Pitomači. U projektu čija je procijenjena vrijednost nešto veća od 66.000,00 kuna, ministarstvo će sudjelovati sa 30.000,00 kuna. Pitomača.hr
B. Begović
Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije)
5/1 - drugi dio
Kako sam i očekivao još smo ponešto saznali o našoj župnoj crkvi svetog Vida, koja je predmet ove rasprave, i to iz pera našeg župnika Ivice Puškadije. Iako sam si na vrat navukao gnjev dijela Pitomačana ipak smo uspjeli saznati da je naša župna crkva u stvari samo stara zgrada i nije povijesni spomenik već samo «kulturno dobro». Glupost. No, da li se to može objasniti Pitomačanima? Bez obzira na službene kategorije i klasifikacije naša crkva jest povijesni spomenik (protumačilo se to kako god tko želio) – posebno iz moralnih pogleda, pa bi se prema njoj tako trebalo i odnositi. Ovo nije ništa novo jer – u svakom selu pitomačke općine, kao i župe narodu je najvažnije kako izgleda njihova kapelica ili crkva, zatim groblje. Da li se kontinuirano ne vode bitke oko uređenja sakralnih objekata, bilo koje oni kategorije bili?
Primjere imamo u svakom selu. Npr. Kladarama, gdje je još 2004. organizirana potpuna obnova kapele i okolnog prostora (pod vodstvom Josipa Ratajca i nekolicine mještana). A ta kapela tim mještanima jest «spomenik nulte kategorije». Čak sam i sam jedan dan dobrovoljno četkao i šmirglao raspelo kod kapele (a na ručak se išlo Jozini Ratajcu) – koje je kasnije kladarski slikar Stjepan Ivanec obojao. Tako je i u drugim mjestima. Otrovancu, Dinjevcu...
Župna crkva je izgorjela one kobne noći 1968. godine na još uvijek nepotpuno razjašnjeni način. No narodu je i za komunizma bila toliko važna da je već kroz godinu dana bila u funkciji iako to vlastima nije odgovaralo. Narod je naredne 1970. godine dopustio rušenje jedne od najljepših ikada postojećih (i poznatih) zgrada u mjestu, tzv. Izićine zgrade na uglu Gajeve i trga (danas obiteljska kuća V. Lengera), ali što se tiče župne crkve nije se dvoumio. Tiskale su se razglednice od kojih je prihod išao za obnovu crkve, sakupljali su se prilozi sa svih strana... I sada, ta se građevina može staviti u istu kutiju kao i neka obiteljska stara kuća. NIJE LI POTREBNO REAGIRATI KOD MINISTARSTVA KULTURE! Već je to trebalo odavno učiniti. Bilo je i drugih crkava koje su bile oštećene ili u ratu ili na kakav drugi način posljednjih pedesetak godina pa ipak imaju koliko-toliko prihvatljiv status.
Što se tiče baroknog starog župnog dvora i obnove crkve situacija je vrlo čudna. Prema navodima župnika u stvari Općina je dala (posredno) 500 000 kn za obnovu crkve (?) i za uzvrat dobila na pedesetgodišnje upravljanje stari župni dvor koji nije za neku posebnu upotrebu i biti će samo trošak općini tih pedeset godina. Već i je. Dakle na uštro toga novoga «farofa» udarac je pretrpjela i trpi i župna crkva, i stari župni dvor, a i proračun naše Općine. Da je cijenjena Varaždinska županija (čiji je novac valjda isto od naroda – ili se varam) zacrtala za trećinu jeftiniju zgradu od 3,1 milijuna, zajedno sa ostalim sakupljenim novcima, za crkvu se moglo odvojiti još barem min. toliko koliko je odvojeno. Nepobitna je činjenica da se od onih 800 i nešto tisuća kuna uloženih u crkvu vidi na specifikaciji vrlo malo – a pogotovo izvana (nije čak dobila niti make-up). Valja kazati i to da se čula priča u Pitomači da se zaista i nije planiralo potrošiti toliko novaca za «farof» koliko se potrošilo. Navodno, došlo je do pogreške kod izrade dijela koji se nalazi u zemlji, a zemljište na ovome mjestu je vlažno, pa se taj dio morao sanirati nanovo radi vlage što je iziskivalo dodatne troškove radi loše dokumentacije. O tome sigurno više zna naš župnik?
Pitomača početkom 60tih godina
Prethodni župnik pitomačke župe Matija Vonić nije smjenjen redovnim načinom to znamo svi. Svi smo dobro vidjeli napise čak i na prvoj stranici u Jutarnjem listu u svibnju 2005. i drugdje, kao «Nema pričesti bez novaca?!» i sl. Župnik Vonić bio je poduzetan župnik, ali nije imao ogromne zalogaje. Iz osobnog iskustva iz brojnih kontakata uz čašu vina ili na farofu ili kod mene na terasi kada se vraćao iz vinograda dao je do znanja da će pokušati organizirati i izgradnju farofa, no nisu mu bile niti na kraj pameti ovakve ogromne cifre. Neosporna je istina da je počeo sa informatizacijom podataka, izdavanjem računa i sl. Čak smo zajedno preko njegovih poznanika u Đakovu pokušali nabaviti software za Status animarum itd. Jednostavno je bio otjeran iz Pitomače, a s njime se moglo sve jednostavnije dogovoriti. Ne kažem da niti sadašnji župnik nije poduzetan. Svaka čast. Ostat će taj župni dvor u Pitomači. Daj bože da je statički dobro napravljen na tom nekada močvarnom dijelu Pitomače, da nam u budućnosti i on bude od koristi. Ne sumnjam u riječi župnika fra. Širokog iz Kloštra koji mi je rekao da je Ivica stvarno sposoban i poduzetan, no rekao sam mu da je ovo veliki zalogaj i da to narodu smeta. Za to da župnik Vonić ostane u Pitomači bio je veliki dio Pitomačana. Ma čini mi se gotovo svi. Čak je išla delegacija, na čelu s tadašnjim općinskim načelnikom Zdravkom Dijakovićom, u Zagreb nadbiskupu Bozaniću sa molbom da ne seli Vonića, međutim, navodno ih nije htio niti primiti. To mi je rekao sam vlč. Vonić sa kojim sam se uz kavu i gemišt oprostio kod njega u prvoj lijevoj sobi «na farofu», pored kartonskih kutija i torbi spremnih za odlazak u Draškovec (prema dekretu pokojnog biskupa Marka Culeja preuzeo tu župu 28. 8. 2005.). Kazat ću Vam da je ovim činom vlč. Matija samo napredovao, jer je navedena međimurska župa prebogata sakralnim objektima i povijesnim blagom.
Da bi se naša crkva obnovila trebalo bi tražiti i pomoć Ministarstva kulture, no kako ćemo tražiti kada crkva nije nikako zaštićena niti se to traži. Na kraju konca što bi rekli. Ako imate tolike novce za «farof» onda valjda imate i za obnoviti crkvu. Možda bi dobili i odgovor sukladno našem mentalitetu – NAJBOLJE VI KRENITE U IZGRADNJU NOVE CRKVE, SAMO PAZITE NA KOJU VAM STRANU GLEDA SVETIŠTE. DA SE NE DOGODI DA CRKVA NE BI STAJALA NAOPAK – KAO U VELIKOJ ČREŠNJEVICI, JER NA TRGU IMA DOSTA PROSTORA.
Mislim da bi bilo dosta o našoj nekada lijepoj župnoj crkvi svetog Vida.
Ako želite saznati više o njoj pronađite si i knjigu f. Paškala Cvekana «Od Kopačevca do Pitomače» (1978.) pa čete vidjeti što je nekada bila naša crkva, dok preslike gotovo cijele knjige možete uskoro vidjeti na cvekanodkopacevcadopitomace.blogspot.com napisao:Branko Begović
U tekstu Branka Begovića „Pregled i analiza arhitekture u strogom središtu Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine“ današnji „svećenički kler“ je prozvan da se arogantno i neodgovorno odnosi prema župnoj crkvi, pa sam ne samo kao župnik Župe Svetog Vida, već i osobno, razočaran takvim neistinitim i neargumentiranim navodima. Na kraju teksta autor je spomenuo kako on zna da će iz župnog dvora, te od nekolicine vjernika uslijediti reakcija, te je istaknuo da to obavimo argumentirano, što ću i učiniti; no postavlja se pitanje na temelju kojih argumenata je on napisao svoj tekst? Autor se toliko diči svojim „znanjem arhitekture“, pa nam često na portalu „servira“ svoja znanja, no pitam se kako onda ne zna, da crkva koja je izgorjela u požaru 1968., te doživjela potpunu rekonstrukciju 1969. godine, upravo zbog toga nikako ne može biti povijesni spomenik nulte kategorije. Prema rješenju Ministarstva kulture, crkva Svetog Vida u Pitomači ima svojstvo kulturnog dobra. Čak i da nije bilo požara zbog kojeg je napravljena nužna rekonstrukcija, bez obzira što je sagrađena 1789. godine, bila bi spomenik eventualno prve, a ne nulte kategorije.
Optužbe vezane uz župni dvor, također su neistinite. Za vrijeme bivšeg župnika provedena je analiza i vještačenje, te razne građevinske inspekcije za što postoji dokumentacija, te je utvrđeno kako je najbolje rješenje - gradnja novog župnog dvora. Inspekcijom je također utvrđeno da je župni dvor solidno održavan, no na pojedine čimbenike vezane uz objekte starije gradnje, čovjek ne može utjecati. Nadalje, autor spominje kako su Pitomačani otjerali prethodnog župnika (to mi je vrlo zanimljiv podatak!), koji je želio urediti stari župni dvor, a ne izgraditi novi - što je još jedna u nizu od neistina. Prethodni župnik je razriješen dužnosti u Pitomači redovnim putem koji Varaždinska biskupija provodi svake godine kada donosi rješenje o imenovanjima i razrješenjima u svećeničkoj službi. Župu Pitomača preuzeo sam 27. kolovoza 2005. godine, a zanimljiv je i podatak da je građevinska dozvola za izgradnju novog župnog dvora izdana 3. svibnja 2005. godine. Prema tome gotovo četiri mjeseca prije mog dolaska u Pitomaču, riješene su sve dvojbe oko gradnje novog župnog dvora. Od priloga župljana za izgradnju novog župnog dvora, uloženo je 507 tisuća kuna, a vrijednost cjelokupne investicije je 3,1 milijun kuna. Općina je za zakup starog župnog dvora na 50 godina, izdvojila 500 tisuća kuna i ta sredstva su trebala biti namijenjena za gradnju novog, no Varaždinska biskupija je taj novac ostavila Župi za popravak crkve. Ne računajući 507 tisuća kuna od priloga mještana, sva ostala sredstva osigurala je Varaždinska biskupija, pa se nameće logično pitanje: da li se „svećenički kler“ uistinu tako arogantno i neodgovorno odnosi prema župnoj crkvi.
Novi župni dvor ne razlikuje se puno od ostalih župnih dvorova građenih u novije vrijeme. Nije ništa veći od ostalih u dekanatu, a nije ni najveći. U sklopu njega su prostorije koje su nužne za djelovanje i pastoral župe, u što se mogu uvjeriti svi koji u njega dolaze. Od mog dolaska u župu Svetog Vida, u samu crkvu uloženo je 814 678,00 kn, od čega je veliki dio financirala Varaždinska biskupija. Župljani su sudjelovali sa 40 470,00 kn (siguran sam da je tu i Vaš udio, jer ste stvarno angažirani za crkvu i njenu sanaciju). U četiri godine koliko sam u Pitomači za crkvu je učinjeno slijedeće: kupljena je nova klavijatura, bežični mikrofon, liturgijske knjige i baldahin; ugrađen je novi dimnjak; zamijenjen je ormar za struju i električna instalacija sakristije; u sakristiji su ugrađena nova vrata i prozori; toranj je očišćen, izrađeno je novo stepenište, kao i podesti i žaluzine za toranj; izmijenjena je krovna građa na sakristiji te postavljen bakreni pokrov. Izrađena je potrebna dokumentacija te je provedena statička sanacija temelja - mlaznim injektiranjem. U tijeku je izrada konzervatorske studije, potrebite arhitektonske dokumentacije, idejnog rješenja uređenja vanjštine i unutrašnjosti crkve te projekt drenaže.
Mislim da i ovi navodi govore dovoljno sami za sebe, a meni se nameće opravdano logično pitanje, da li se uistinu „svećenički kler“ tako arogantno i neodgovorno odnosi prema župnoj crkvi. Autor navodi i da se nakon početka radova statičke sanacije „netko“ trgnuo bez da je provjerio stvarno stanje ili kontaktirao „nekog“, pa da se upozna s radovima, planovima i ostalim relevantnim činjenicama vezanima za obnovu naše crkve. Za razliku od autora teksta, ne naklapam što bi bilo kad bi bilo ili što se meni čini, nego svoje tvrdnje mogu argumentirati dokumentima. Mogu Vam ih i pokazati ako navratite na kavu.
Poštovani autoru teksta, još samo jedan ispravak netočnog navoda. Pitomačka crkva nije najveća na prostoru između Koprivnice, Đurđevca i Virovitice, a kako sam iznio dovoljno argumenata, bilo bi dobro, kad ste već zapeli za arhitekturu, da se i Vi malo potrudite istraživati, a ne samo navoditi ono što Vam prvo padne na pamet, bez bilo kakvih dokaza i argumenata.
Potaknuti gotovo nikavim događanjima za mlade u ovim vručim ljetnim danima, odlučili smo zapaliti Pitomaču jednim žestokim Rock koncertom.
Ideja je proizašla uz jednu kavicu, budući da u Udruzi imamo svirača, vlasnika audio studia (razglas), članova sa velikom voljom i dostupnosti dobre lokacije odlučili smo brzo reagirati.
Idučeg petka (31.srpnja 2009.) ispod prostorije udruge PING (parkiralište kod stare zadruge) od 20 sati počinje program i koncerta Rock grupe TILT.
Za sve posjetioce smo pripremili i specijalna iznenađenja koja ćete vidjeti na samom koncertu.
Prisustvo ovom spektaklu je obavezno i besplatno, veselimo se vašem dolasku i dobroj zabavi!!!
Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije)
X (iks) dio
Budući da su se pojavile vrlo ozbiljne, čak i prijeteće telefonske i usmene kritike, opaske i optužbe Pitomačana na tekst objavljen i pod brojem 5/1, a koji se odnosi na izgradnju novog župnog dvora i stanje župne crkve umoljavam čitatelje i korisnike ovoga izvrsnoga bloga da nastave pisati o našoj pitomačkoj problematici.
Nisam kukavica, a i smatrao sam da živimo u demokratskom društvu, međutim TO SU GLUPOSTI. STOGA VIŠE NEĆU PISATI JA, NEKA TO RADI NETKO DRUGI. MOGU VAM KAZATI DA IMA ZAINTERESIRANIH I DA SE LAGANA I POTREBITA «KRITIKA PITOMAČKOG UMA» NEĆE PREKINUTI.
Mi, čini se, zaista živimo u jednom doslovno primitivnom društvu u kojemu svatko gleda isključivo svoj interes – čak i od izgradnje tog pitomačkog župnog dvora neki su imali vlastite koristi, pa me svejedno napadaju. Neka! Ali neka svi znaju da bi se trebali ugledati na neke naše susjede, npr. na župnika Širokog u Kloštru Podravskom (porijeklom Pitomačana) koji živi u izvanredno dobro uređenoj kasnobaroknoj župnoj kuriji pored prekrasne crkve sv. Bendedikta i ne pada mu na pamet izgradnja nekakvih «dvorova». Bavi se proučavanjem povijesti svoje familije itd. i daje doprinos povijesti i društvu.
Zašto se nije obnovio i naš kasnobarokni župni dvor – već je ostao kao teret općini jer se nesmije rušiti jer je pod zaštitom države, a love samo za održavanje je sve manje ili je niti nema? Tu će neki opet reči niti onaj pokojni župnik Stjepan Deskar, koji je bio dugi niz godina u Pitomači, nije ga obnavljao - već je preko puta sebi napravio novu kuću (pored Banocijeve kuće) koju je ostavio rođacima...
Pa dobro! Ja više neću ništa kompromitirajuće (ali istinito) pisati (TJ. NEĆU UOPĆE PISATI), ali mi ipak odgovorite tko je i kada bio na kavi u našem župnom dvoru? Tko se od običnih smrtnika tamo kartao? Znadete li uopće koliko je to 3 000 000 kuna. Ne 3 000. Ne 30 000 ili 300 000 tisuća kuna. 3 milijuna i još malo. Za ono još malo možete kupiti kuću.
Danas u centru Pitomače možete kupiti ogromnu kuću kakvu rijetko tko ima ispod jednog i pol milijuna. Godišnji proračun općine Pitomača koja ima oko 11 000 stanovnika je oko 15 milijuna kuna. Pa dobro dajte malo mućnite glavom o kojim se to novcima radi, pa makar oni došli stvarno «s neba».
A POGLEDAJTE CRKVU! SIROTA JE TAKVA VEĆ DESETLJEĆIMA! I još postoji razlog za ljutnju – a 90 % naroda krpa kraj s krajem: kako će platiti stotinjak kuna struje, registrirati auto, da li će uopće proći na tehničkom, da li će dobiti novce za krastavce ili vugorke, tikvice ili paradajze itd. itd. Znadete li nekoga od siromašnih koji su nahranjeni na kućnom broju gdje je župni ured? Posjetite centar za socijalnu skrb i zavod za zapošljavanje pa ćete vidjeti kakva je situacija.
No ne morate niti to učiniti da Vam bude jasno u kakvoj smo recesiji i krizi. Samo se prošetajte u predvečerje po Pitomači. Koga ćete susresti. Uglavnom one koji žive na državnom proračunu. Ili nikoga! Odgovorite!! MISLIM DA JE BILO POTREBNO DOTJERATI CRKVU POSEBNO STOGA DA SE NAŠI LJUDI (POSEBNO DANAS) MOGU MOLITI, U PRISTOJNOME PROSTORU, ZA SVOJU BOLJU BUDUĆNOST. KAKO ĆE IM BUDUĆNOST BITI BOLJA KADA SE MORAJU PRVO MOLITI DA IM ŠTO NE PADNE NA GLAVU (NE MISLIM BAŠ DOSLOVNO), A ZATIM ZA SVOJU BUDUĆNOST?
Ne vidim razloga zašto ste se neki Pitomačani toliko zapjenili kada je u pitanju župnik. ALI IMA I ONA. NAJVEĆI DIO ONIH KOJI SADA GALAME DO RATA NISU NITI ODLAZILI U CRKVU, A SADA SU U NJOJ I OKO NJE KUHANI I PEČENI. VELIKI DIO NIJE SE NITI KRSTIO, NITI IŠAO NA PRVU PRIČEST, KRIZMU, VJENČAO SE U CRKVI ITD. Ja ipak jesam!
Trebali bi se brojni Pitomačani ugledati (no sada je već kasno za to – vlak je prošao) na (nečemo ići dalje) prvog susjeda župnome dvoru, Branka Žilinskog – Panku, koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo kao partijski sekretar i tajnik nekada uspješnog PD «Borik» Pitomača i nikada nije bježao od svoje rimokatoličke vjere. Kada velečasni gosp. pokojni S. Deskar nakon mojeg napisa u knjizi «Tri stoljeća Pitomače» (str. 64, fus-nota 94 – što je istina jer se kasnije ustanovilo da postoje Status animarumi i dr.) koja se radila 1984. godine nije htio krstiti moje dijete Ines pod izlikom da je kuma (Marijana Forko) pred rastavom braka, a kasnije niti drugu kćerku Davorku, «stric» Panka dogovorio je i uredio da se djeca krste u Kozarevcu. Osobno ih je vozio, a župnik Deskar čak mi je dao pismenu suglasnost za to. To «stricu» Panki nije zamjerio niti poznati, ali pokojni Pitomačan – njegov direktor «Borika» Slavko Grudić o kojemu bi se mogla napisati knjiga – o onome što je učinio pozitivnoga za Pitomaču.
Da Vas vidim koliko ima takvih ili sličnih - danas?
Budući da Više ne mislim pisati na ovome blogu želim reči oproštajnu: POŠTOVANI GOSPODINE ŽUPNIČE - OPROSTITE MI AKO MISLITE DA SAM BIO U KRIVU I UVRIJEDIO VAS. ISTO MOLIM I GOSPODINA ZDRAVKA DIJAKOVIĆA, BIVŠEG NAČELNIKA NAŠE OPĆINE I DANAŠNJEG DOŽUPANA ŠTO SAM GA SPOMENUO U VEZI ZGRADE POLJOPRIVREDNE ZADRUGE IAKO NIJE ZAVRIJEDIO ISPRIKU JER JE NA POČETKU SVOJEGA OPĆINSKOG MANDATA PREGAZIO TRAKTOROM I ROTADRLJAČAMA NAŠ AUTO U KOJEM SU BILA DJECA I POBJEGAO SA LICA MJESTA.
BILO JE TO OBJAVLJENO U VEČERNJAKU, MEĐUTIM ON SE NIKADA NIJE POŠTENO IZVINIO NITI ISPRIČAO – I NIKOME NIŠTA. A TREBAO JE DATI MORALNU OSTAVKU NA MJESTO NAČELNIKA OPĆINE – SADA JE DOŽUPAN!
Sve Vas uljudno molim da upoznajete naš narod sa nepravilnostima, glupostima i sličnim negativnostima koje se rade na našem prostoru. No, kada dođete u situaciju da dobijete batine radi toga – prekinite i dajte riječ nekome drugome. napisao:Branko Begović
Natječaj za upis djece u pedagoškoj godini 2009./10.
Na temelju članka 3. i 20. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ RH, broj 10/97 i 107/07) i članka 4. Pravilnika o prijemu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u dječjem vrtiću, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Potočnica“ raspisuje
N A T J E Č A J
za upis djece u pedagoškoj godini 2009./2010.
Natječaj za upis djece u vrtić i jaslice za pedagošku godinu 2009./2010.otvoren je u vremenu od 22. do 31. srpnja 2009. godine. Za prijavu na natječaj roditelj/skrbnik može podnijeti zahtjev za dijete koje će 01. rujna 2009. godine navršiti jednu godinu života, do zaključno djeteta koje polazi u osnovnu školu, a dužan je priložiti:
- zahtjev za upis djeteta (podiže se u dječjem vrtiću, Općini Pitomača, a dostupan je i na internet adresi www.pitomaca.hr),
- presliku domovnice ili rodnog lista djeteta,
- uvjerenje o prebivalištvu djeteta (izdaje MUP),
- preslike osobnih iskaznica roditelja/skrbnika radi dokaza prebivališta,
- potvrde o prijavi na osiguranje za oba roditelja, ne stariju od 30 dana (izdaje HZMO),
- ispunjenu i potpisanu izjavu o članovima obitelji na obrascu vrtića,
- ostalu dokumentaciju radi utvrđivanja prioriteta za upis.
Prednost i način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđeni su Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi, te Pravilnikom o prijemu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u dječjem vrtiću.
Prednost pri upisu ostvaruju djeca s prebivalištem na području općine Pitomača, uz slijedeće prioritete:
- djeca poginulih branitelja Domovinskog rata,
- djeca invalida Domovinskog rata,
- djeca samohranog roditelja,
- djeca iz obitelji s troje i više djece predškolske dobi,
- djeca roditelja koji su u radnom odnosu,
- djeca roditelja korisnika doplatka za djecu,
- djeca s posebnim potrebama, osim djece s težim teškoćama u razvoju, a koje su kategorizirane kao teže prema Državnom pedagoškom standardu („Narodne novine“ RH, broj 63/08),
- djeca roditelja u godini prije polaska u osnovnu školu, ako se u vrtiću ne održava program predškolske nastave,
- djeca u udomiteljskim obiteljima.
Ukoliko više kandidata ostvaruje pravo prioriteta samo kao „djeca zaposlenih roditelja“, pravo prioriteta ostvaruje se prema daljnjim podkriterijima:
- vrijeme čekanja na listi za upis iz prethodnih godina,
- roditelji koji u primarnom programu već imaju djecu,
- zdravstveno stanje obitelji (invaliditet, teže bolesti članova obitelji),
- status podstanara,
- socijalni status obitelji na temelju prosječnog prihoda po članu obitelji u prethodna tri mjeseca.
Zahtjevi za upis djeteta s potrebnom dokumentacijom predaju se svaki radni dan u natječajnom roku u vremenu od 7,00 do 15,00 sati u tajništvu Općine Pitomača, Pitomača, Ljudevita Gaja 26/1, soba broj 5 ili šalju poštom.
Upravno vijeće ima pravo provjere svih činjenica navedenih u zahtjevu za upis djeteta, kao i dokumentaciji u prilogu.
Rezultati upisa objaviti će se na oglasnoj ploči vrtića, Općina Pitomača i innternet stranici www.pitomaca.hr, najkasnije do 15. kolovoza 2009. godine. Sudionici natječaja imaju pravo na prigovor koji se podnosi Upravnom vijeću vrtića u roku od 15 dana od objave rezultata na oglasnoj ploči vrtića.
SPORTSKI RIBOLOV
U Bilju kod Osijeka održano je Državno prvenstvo juniorki i juniora u natjecanju udicom na plovak. Prvenstvo je trajalo od 10 do 12 srpnja, a iz Pitomače nastupila je ekipa «Smuđ» iz Križnice kao predstavnik Županije i Regije.
Za ekipu «Smuđ» iz Križnice nastupile su:
1.Monika Posenjak
2.Petra Jug
3.Nikolina Fičko
Juniorke su ekipno osvojile 6 mjesto u Hrvatskoj, a pojedinačno je Monika Posenjak osvojila odlično 3 mjesto.
MALI NOGOMET
17.07. u petak, na betonskom igralištu u Vinogradskoj ulici počela je ljetna malonogometna liga – Pitomača 2009.
Liga će se igrati 7 tjedana, a u prvom kolu sastale su se slijedeće momčadi:
Admiral team – Aluferit 5:1
Herz - Velika Črešnjevica 5:0
DAM – Veterani 1:3
Izvršen tehnički pregled izgrađenog produžetka kanalizacijske mreže u Ulici Petra Prearadovića u Pitomači
Danas je županijsko Povjerenstvo za tehnički pregled izgrađenog produžetka kanalizacijske mreže u Ulici Petra Prearadovića u Pitomači, sastavljeno od predstavnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša, HEP ODS d.o.o. Elektra Koprivnica, MUP-a PU Virovitičko-podravska, Županijske uprave za ceste, Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, te Općine Pitomača, a u prisutnosti predstavnika investitora (“Komunalno Pitomača” d.o.o. Pitomača), izvođača (“Brana” d.o.o. Virovitica) i nadzora (“Vtc-projekt” d.o.o. Virovitica), obavilo tehnički pregled izgrađene kanalizacije, te je za očekivati da će uskoro biti izdana uporabna dozvola za navedeni dio novosagrađene mreže. Ovaj je zahvat predstavljao nastavak investicije izgradnje kanalizacijske mreže u navedenoj ulici završen prošle godine, a novih 350 metara spojilo je tada izgrađeni dio mreže sa krajem ulice i poslovnim područjem gospodarske zone “Klas”, te će i poslovnim subjektima unutar iste, kao i stambenim objektima uzduž trase biti omogućeno spajanje na novu kanalizacijsku mrežu.
----------------------------------------------- Sazvan koordinativni sastanak Vijeća za prevenciju općine Pitomača
U utorak (28. srpnja) će se u prostorijama Općine Pitomača, na poziv načelnika Općine Pitomača Željka Grgačića održati koordinativni sastanak Vijeća za prevenciju općine Pitomača, s ciljem postizanja i održavanja što povoljnijeg stanja sigurnosti svih žitelja, koji borave i prebivaju na području općine Pitomača. Načelnik je za sastanak predložio dnevni red na kome dominiraju teme vezane uz analizu stanja po sigurnosnim mjerama za prvo polugodište ove godine (stanje kriminaliteta na području PP Pitomača, stanje prekršajne problematike na području PP Pitomača, stanje sigurnosti na državnoj granici na području PP Pitomača, stanje sigurnosti u cestovnom prometu na području PP Pitomača, strateška procjena PP Pitomača, postupanje po zaključcima sa prethodnog sastanka, zaključci za naredni period, razno).
----------------------------------------------- 5. natjecanje orača Virovitičko-podravske županije
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga orača Virovitičko-podravske županije organiziraju 5. natjecanje orača Virovitičko-podravske županije koje će se održati 31. srpnja u Kapincima, općina Sopje. Na istome mjestu dan ranije, 30. srpnja, biti će održan i trening za sve natjecatelje. Pokrovitelj natjecanja je Virovitičko-podravska županija, a glavni sponzor Općina Sopje. Republika Hrvatska od prije šest godina članica je svjetske organizacije orača, stoga su županijska natjecanja ujedno i kvalifikacije za državno natjecanje koje će se ove godine održati u mjesecu rujnu u Krapini, a dvoje prvoplasiranih na tom natjecanju predstavljati će Republiku Hrvatsku na svjetskom prvenstvu orača naredne godine. Republika Hrvatska biti će 2012. godine domaćin svjetskog prvenstva.
Svi zainteresirani natjecatelji mogu se prijaviti u uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, na telefone 091/488-2802 i 091/488-2805 ili na samom treningu dan prije natjecanja. Pitomača.hr
Susret u starim športovima "Podravske Sesvete 2009."
Povodom 40-e godišnjice rada društva "Sekcije narodnih športova i rekreacije na selu" održan je u nedjelju na nogometnom igralištu - Susret u starim športovima Podravske Sesvete 2009.
Nastupilo je 10 ekipa u pionirskoj i seniorskoj konkurenciji i to: Brođanci, Josipovac, Ivanovac, Vuka, Sopje i ekipa Podravskih Sesveta, Mekiša, Draganaca i Brodića.
Discipline:
Utrke u vrećama od 1.-4. razreda i od 5.-8. razreda,trke šinjama,trke štakama, kuturanje, vraničanje,kozana(gađanje kozlice),ringlanje.
Seniorska konkurencija: ringlanje, kozlica, nožičanje, sekirica i pucanje bičem(kanđijanje)kuturanje,vraničanje,kozlica, ringlanje, nožičanje, sjekirica i potezanje konopa.
Program je počeo u 9 sati defileom učesnika, a samo natjecanje u 9,30 sati u pionirskoj konkurenciji, u 10,30 sati nastuple su seniorke, a u 12,30 sati seniori.
U 18 sati je bila podjela medalja, priznanja i zahvalnica. Podravske Sesvete.hr
Na filmski festival "11. Juvenale 2009." koji je održan 1. do 04. srpnja u Maria Saal u Austriji, poslali smo jedan film koji smo predhodno "titlali" na engleski jezik. To je film "Dario" za koji autorstvo potpisuje član "Filmske grupe" Dario Makvić. Iako smo dobili poziv za sudjelovanje (gostovanje) u Marija Saal za vrijeme trajanja festivala, na žalost nismo mogli tamo odputovati jer smo u to vrijeme bili na "Dječjem filmskom kampu" u Motovunu a na koji smo još ranije potvrdili dolazak. Kako je naš film bio u službenom programu, pedantni organizatori iz Austrije, poslali su nam poštom zasluženu diplomu koju ćemo proslijediti autoru filma a evo objavljujemo je i ovdje.
Sudjelovanja na filmskim festivalima i revijama gotovo da su postala pravilo pa će slijedeće naše sudjelovanje biti na 47. reviji dječjeg filmskog i video stvaralaštva koja će biti održana u Koprivnici od 24. do 27. rujna.
Na natječaj smo poslali 10 filmova iz ovogodišnje produkcije a 9 je ušlo u službeni program Revije, to ujedno znači da smo treći u Hrvatskoj po broju filmova u službenom programu. O tome će biti više pisanja krajem rujna. FVK"Mirko Lauš"
Održana 2. sjednica Općinskog vijeća općine Pitomača
U četvrtak je održana 2. sjednica Općinskog vijeća naše općine, a na sjednici je razmotren prijedloga nacrta novog Statuta općine Pitomača, koji je na istoj i usvojen, a stupiti će na snagu osmog dana od njegove objave u “Službenim novinama” Općine Pitomača.
Općinski su vijećnici na istoj sjednici pokrenuti i proceduru za promjenu Poslovnika o radu Općinskog vijeća, a na dnevnom je redu bilo i imenovanje članova Stožera zaštite i spašavanja općine Pitomača, u koji su ušli Siniša Siladić (zamjenik načelnika), kao načelnik Stožera, te kao članovi Tomislav Andročec (zamjenik načelnika), Mirko Pavleković (predsjednik Općinskog vijeća), Tihomir Horvatinović (Veterinarska stanica d.o.o.), Štefa Kaša (ravnateljica Doma zdravlja Pitomača), Zlatko Ban (pomoćnik načelnika za poslove kriminalističke policije), Mario Župan (načelnik Policijske postaje Pitomača), Zdravko Fras (zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Pitomača) i Neven Milanović (zapovjednik DVD Velika Črešnjevica).
Općinski su vijećnici donijeli i odluke o iznosima naknade predsjedniku vijeća, zamjenicima načelnika, kao i vijećnicima za prisustvovanje sjednicama, a donesena je i Odluka o pokretanju postupka za prodaju općinskog stambenog prostora u Ulici Dragutina Domjanića u Pitomači. Pitomača.hr
Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
B. Begović
Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije)
DIO:1-2-3-4-5
5. dio Pregled i analiza arhitekture u strogom centru Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine.
5/1 • Župna crkva sv. Vida
5/2 • Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
5/3 • Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
5/4 • Stambeno-društvena zgrada Društveni dom Pitomača
5/5 • Poslovno-stambena zgrada bivše Poljoprivredne zadruge Pitomača na Trgu kralja Tomislava
5/6 • Poslovna zgrada tzv. «stari poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – južno od župne crkve
5/7 • Poslovno-stambena zgrada «novi poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – zapadno od župne crkve
5/8 • Poslovno-stambena zgrada «šumarije Pitomača» (Hrvatske šume) i drugih društvenih službi
5/9 • Stara zgrada osnovne škole Petra Preradovića Pitomača – danas srednješkolskog centra na Trgu kralja Tomislava
5/10 • Ostale poslovne i stambene zgrade na Trgu kralja Tomislava i u neposrednoj blizini njemu (obiteljska kuća Stilinović, obiteljska kuća Bakan, obiteljska kuća Habijanić, poslovna zgrada «Plodine», poslovna zgrada «Bila», obiteljska kuća Lenger, obiteljska kuća Grgačić, obiteljska kuća Jakupec, obiteljska kuća Prepelec-Granaš, kiosci i promotivna kuća Turističke zajednice Pitomača na Trgu kralja Tomislava, stambene zgrade u pozadini «novog poslovnog centra»)
5/3 Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
Foto 1: pogled na zgradu zdravstvene stanice u kasnu jesen 1967. godine.
U posljednjem nastavku govorili smo o kući koje je trenutna sudbina takva kakva je. Mogu dodati i to da je pekar Feti zaista planirao i planira zatražiti, ako se uspije dogovoriti s gospođom Tomazetić (i kupiti zgradu), službeni elaborat (od Općine i regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture – to je barem meni osobno potvrdio i zatražio da mu naslikam uljem na platnu zgradu kako je izgledala nekada i pribavim kopije svih fotografija na kojoj se zgrada vidi) za obnovu ove nekada prekrasne zgrade i to prema izgledu početkom 20. stoljeća – kako je izgledala, npr., na prikazanoj razglednici.
Budući da smo ipak u prošlom nastavku ponešto spomenuli o toj zgradi (nekada poznatog veleposjednika Götza) koju su djelomično spalili zelenokaderaši krajem 1918. godine i u kojoj više nije otvarana trgovina «Korana» (prema riječima pokojne Ankice Kratohvil koju su zelenokaderaši zatekli za pultom – vidi B. B. «Tri stoljeća Pitomače», str. 52-55) valja kazati da se preko puta nalazila zanimljiva zgrada koja se vidi i na fotografiji iz 1905. godine. Naime, u to, a i kasnije vrijeme točno preko puta Baćanijeve zgrade, i to na mjestu gdje je danas skretanje na semaforu prema zapadu (pored kuće nekadašnjeg fotografa Branka Begovića) nalazila se zgrada koja je nekada bila zgrada krajiške pitomačke štacije (ili straže – «domus officiales»), a najvjerojatnije i sjedište kumpanije (satnije) br. 6. slavne krajiške đurđevačke regimente.
Foto 2: fotografija snimljena u veljači 1968. od stare škole prema zdravstvenoj stanici i istočnom dijelu crkvenog prostora gdje je 1959. zatvorena ulica. Ovdje se odlično vidi novoizgrađena zdravstvena stanica i najpoznatija pitomačka zgrada zvana «Izica»
Tu je zgradu (koja se vidi na fotografiji trga iz 1905. godine), odnosno prostor, od općine kupio Gabrijel Brenner i nešto prije prvog svjetskog rata proširio svoju zgradu prema sjeveru. Brenneri su svoju matičnu zgradu koja se nalazila točno preko puta crkve izgradili još 1859/60. godine (i osnovali najveću trgovinu koju je Pitomača u povijesti imala: «Ferde Brennera sin...» - 1970-ih i 1980-ih godina poznata kao «Delikatesa») koja se nalazila točno preko puta crkve. Kažimo da je ulaz u Brennerovu trgovinu bio točno nasuprot ulaznih vrata crkve – tako da je Brenner mogao biti na misi ne odlazeći nigdje iz svog dućana. Osnivač trgovine Ferdinand Brenner bio je i vrlo pobožan pa je u testamentu ostavio popriličnu svotu novca za kupovinu novih orgulja – koje su i kupljene 1903. (što smo već ranije spomenuli), ali su izgorjele u požaru 1968. godine.
Ove podatke navodim iz razloga što je upravo na mjestu navedene krajiške zgrade i u prostorijama koje je dogradio Brenner, nakon drugog svjetskog rata, bila posljednja ordinacija pitomačkih liječnika – do izgradnje današnje Zdravstvene stanice. O povijesti pitomačkog zdravstva biti će govora nekom drugom zgodom. Bio je to prostor koji je nakon 1945. nacionaliziran od obitelji Brenner i dat na upotrebu prvo Mjesnom narodnom odboru, a kasnije Općini Pitomača (postao društveno vlasništvo). Taj prostor Pitomačani srednje dobi pamte kao «omladinski dom» ili «stari disko» (1960-ih do početka 1980-ih godina).
Budući da je zgrada bila prepuštena na milost i nemilost «narodu» ipak se nedugo nakon rata uspjelo riješiti pitanje izgradnje zdravstvene stanice. Izgradnja zdravstvene stanice počela je 1960. godine. Do 1978. na zgradi su izvršene preinake i pregradnje, te je već te godine ona dobila današnji izgled, iako se osnova nije znatno promjenila. Kažimo da se na mjestu iste zgrade tj. današnje zgrade zdravstvene stanice, sve do 1950-ih godina, nalazila zgrada tzv. Državne šumarije, na koju se sa južne strane (gdje je danas zgrada društvenog doma – kino sala, zgrada bivše Poljoprivredne zadruge i dr.) nadovezivala zgrada općine, općinskog zatvora i dr. Nekada, još od ukidanja Vojne krajine 1872. godine, i u Pitomači je postojala ekspozitura šumarije IOĐ (Imovne općine đurđevačke). Nakon drugog sv. rata ove dvije šumarije su spojene pa je nastalo šumsko gospodarstvo «Mojca Birta» itd. (što zaslužuje posebno poglavlje u povijesti Pitomače – a biti će riječi u nastavku).
Foto 3: izgled trga – pogled prema današnjoj Zdravstvenoj stanici 1933. godine – mlada misa vlč. Ivana Demšića-Krnjaka
Rješenje da se zdravstvena stanica izgradi upravo ovdje gdje je izgrađena nije bio loš izbor. Doduše 1959. godine radi izgradnje zdravstvene stanice morala je biti zatvorena cesta koja je prolazila sa jugoistočne strane od crkve (od Strossmayerove do Gajeve ulice) koja je 1932. godine bila ograđena betonskom ogradom - što je po prvi put prostoru oko crkve u potpunosti dalo oblik trga.
Sudbina zdravstvene stanice danas je neizvjesna. U njoj se nalaze, pored ordinacija i stanovi koje su korisnici do prije desetak godina mogli otkupiti – a što je većina i učinila, međutim da je pitomačka zdravstvena stanica (nekada zvana i Dom zdravlja koji se nalazio pod raznim upravama, pa i Đurđevcom), u odnosu na razdoblje od prije dvadesetak i više godina, izgubila na važnosti kao ustanova koja učinkovito pruža brze i kvalitetne zdravstvene usluge – NEOSPORNA JE ČINJENICA (rijetko dolaze specijalisti, malo je liječnika itd.).
Iza kuloara čuju se danas priče da će se nove prostorije zdravstvene stanice raditi u pozadini upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruge «Pitomača» koju je svojevremeno vrlo uspješno vodio Ivan Berdin, međutim njegovim odlaskom u mirovinu i tzv. privatizacijama ta je zgrada bila predmet raznoraznih trgovačkih mutnih manipulacija pogotovo u vrijeme pitomačkog načelnika (danas dožupana) Zdravka Dijakovića. No, o tome ćemo u nastavcima koji slijede – sve će polako doći na red.
Ovo su samo neki podaci o Zdravstvenoj stanici iz prošlosti. Na primjer, do Domovinskog rata Zdravstvena stanica je kao tadašnji OOUR pripadala Domu zdravlja Đurđevac. Početkom 1980-ih bilo je zaposleno tridesetak djelatnika. U to su vrijeme pitomačkoj stanici pripadale ambulante u Kloštru Podravskom i Podravskim Sesvetama. Zdravstvenoj stanici pripadala je i ljekarna (apoteka) koja je bila smještena u zgradi gdje se danas nalazi privatna apoteka u Radićevoj ulici (izgrađena na mjestu nekadašnjeg vatrogasnog spremišta).
Da li današnja Zdravstvena stanica pruža zadovoljavajuće zdravstvene usluge? - komentirajte sami! napisao:Branko Begović
Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
B. Begović
Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije)
DIO:1-2-3-4-5a- 5. dio
Pregled i analiza arhitekture u strogom centru Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine.
(Foto 1: sjeverni dio Trga kralja Tomislava početkom 20. stoljeća – potpuno desno zgrada koja je u to vrijeme pripadala obitelji Götz. Foto 2: Baćanijeva zgrada na poznatoj razglednici Pitomače iz 1920-ih godina.)
5/1 • Župna crkva sv. Vida 5/2 • Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
5/3 • Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
5/4 • Stambeno-društvena zgrada Društveni dom Pitomača
5/5 • Poslovno-stambena zgrada bivše Poljoprivredne zadruge Pitomača na Trgu kralja Tomislava
5/6 • Poslovna zgrada tzv. «stari poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – južno od župne crkve
5/7 • Poslovno-stambena zgrada «novi poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – zapadno od župne crkve
5/8 • Poslovno-stambena zgrada «šumarije Pitomača» (Hrvatske šume) i drugih društvenih službi
5/9 • Stara zgrada osnovne škole Petra Preradovića Pitomača – danas srednješkolskog centra na Trgu kralja Tomislava
5/10 • Ostale poslovne i stambene zgrade na Trgu kralja Tomislava i u neposrednoj blizini njemu (obiteljska kuća Stilinović, obiteljska kuća Bakan, obiteljska kuća Habijanić, poslovna zgrada «Plodine», poslovna zgrada «Bila», obiteljska kuća Lenger, obiteljska kuća Grgačić, obiteljska kuća Jakupec, obiteljska kuća Prepelec-Granaš, kiosci i promotivna kuća Turističke zajednice Pitomača na Trgu kralja Tomislava, stambene zgrade u pozadini «novog poslovnog centra»)
5/2 Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
Jedna od nekoliko posljednjih povijesnih obiteljskih kuća u Pitomači nesumnjivo je secesijska zgrada danas poznata kao Baćanijeva kuća. Svakako je to svojevremeno bila jedna od najatraktivnijih građevina u Pitomači. Sudeći prema nekim podacima osnova ove zgrade datira iz početka 1890-ih godina (a možda i iz ranijeg doba?), da bi kasnijih godina bila dograđivana i preuređivana.
(centar ispred crkve snimljen je čini se 1922. godine, a sigurno sa balkona Izičine zgrade na čošku Trga kralja Tomislava i Gajeve ulice (danas kuća Veljka Lengera)
Osnovu zgrade izgradio je poznati pitomački veleposjednik Dragutin Götz koji je u njoj imao trgovinu mješovitom robom «Korana». Valja kazati da je Götz, kojega je bazno imanje bilo na mjestu nekadašnjeg PD «Borik» u Gajevoj ulici, svojevremeno kovao vlastiti novac sa kojime se moglo kupiti samo kod njega i to upravo u ovoj trgovini. Trgovinu su krajem 1918. godine opljačkali i spalili zelenokaderaši koji su po završetku prvog svjetskog rata harali i palili i po Pitomači. Kasnije zgrada dolazi u vlasništvo obitelji Baćani, te Tomazetić.
razglednica trga kod Baćanija iz 1905. godine
U vrijeme SFRJ veliki dio zgrade je nacionaliziran i prelazi u posjed trgovačkog poduzeća «Sloga» iz Đurđevca, da bi početkom 1990-ih godina nacionalizirani dio zgrade na čudne načine dospio u privatne ruke. Taj dio je obnovljen, međutim ne na način kako je zgrada izgledala, npr. oko 1920. godine ili početkom 20. stoljeća. Ostali dio zgrade, tj. istočno krilo i danas se nalazi u vlasništvu obitelji Tomazetić (majke akademskog kipara Žarka Tomazetića) koji žive u Zagrebu, međutim, glavna nasljednica zapustila je taj dio građevine u toj mjeri da se čeka trenutak kada će se pojedini dijelovi početi rušiti na prolaznike.
Nažalost – niti nadležne općinske vlasti ništa ne poduzimaju. Ispod velikog dijela zgrade nalazi se ogromni boltani podrum, no i on je u derutnom stanju. U dvorištu zgrade nalaze se zapuštene vrlo oštećene gospodarske zgrade, dok se voćnjak (također zapušteni) prostire gotovo do zemljišta koje pripada pitomačkoj osnovnoj školi. Ocjena stanja ove zgrade trebala bi biti tako drastično niska budući da bi trebalo svakoga onoga (koji dozvoli i koji je dozvolio da se takvo što događa i dogodi u najstrožem centru mjesta smjesta) strpati u zatvor.
U čemu je problem kod zapuštenosti ove zgrade? Naime, nekada nacionalizirani dio kojega je kupio pekar Feti na samom uglu i koji je tu otvorio pekaru te koliko-toliko obnovio taj dio i stavio ga u funkciju za stanovanje trenutno uporno želi kupiti ostatak zgrade i obečava da će na sve moguće načine obnoviti cijelu zgradu prema izgledu od prije 60 i više godina.
Današnji zapušteni/ruševni dio zgrade
Međutim, majka Žarka Tomazetića ne želi prodati taj dio već traži da joj pekar Feti vrati dio zgrade kojega je on kupio od stanovite osobe iz Radićeve ulice i sasvim legalno prepisao i gruntovno i katastarski.
Nikome nije jasno kako je nacionalizirani dio došao u privatne ruke iako su Tomazetićevi tražili denacionalizaciju.
Bilo kako bilo ova zgrada prije tridesetak i više godina bila je ogledalo centra mjesta na trgu na kojem su se nekada davno nalazile plinske svjetiljke i klupe za sjedenje i koji je odisao romantikom. Na mjestu gdje se nalazi pekara nekada je Baćani imao trgovinu, a nalazilo se tijekom vremena i nekoliko drugih lokala.
Danas je ista zgrada spremna za rušenje, a nepoduzmu li vlasti nešto i sama će se srušiti.
Kako se stanovnici općine Pitomača rješavaju smeća? (drugi dio)
Medicinska arhivska građa je najobilnija građa u zdravstvenim ustanovama. Svaka zdrastvena ustanova trebala bi imati po propisima koje reguliraju područje zdravstvene zaštite rok arhiviranja takvog materijala. A kada taj rok istekne treba li medicinska građa kao ova na priloženim fotografijama završiti negdje na smetlištu?
Snimljeno 31.5.2009. na službenom odlagalištu smeća Šarje, u Podravskim Sesvetama.
U Podgariću se nalazi veliki "Spomenik revolucije" posvećen žrtvama II. svjetskog rata, rad kipara Dušana Džamonje iz 1967. Tu se dogodio partizanski ustanak 1941., a u obližnjim šumama nalazile su se tri partizanske bolnice. Kraj spomenika je i partizansko groblje. Nakon podizanja spomenika, razvio se turizam i podigao hotel "Vila Garić" s tri zvijezdice, ispred kojeg je umjetno jezero u koritu rječice Kamenjače.
Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 31. siječnja 1928. - Zagreb 14. siječnja 2009.) klasik moderne avangardne hrvatske i svjetske umjetnosti hrvatski kipar i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije.
Kako se stanovnici općine Pitomača rješavaju smeća?
Pitomački otpad baca se na starohrvatsko (bjelobrdsko) arheološko nalazište staro oko 1200 godina.
Klisa- pitomačko odlagalište otpada
Vjerojatno ne postoji stanovnik općine Pitomača koji nije čuo za Črlenu Klisu – tj. smetilište na Klisi, danas glavni, centralni i jedini deponij smeća na području općine. Na lokaciju, koja se nalazi u trokutu između Turnašice – Pitomače i Otrovanca, te razmeđu poljskih puteva za ta tri mjesta, posljednjih oko 40 godina okolno stanovništvo vozi smeće, tj. otpad koji je ponekad biološko razgradiv, ponekad štetan za okolinu... U svakom slučaju do danas ovo je postalo centralno odlagalište smeća općine, pa i okolnih Pitomači nepripadajućih mjesta.
(Gdje mi to u stvari bacamo smeće!)
Reči ponešto o ovom problemu svakako je vrlo važno. Naime, još početkom 1980-ih godina pisao sam natpise «ZABRANJENO BACANJE SMEĆA – SMETILIŠTE NA KLISI!?» (npr. «Muzejski vjesnik», Varaždin 1982. br. 5 str., 91-92), što je bilo vrlo važan novinski natpis budući da je trebalo dokazati i prikazati stanovništvu da se smeće na Črlenoj Klisi baca nigdje drugdje već na vrlo važan, u ovome kraju jedinstveni, ranosrednjevjekovni arheološki lokalitet (starohrvatska Bjelobrdska kultura) iz 9-12 stoljeća.
Klisa- starohrvatsko (bjelobrdsko) arheološko nalazište staro oko 1200 godina
Kako bi se to ipak i materijalno dokazalo tadašnja Muzejsko-etnografska zbirka koja se je nalazila u današnjoj zgradi srednje škole, a u suradnji s Muzejom grada Koprivnice, Gradskim muzejom u Virovitici, te Arheološkim muzejom iz Zagreba organizirala je u ljetu 1989. godine desetodnevna pokusna arheološka iskapanja i to upravo na prostoru oko 60-70 m jugoistočno od raskršća na Črlenoj Klisi na kojem se mjestu predmijevalo postojanje ranosrednjevjekovne nekropole i naselja. Ta iskapanja koja su vodili ugledni hrvatski arheolozi su pokazala da se upravo ovdje nalazila crkva (srednjevjekovna crkva sv. Helene ?), groblje i naselje Kopachewecz (Kopačevec) koje se spominje u pisanim izvorima i u 15. stoljeću.
Ovom je prigodom pronađeno više grobova starohrvatske (bjelobrdske) kulture na redove (više ženskih i muških kostura, novac 13. st., starohrvatski nakit kao brončane S ukosnice, srebrno prstenje, keramički ulomci i dr.) koje se datira najranije od 9. do 11. stoljeća, sa ostacima najkasnije iz 18. stoljeća (Vidi: Gradski muzej u Virovitici i Arheološki muzej u Zagrebu – nadjevak: bjelobrdska kultura «Črlena Klisa»).
Ovim činom lokacija ČRLENE KLISE POSTALA JE ARHEOLOŠKI ZAŠTIĆENO PODRUČJE POD ZAŠTITOM TADA SEKRETARIJATA, A DANAS MINISTARSTVA KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE.
Klisa- jedini deponij smeća na području općine
(Kako stvari stoje danas?)
Posljednjih desetak godina bilo je pokušaja, a i inicijative, da se pokuša riješiti pitanje recikliranja «pitomačkog» otpada, međutim, politika je uvijek učinila svoje – najjednostavnije je smeće odlagati na Klisu, a kada se taj prostor zapuni bagerima treba poravnati zemljište kako bi se moglo navoziti novo smeće. Da taj potez nije ispravan davalo se do znanja u brojnim pisanim medijima posljednjih dvadesetak godina • ali uzalud.
Međutim, ovdje postoji stanoviti i vrlo veliki problem. Ako su i vlasti, tj. Ministarstvo kulture RH i druge nadležne institucije ipak i dozvolile (????????) bacati smeće na starohrvatski arheološki lokalitet toga se svi ipak moramo i pridržavati.
Naime, danas postoji mnoštvo sporednih odlagališta smeća, donajposlije «nelegalnih» (prema Statutu općine), koja narušavaju prirodni sklad i onečišćuju okolinu (npr. nelegalno odlagalište na ulazu u Dinjevac, odlagalište nedaleko raskršća prema Babičanki od Velike Črešnjevice, odlagalište koje se nalazi oko 400-500 metara prije centralnog smetilišta od Otrovanca, zatim odlagalište prije mosta kod Podravskih Sesveta itd.) međutim, postavlja se pitanje da li je veća šteta odlagati smeće na zaštićenom arheološkom nalazištu na Črlenoj Klisi (gdje kanonik vizitator Andrija Vinković još 1658. godine spominje ruševnu crkvu ispod dobrostojeće crkve u Turnašici koju Turci nisu srušili) ili na nekoj drugoj lokaciji koja nije pod zaštitom – kao spomenik kulture?
Trenutni zakon lokalnih vlasti kaže da se smeće mora odlagati na Klisi. Zakon je zakon. No ljudi to ne poštuju i često smeće bacaju na neku od navedenih lokacija.
Bilo bi najbolje kada bi se riješilo pitanje recikliranja otpada, pa makar i na povijesnoj Črlenoj Klisi, gdje jedinu korist danas još vide Romi koji tamo i žive i sakupljaju razni otpad, a time nama svima rade stanovitu korist.
Sjećam se prijedloga iz 1999. godine g. Dimitrije Tešića, pitomačkog zeta, koji se svojevremeno vratio sa privremenog rada iz Njemačke (i osnovao tvrtku «Aledo» - za prijevoz putnika) i dao pitomačkoj općini prijedlog za organizirano recikliranje i odvoz otpada sa područja cijele općine, međutim, tadašnje lokalne vlasti nisu imale sluha i odbile ga.
Bačeni otpad u Otrovancu
Bacanje smeća na ova sporedna i «nelegalna» odlagališta svakako treba sprijećiti. Bilo bi odlično da se na kritična mjesta stave oznake da je zabranjeno bacanje smeća – kojih danas ima na svega nekoliko mjesta.
Sve dok je stanje ovakvo kakvo je potrebno je sankcionirati one koji bacaju smeće na takva mjesta – računajući i mene samoga koji sam nedavno bacio dvije vreće smeća (papira, i sl.) na «nelegalno» odlagalište u Otrovancu nedaleko Klise, budući da je cesta prema Klisi bila toliko zakrčena smećem da automobil nije mogao proći – a i svejedno bi ipak morao sa tugom u srcu baciti te vreće na Klisu, kako sam to činio do tada.
Mogu kazati da mi je drago da tom prigodom nisam to i učinio. Sa druge strane gledano • mislim da BI BILO VRLO KORISNO UVESTI (ZA TAKVE OSOBE) KAZNU DRUŠTVENO KORISNOG RADA I NA TAJ NAČIN RIJEŠITI PITANJE ODRŽAVANJA GROBLJA I JAVNIH POVRŠINA PO NAŠIM NASELJIMA!
Za ovo postoji izvrstan razlog, a to je nemogućnost rješavanja pitanja košenja trave i održavanja tih površina od strane Komunalnog Pitomača ili Mjesnih odbora – što je uporno neriješeno pitanje na prostoru naše općine (npr. Velika Črešnjevica, Otrovanec itd.).
Zato: smeće obavezno odvozite na Črlenu Klisu – ako ne želite plačati odvoz ili imate smeća toliko malo da ga se morate riješiti samo dva-tri puta godišnje. Danas su takva pravila. Međutim, prilikom svakog dolaska na to danas odvratno i ogavno mjesto sjetite se da su upravo ovdje prije tisuću i više godina ovdje doselili i živjeli Vaši preci.
Županija Bjelovarsko-bilogorska , Općina Berek, selo Podgarić
Ruševine stare utvrde Garić grad nalazi se iznad sela Podgarića na nadmorskoj visini 356 m usred šume. Prvi put se spominje 1163. kao sjedište župe, a utvrdu je sagradio, hrvatski ban Stjepan Šubić 1256.
Među najstarijim je utvrdama na sjeveru Hrvatske, građena je gotovo istodobno kad i Medvedgrad pored Zagreba. Turci su osvojili i zapalili Garić grad 1544. Ostale su ruševine. Posljednjih godina, povremeno se čisti i uređuje, planira se detaljna obnova u suradnji gradova Garešnice i Kutine. VIŠE:Wikipedija
Nagrađeni najmastori i najučenici obrtničkih zanimanja
Nagrađeni najmastori i najučenici obrtničkih zanimanja
Hrvatska obrtnička komora - Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije po prvi put nagradila je najbolje majstore i nabolje učenike u školskoj godini 2008./09. Najbolji majstori su instalater grijanja i klimatizacijskih uređaja te plinoinstalater i vodoinstalater Zlatko Lanščak iz Milanovca (5000 kuna), Danijel Menčik, automehaničar iz Sladojevaca (4000 kuna) i Marica Trik, frizerka iz Slatine (3000 kuna). Najbolji učenici su Dijana Stipčić (kuharica) iz Srednje škole Pitomača (5000 kuna), Borna Pielić (kuhar) iz Srednje škole Stjepana Ivšića Orahovica (4000 kuna) i Štefanija Lončarek (prodavačica) iz slatinske Industrijsko-obrtničke škole.
Nagrade je uručio predsjednik Skupštine Virovitičko-podravske županije i predsjednik HOK-Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije, Josip Novogradec.
HOK je novčane nagrade osigurao uz pomoć Virovitičko-podravske županije u cilju promoviranja obrtničkih zanimanja i znanja.
Savjetnik za obrazovanje HOK-a, Franjo Petrić naglasio je kako se nada će dobra suradnja komore, škole i majstora koji primaju učenike na naukovanje ostati i dalje.
Podijeljene su i svjedodžbe o pomoćničkom zvanju za 62 učenika Industrijsko- obrtničke škole Virovitica, 36 učenika Strukovne škole Virovitica i za 21 učenika Srednje škole Pitomača. Predsjednik HOK-a izrazio je nadu da će svi oni za tri godine polagati ispite i za majstore svog zanata kako bi mogli otvorite obrtničke radnje, a kasnije i sami primiti učenike na naukovanje. ViroviticaNet
Proglašena još jedna elementarna nepogoda za općinu Pitomača
Župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić, na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, donio je Odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje Grada Slatine i Orahovice, općine Pitomača, Špišić Bukovica, Gradina, Suhopolje, Sopje, Voćin, Mikleuš, Čađavica, Čačinci, Crnac i Zdenci.
Naime, elementarna nepogoda se proglašava za područje Grada Slatine i Orahovice, općine Pitomača, Špišić Bukovica, Gradina, Suhopolje, Sopje, Voćin, Mikleuš, Čađavica, Čačinci, Crnac i Zdenci, uzrokovana prevelikom količinom oborina iznad višegodišnjeg prosjeka krajem mjeseca lipnja i početkom srpnja 2009. godine, prevlažnošću tla - naplavine, uslijed čega je došlo do šteta na ratarskim kulturama ( pšenica, sjemenska pšenica, ječam, sjemenski ječam, uljana repica, zob, kukuruz, soja, suncokret, duhan, šećerna repa) i povrtlarskim kulturama.
Navedene jedinice lokalne samouprave, dužne su odmah ili u što kraćem roku za svoje područje procijeniti nastalu štetu od elementarne nepogode.
Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda gradova Slatine i Orahovice te općina, Pitomača, Špišić Bukovica, Gradina, Suhopolje, Sopje, Voćin, Mikleuš, Čađavica, Čačinci, Crnac i Zdenci dužna su podatke o procijenjenoj šteti dostaviti Državnom i Županijskom Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda te nadležnom ministarstvu, najkasnije do 22. kolovoza 2009. godine. Vpž
Pregled i analiza arhitekture u strogom centru Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine
B. Begović Raščlamba i smisao arhitekture na prostoru trga kralja Tomislava i oko njega u Pitomači - s pregledom povijesti i karakteristika profane i druge arhitekture – (Prilozi za prijedlog zaštite identifikacije i uređenja gradske (urbanističke) jezgre Pitomače u odnosu na povijesno-urbanističku situaciju i moderne urbanističke zahvate i apsurdne devijacije) 5. dio
Pregled i analiza arhitekture u strogom centru Pitomače prema stanju u srpnju 2009. godine.
Foto: župna crkva na razglednici nekoliko godina prije požara – 1960-ih godina. Tada, u vrijeme komunizma crkva je blistala u svom punom sjaju
5/1 • Župna crkva sv. Vida
5/2 • Zgrada Baćani-Tomazetić-Götz na uglu Trga kralja Tomislava i Ulice braće Radića
5/3 • Stambeno-društvena zgrada Zdravstvene stanice Pitomača
5/4 • Stambeno-društvena zgrada Društveni dom Pitomača
5/5 • Poslovno-stambena zgrada bivše Poljoprivredne zadruge Pitomača na Trgu kralja Tomislava
5/6 • Poslovna zgrada tzv. «stari poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – južno od župne crkve
5/7 • Poslovno-stambena zgrada «novi poslovni centar» na Trgu kralja Tomislava – zapadno od župne crkve
5/8 • Poslovno-stambena zgrada «šumarije Pitomača» (Hrvatske šume) i drugih društvenih službi
5/9 • Stara zgrada osnovne škole Petra Preradovića Pitomača – danas srednjoškolskog centra na Trgu kralja Tomislava
5/10 • Ostale poslovne i stambene zgrade na Trgu kralja Tomislava i u neposrednoj blizini njemu (obiteljska kuća Stilinović, obiteljska kuća Bakan, obiteljska kuća Habijanić, poslovna zgrada «Plodine», poslovna zgrada «Bila», obiteljska kuća Lenger, obiteljska kuća Grgačić, obiteljska kuća Jakupec, obiteljska kuća Prepelec-Granaš, kiosci i promotivna kuća Turističke zajednice Pitomača na Trgu kralja Tomislava, stambene zgrade u pozadini «novog poslovnog centra»)
5/1 Župna crkva sv. Vida
Prema raspoloživim podacima izgrađena je 1783-87. godine, ali možda i kasnije (?). Stanje: katastrofalno iako je izgrađena u kasnobaroknom stilu. Ima zaobljenu apsidu, jedan brod, zvonik smješten iznad pročelja i prostranog kora, dok se sakristija nalazi na sjevernoj strani apside i broda. U osnovi (tlocrt) ima oblik križa budući da se na južnoj i sjevernoj strani broda nalaze kapelice. U velikom požaru 22/23. studenoga 1968. godine izgorio je strop i krovište, te gotovo sav barokni inventar (oltari, propovjedaonica, orgulje koje je kupila bogata obitelj Ferdinanda Brennera 1903. i dr.). Nitko nije niti slutio, da je apsida zidana što je moglo biti vrlo značajno jer je trebalo sve moguće predmete što brže prebaciti u apsidu. No to nije učinjeno pa je sve progutao plamen. Rastopila su se i zvona te pokrov zvonika. Crkva je već nakon samo godine dana ipak obnovljena uglavnom dobrovoljnim prilozima i stavljena u funkciju, međutim, njezina statika nikada nije restaurirana. Župna crkva danas je kulturno povijesni spomenik nulte kategorije, izgrađena u kasnobaroknom stilu, no taj barokni biser posljednjih 41 godinu (od kako je izgorio) nije doživio nikakvu konkretnu obnovu.
Prvih godina nakon obnove umjesto glavnom oltara bilo je u apsidi postavljeno samo raspelo (bez corpus Christi), a zatim mozaik koji prikazuje sv. Vida, da bi prije nekoliko godina bio postavljen «jeftini» glavni neobarokni oltar koji se ni u kojem pogledu ne uklapa u barokni interijer – ne postoji povjesničar umjetnosti koji će potvrditi suprotno. Pitomačka zvona župne crkve koja su nabavljena i posvećena 14. prosinca 1969. godine u zamjenu za stara zvona nabavljena 1923. godine u Beču prestala su zvoniti prije desetak godina radi nerestauriranja statike crkve i posebno zvonika. Zvonila su narodu na veselje i stara i nova zvona i to u f-duru. I unatoč ovakvog stanja crkve - sada začuđujući potezi poglavara u našoj župi.
Zanimljivo je da se u najnovije vrijeme, a to je 2007. godina prišlo izgradnji ogromnog novog župnog dvora u pozadini izvrsnog krajiškog (baroknog) dvora-kurije iz 1789. godine (a možda i iz same sredine 18. st.) na početku Donjeg kraja – ulice J. J. Strossmayera. Stvar ne bi bila nimalo čudna i ironična da se stara župna kurija rušila ili bila u vrlo lošem stanju. Tada bi za to bilo opravdanja.
Međutim, stari dvor je nedavno bio nanovo prekriven i svako slijedeće zapuštanje (što se sada dogodilo) biti će katastrofalno za budućnost te zgrade – jer smještanje muzejske zbirke i drugih sadržaja čista je utopija jer će biti potrebna nova i nova materijalna, i to ne mala, sredstva.
Župna kurija («farof»), sudeći prema najnovijim istraživanjima, je trenutno najstarija sačuvana zgrada u Pitomači – čak i u odnosu na župnu crkvu. Gotovo je nevjerojatno za shvatiti da se svećenički kler danas tako arogantno i neodgovorno odnosi prema našoj župnoj crkvi. Za ne vjerovati je da se naši duhovni vođe župe orijentiraju isključivo na svoju materijalnu komociju: odličan i komotan stan sa velikim kupaonicama kakve si rijetko tko u župi može priuštiti, veliki broj gostinjskih soba itd.
Foto:Otvorenje novog pitomačkog župnog dvora 2007.godine
ZAŠTO SE NITKO NIJE SJETIO PA PRVO UREDIO STATIKU CRKVE I ZAZVONIO PRAVIM ZVONIMA, A NE DA SAMO PRAVO ZVONO NA PITOMAČKOJ CRKVI ZVONI, I TO NE KONSTANTNO, SAMO NA CRKVENOJ URI.
PA DOBRO LJUDI DOKLE SMO DOTJERALI. PRETHODNOG ŽUPNIKA OTJERALI SMO BEZ VEZE, A ON JE SAMO ŽELIO UREDITI STARI ŽUPNI DVOR I NAPRAVITI REDA U SKLADU S TEHNOLOGIJOM (informatizirati podatke, Status animarum i dr.), A NIJE MU NITI PALO NA PAMET – IZGRADNJA MEGALOMANSKOG «FAROFA» KAKVU KUĆU NEMAJU NITI NAJVEĆI PITOMAČKI «PODUZETNICI».
NA KRAJU KONCA IMA TU I POZITIVNOGA: MOŽEMO SE POHVALITI DA IMAMO NAJVEĆI I NAJLJEPŠI ŽUPNI DVOR U OKOLICI, ALI I NAJVEĆU ŽUPNU CRKVU IZMEĐU KOPRIVNICE, ĐURĐEVCA I VIROVITICE – BEZ OBZIRA U KAKVOM JE STANJU.
• MORAM OVOM PRIGODOM NAPOMENUTI KOLIKO JE PITOMAČANIMA BILO STALO DA SE ŽUPNA CRKVA NAKON POŽARA ŠTO PRIJE STAVI U UPOTREBU. NOVAC SE SAKUPLJAO GDJE SE STIGAO.
NIJE PROŠLA NITI GODINA DANA, A VEĆ SU BILA NABAVLJENA NOVA ZVONA. SAMO GODINU I POL DANA JE TREBALO DA SE CRKVA PONOVO PODIGNE IZ PEPELA I POSVETI NA VIDOVO (15. LIPNJA) 1970. GODINE. A NIJE ZANEMARIVA NITI ČINJENICA DA JE U PITOMAČI POZNATI NAM DRUŠTVENI DJELATNIK I NASTAVNIK (sada u mirovini) LUKA HRVATIĆ, KOJI JE POKRENUO I OSNOVAO MUZEJ PETRA PRERADOVIĆA U GRABROVNICI, IZ BLAGAJNE PRERADOVIĆEVA MUZEJA IZDVOJIO ODREĐENU SVOTU NOVACA ZA OBNOVU CRKVE – ŠTO JE UVELIKO IMALO NEGATIVNOG ODRAZA U NJEGOVOME DALJNJEM ŽIVOTU: ZA DLAKU JE IZBJEGAO ZATVOR, ALI JE PAO U NEMILOST KOMUNISTIČKE VLASTI. A DANAS SE PREMA NAŠOJ STAROJ CRKVI, SIMBOLU PITOMAČE, ODNOSIMO, ODNOSNO UOPĆE SE PREMA NJOJ NIKAKO NE ODNOSIMO...
Međutim, stvari će se, čini se pokrenuti. Ove se godine konačno netko trgnuo i krenulo se u sanaciju statike zgrade. I to je velik zalogaj. Skup. Ali kakvi su se zahvati mogli napraviti za onih 3 i nešto milijuna kuna koji su potrošeni za komociju naših duhovnih pastira?
Na kraju konca nitko nas nije niti pitao da li želimo upravo takav i samo takav «farof». Zašto i bi kada mi u njemu nećemo živjeti. Mogli bi se zapitati: Quo vadis...Pitomačo!
Znam da će slijediti reakcija iz župnog dvora i nekolicine vjernika naše župe – ali argumentirano to obavite. napisao: B. Begović
Dvorac Dioš nalazi se u istoimenom selu pored Končanice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Dvor su projektirali i izgradili madžarski arhitekti Foerk Erno i Sandy Gyula 1904 godine.
Na dvorcu je sačuvana ploča s mađarskim natpisom, koji u prijevodu glasi: Bog blagoslovio ovu kuću, koju je sagradila gđa. udovica od Tikeri Alajoša, rođena Falkenberg Paula, A.D. 1904. na spomen svog supruga.
Obitelj pl. Tikeri (Tükory), zapravo Aleksandar pl. Tikeri, došla je u ove krajeve kupnjom veleposjeda 1879. od udovice Lechner koja je do veleposjeda došla kupnjom od obitelji pl. Jankovića grofova Daruvarskih.
Pred I. svjetski rat obitelj Tikeri parcelira posjed i rasprodaje svoje imanje. Vlasnicima dvora postaje obitelj Kulmer, zatim Švicarska banka, pa Banovina Hrvatska. Početkom II. svjetskog rata dvor kupuje katolički red salezijanaca, za odgoj podmlatka. 1945.godine je nacionaliziran a 1990 vraćen salezijancima koji ga danas prodaju. VIŠE:časopis Hrvatske šume
Film Vinka Brešana "Nije kraj" gdje jednu od glavnih uloga igra Predrag Vušović-Pređo, koji glumi pitomačkog Roma nagrađen je na filmskom festivalu u Karlovym Varyma. Dijelovi filma koji prikazuju Pitomaču nisu snimani kod nas nego samo "glume" naše mjesto ali su ipak velika reklama za Pitomaču.
Spot iz filma Nije kraj
Karlovy Vary su ispali uspješan festival za Hrvate - Vinko Brešan je nagrađen za humornu dramu 'Nije kraj'.
Film je dobio Nagradu FIPRESCI-a koju dodjeljuje međunarodni žiri filmskih kritičara. Tako je film kojem su domaći kritičari dodjelili pretposljednje mjesto na prošloj Puli dobio priznanje kritičara na ovom prestižnom festivalu, što je još jedna potvrda poslovice da 'nitko nije prorok u vlastitom selu'.
Festivalska publika očito voli ovaj film - na Puli je dobio nagradu publike, a na Karlovym Varyma je ispao drugi po glasovima gledatelja. VIŠE:FilmskiNet
U dvorištu obiteljske kuće u Starogradačkom Marofu kod Pitomače u subotu oko 18 sati pas je napao i teže ozlijedio trogodišnju djevojčicu.
Nakon što su roditelji ostavili svoju kćerku na čuvanje baki i prabaki djevojčica se igrala u dvorištu, a potom je krenula za bakom Mirjanom Tičarić u drugo dvorište u kojemu se nalazio pas rotvajler Astor, koji je bio zavezan, piše Večernji list.
Djevojčica je išla za bakom kada je odjednom počela vrištati. 'Dok sam se okrenula Astor ju je već srušio i počeo gristi. Uhvatila sam lanac i odvlačila psa od djeteta koje je ležalo na travi, a onda mi je u pomoć pritrčala i majka', rekla je Večernjem šokirana baka Mirjana Tičarić.
Baki i prabaki trebalo je 20-ak minuta da dijete potpuno obrane od psa. Roditelji su potvrdili da djevojčica nije u životnoj opasnosti, piše Večernji list. Dnevnik.hr
U Varaždinskoj biskupiji došlo je do sljedećih imenovanja i premještaja u službama svećenika.
Vlč. Vinko Halovanić razriješen je službe župnika u Belici te je umirovljen. Vlč. Stjepan Šoštarić razriješen je službe župnika u Ivancu te imenovan župnikom u Belici. Preč. Ivan Kozjak razriješen je službe župnika u Svetom Jurju na Bregu te umirovljen. Vlč. Ivica Puškadija, ml., razriješen je službe župnog vikara u Pitomači te imenovan župnikom u Svetom Jurju na Bregu.
Vlč. Krunoslav Kefelja razriješen je službe privremenog upravitelja župe Novo Virje. Vlč. Krunoslav Milovec razriješen je službe župnog vikara u Vidovcu te imenovan župnikom u Novom Virju. Vlč. Zoran Gložinić razriješen je službe župnog vikara u Ivancu te imenovan župnikom iste župe. Vlč. Damir Slamek razriješen je službe župnog vikara u Nedelišću te imenovan župnikom u Orehovici. Vlč. Nikola Mikulić razriješen je službe privremenog upravitelja župe Orehovica.
fotografija:blog župe Sv.Martina,Varaždinske toplice
Vlč. Marinko Prstec, zaređen za svećenika u Varaždinskoj katedrali 14. lipnja 2009.g. Mladu misu služio 05.srpnja 2009. u crkvi Sv.Martina u Varaždinskim toplicama. VIŠE
Vlč. Leon Lozančić razriješen je službe župnog vikara u Đurđevcu te imenovan župnikom u Hlebinama. Vlč. Mario Šafran razriješen je službe privremenog upravitelja župe Hlebine. P. Josip Krčmar, O. Cist., razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Nikole u Varaždinu te je imenovan subsidijarom u župi Lepoglava. Fra Tomislav Kero, TOR, imenovan je župnim vikarom u Kloštru Podravskom. Vlč. Ninoslav Tkalec razriješen je službe župnog vikara u Ludbregu te imenovan župnim vikarom u Nedelišću.
Vlč. Ivica Bačani, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Ivancu. Vlč. Nikola Bukovčan, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Vidovcu. Vlč. Tihomir Kosec, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Ludbregu. Vlč. Mario Križanac, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Đurđevcu. Vlč. Marinko Prstec, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Pitomači. Vlč. Ivan Rak, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Nikole Varaždin. Vlč. Marko Đurin, mladomisnik, ostaje na službi tajnika varaždinskog biskupa.
Fra Stanko Belobrajdić, OFM, imenovan je dekanom Čakovečkog dekanata. Preč. Josip Brgles, imenovan je dekanom Virovskog dekanata. Preč. Stjepan Makar imenovan je dekanom Varaždinsko-topličkog dekanata. Web stranice Varaždinske biskupije
Aeroklub "Krila Pitomače" je klub koji je naslijedio jedno od najboljih letjelišta u Hrvatskoj te hangar u koji se može smjestiti velik broj letjelica. Nažalost, već nekoliko godina spomenuti resursi nisu imali pravnu osobu koja bi se o njima brinula pa treba puno raditi da bi se sve dovelo u red kako bi s prvim lijepim danima "zabrujali" zmajevi iznad Pitomače.
8. veljače 2009. osnovan je Aeroklub "Krila Pitomače", s ciljem razvoja, promoviranja i unapređenja sportskog i rekreativnog letenja (motornog, ultralakog, parajedriličarstva, balonarstva itd.) te aviomodelarstva i drugih područja tehničke kulture vezanih uz zrakoplovstvo. To će se naravno ostvarivati kroz aktivnosti kao što su planiranje, organiziranje i izvođenje motornog i ultralakog letenja, zrakoplovnih priredbi, aviomodelarskih aeromitinga itd. Jedna od prioritetnih aktivnosti je suradnja sa ostalim udrugama istih i sličnih ciljeva i aktivnosti.
U slučaju potrebe za ostvarivanjem suradnje kontaktirajte me na mob:091/5323-165
ili e-mail: zdravkojakupec(at)gmail.com
Predsjednik Aerokluba "Krila Pitomače"
JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VPŽ postavila table iz projekta Green belt
Na području općine Pitomača (Križnica) i općine Sopje (kod kupališta), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko - podravske županije, postavila je table iz projekta „Green belt – Zeleni pojas“. Projekt je ostvaren iz programa INTERREG IIIB CADSES, a radi se ozaštiti i vrednovanju najdužeg sustava staništa u Europi“ sufinanciran je u Hrvatskoj kroz program CARDS Europske Unije. Provoditelj projekta je Državni zavod za zaštitu prirode.
Zeleni pojas je inicijativa koja želi granicu bivšeg Istočnog i Zapadnog bloka jedne od svjetskih simbola ljudske podjele pretvoriti u simbol budućeg očuvanja prirode u Europi i održivog prekograničnog razvoja. Green Belt želi stvoriti okosnicu buduće ekološke mreže koja će se protezati od Barentsovog do Crnog mora, obuhvaćajući pritom neka od najvrjednijih staništa za očuvanje biološke raznolikosti gotovo svih bio-geografskih regija Europe. Hrvatski dio zelenog pojasa proteže se duž granice Republike Hrvatske i Republike Mađarske, a u širem smislu obuhvaća područja duž rijeka Mure, Drave, i Dunava. Ove rijeke koje se protežu kroz šest sjevernih hrvatskih županija predstavljaju jedan od posljednjih očuvanih doprirodnih nizinskih tokova u srednjoj Europi a rijeka Dunav zajedno s Dravom omeđuje svjetski poznato poplavno područje Kopačkog rita koje je također i Ramsarsko područje.
foto:Vpž
Aktivnosti INTERREG IIIB CADSES projekta Green Belt u kojem je sudjelovalo 17 partnera iz osam srednje-europskih zemalja bile su vezane uz analizu sustava staništa, analize i razvoj prirodi bliskog prometa (biciklističke staze) i posjećivanja, te pripremu materijala za promociju ideje Zelenog pojasa. U segmentu koji se odnosio na prometne aktivnosti su uključile analizu mogućnosti za razvoj biciklističkih staza koje bi objedinile elemente vezane uz prirodne vrijednosti i povijest Željezne zavjese.
Prethodne studije su izradili Ivan Grlica (NVU Prirodoslovno društvo Drava) i Boris Mađerić (stručni suradnik TZ Pitomača). Detaljnu pilot projekt studiju za odabrani prostor između Pitomače i Sopja izradio je Ivan Grlica, a vezano uz ovu aktivnost uspostavljena je i suradnja s odgovarajućim ustanovama Virovitičko podravske županije: Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VPŽ i ravnateljice Mirjane Kepec; Razvojne agencije Virovitičko-podravske županije VIDRA-e; Služba za europske integracije VPŽ. Pilot projekt studija je opisala trasu, vrijedne sadržaje i dala prijedlog edukativno informativnih tabli. Navedeno područje između Pitomače i Sopja uz prirodne i kulturne vrijednosti sadrži i zanimljive napuštene tornjeve za promatranje graničnog pojasa preostale iz vremena „tzv. tvrde granice“ s Istočnim blokom koje je moguće prenamijeniti u objekte za posjetitelje. Izrada tabli financirana je kroz nacionalno praćenje ovog projekta. Radi se o četiri samostojeće table čvrste konstrukcije od prirodnih materijala s apliciranim informativno edukativnim sadržajima u boji otporne na atmosferske uvjete. Vpž
U srednjim školama na području županije za jesenski rok ostalo slobodno još 271 mjesto
Nakon prvog i drugog upisnog roka u srednje škole s područja Virovitičko-podravske županije, u prvi razred upisalo se 1.082 učenika te je za jesenski rok ostalo slobodno mjesta za još 271 učenika.
Najviše je učenika upisano u Strukovnu školu Virovitica (193 učenika). Slijede: Srednja škola Marka Marulića (165), Tehnička škola Virovitica (143), Industrijsko-obrtnička škola Slatina (134), Gimnazija Petra Preradovića Virovitica (122), Industrijsko-obrtnička škola Virovitica (120), Srednja škola Stjepana Ivšića Orahovica (107), Srednja škola Pitomača (80), Katolička klasična gimnazija Virovitica (18).
Za jesenski upisni rok, najviše je mjesta ostalo u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica (67), a potom slijede: Tehnička škola Virovitica (53), Industrijsko-obrtnička škola Slatina (44), Srednja škola Stjepana Ivšića (33), Srednja škola Pitomača (30), Srednja škola Marka Marulića (27), Katolička klasična gimnazija Virovitica (10) i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica (7). Vpž
2. Natjecanje u gašenju požara starom ručnom vatrogasnom špricom sa konjskom zapregom
U Velikoj Črešnjevici, u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Velika Črešnjevica”, u nedjelju 19. srpnja 2009. godine, održati će se 2. natjecanje u gašenju požara starom ručnom vatrogasnom špricom sa konjskom zapregom. Na natjecanju se očekuje 20-tak vatrogasnih ekipa koje će obnoviti i prikazati način na koji su, u prošlosti, naši djedovi sudjelovali u gašenju požara.
--------------------------------------------------------------------------- Održana sjednica Savjeta mladih općine Pitomača
Savjet mladih Općine Pitomača prošlog je četvrtka održao svoju sjednicu na kojoj se raspravljalo o projektu osnivanja Centra za mlade, održavanju radionica / akcija s ciljem prikupljanja sredstava za humanitarne, zabavne, edukativne ili slične akcije, te o organiziranju tribina s tematikama poučnim za mlade.VIŠE
-------------------------------------------------------------------------- Edukacija u okviru projekta "Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj
Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije organizira u slijedeći utorak, 14. srpnja, u velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije u Virovitici, edukaciju o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu u postupcima okrupljavanja poljoprivrednog zemljišta u okviru projekta “Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj”.VIŠE
-------------------------------------------------------------------------- Sazvana 2. sjednica Općinskog vijeća
Predsjednik Općinskog vijeća općine Pitomača, gospodin Mirko Pavleković, sazvao je za četvrtak 16. srpnja, 2. sjednicu Općinskog vijeća.VIŠE
Virovitičko-podravska županija apsolutni pobjednik regionalnog natjecanja Sportskih igara mladih
Mladi sportaši Virovitičko-podravske županije, učenici osnovnih i srednjih škola koji su se plasirali na regionalnu završnicu Sportskih igara mladih Bistra 2009, apsolutni su pobjednici regije i ukupno 80 sportaša s područja naše županije plasiralo se je na završnicu koja će se održati u Splitu.
foto:Vpž
Naime, nakon županijskih natjecanja Sportskih igara mladih, natjecanja koja su okupila više od 1.400 natjecatelja i koja su se održavala pod pokroviteljstvom župana Tomislava Tolušića, pobjednici su se u Virju natjecali na regionalnoj završnici uz suparnike iz Bjelovarko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Požeško-slavonske županije. Na regionalnom natjecanju održanom u Virju, nastupilo je 214 sportaša s područja Virovitičko-podravske županije. Pravo za nastup i branjenje boja Virovitičko-podravske županije na državnoj završnici u Splitu, izborili su: Tea Galović-Čubrić i Anamarija Horvat (stolni tenis); Ivan Tonković i Filip Pažin (tenis); Treća sreća Pitomača (rukomet djevojčice 1991); RK Viro Virovitica (rukomet dječaci 1998); Pitomačke tigrice (rukomet djevojčice 1998); Matej Jusup i Andreja Kaselj (šah); RK Viro Virovitica (rukomet dječaci 1994); ŽRK Tvin-Trgocentar (rukomet djevojčice 1994); ŽKK Mladost Čačinci (ulična košarka djevojčice 1994); NK Virovitica (mali nogomet dječaci 1994).
Podsjetimo, županijski koordinator Sportskih igara mladih Bistra 2009 za Virovitičko-podravsku županije je Nikola Slavić. Vpž
S obzirom da sam posljednjih dana javno prozvan od nekoliko čitatelja Virovitice net-a, vezano uz temu virovitičkih štedno-kreditnih zadruga, osjećam dužnost da se još jednom očitujem o ovoj „velikoj pljački stoljeća" koja nije počinjena od strane Huna i Avara ili ako krenemo u noviju povijest od „velikosrpskog agresora" i četnika.
Pljačka je nažalost počinjena od strane „naših", od Hrvata.Prisjećajući se te jeseni 2005,, ne mogu zaboraviti lica štediša virovitičkog kraja u prepunoj sportskoj dvorani Tehničke škole Virovitica, kada sam ih upozorio da nikada neće doći do svoga novca dok ne shvate da nisu samo oni izgubili. Osim štediša, na drugoj strani dužnici su gubili svoje kuće. Neki od njih opravdano, no neki svakako protivno zakonu. Te riječi su kod mnogih štediša izazvali iznenađenje, sumnju pa ćak i gnjev. Naime, štedišama su bili „krivi" jedino i isključivo dužnici, koji nisu vraćali posuđeni novac štedno kreditnim zadrugama (ŠKZ i ZŠKZ). Tada je samo nekolicina ljudi imala tu „privilegiju" da počinje spoznavati pravu istinu o krahu virovitičkih štedno-kreditnih zadruga. Nekoliko mjeseci ranije, na srpanjskoj skupštini, potpuno legalno je ono staro vodstvo „zadruga" smijenjeno od strane štediša (zadrugara), te je na taj način bilo moguće i fizički ući u prostorije ŠKZ i saznati tek jedan djelić svega što se u stvari dogodilo.
Potpuno svjestan činjenice da na Općinskom sudu u Virovitici traje sudski postupak u sporu između Hrvatske stranke pravne države i Ministarstva RH., iznosit ću samo one podatke koji su opće poznati i koji ni na koji način nisu bilo kakav oblik pritiska na Sud.
Dakle, nakon ulaska u prostorije ŠKZ-Virovitica (srpanj,2005.), nailazimo na praznu blagajnu, račun ŠKZ u blokadi te gotovo stotinu pravomoćnih presuda koje je ZŠKZ dobila u svoju korist, protiv dužnika. Vrijednost tih pravomoćnih (ovršnih) presuda, iznosila je nepunih 70.000.000,00 kuna.
Pregledom tih presuda uočavamo da su zatezne kamate, koje su se primjenjivale kod tužbi ZŠKZ prema dužnicima, enormno visoke. Negdje i 360%, a kod jedne ako se ne varam i 444%. Ne bih se začudio da se i u slučaju gosp.Nemčevića radi o primjeni ovakvih zateznih kamata. Važno je naglasiti da je u to vrijeme najviša dozvoljena zakonska zatezna kamata iznosila 30%. Ovu činjenicu svakako nisu mogli znati štediše. No netko tko je plaćen da provodi pozitivne zakone ove države, to je morao znati. A presude su donesene na Općinskom sudu u Virovitici.
O svim nepravilnostima u radu ŠKZ-Vtc., u roku od svega 48 sati od našeg ulaska u prostorije ŠKZ, obaviješten je glavni državni odvjetnik gospodin Bajić, Županijsko državni odvjetnik.
Općinsko državno .odvjetništvo., MUP RH. te Ministarstvo financija. Još nekoliko bitnih činjenica o ulogama Trgovačkog suda u Bjelovaru i Ministarstva financija. U siječnju 2001.godine, Ministarstvo fin. zbog raznih nepravilnosti u radu
Zanatsko-štedno kreditne zadruge donosi Rješenje kojim joj se oduzima pravo na rad. Osim toga, Ministarstvo financija nalaže da ZŠKZ u roku od 8 dana donese Odluku o pokretanju postupka likvidacije. Ništa od naloženog se nije dogodilo jer ZŠKZ i dalje nastavlja sa radom (prima štedne uloge), a Trgovački sud na zahtjev vodstva ZŠKZ krajem 2002. izdaje odobrenje za rad novoj zadruzi, Štedno-kreditna zadruzi (ŠKZ).Tek dvije godine kasnije (ožujak,2003), ZŠKZ odlazi u likvidaciju.
Svo to vrijeme, na istom mjestu (Masarykova 19), sa istim ljudima posluju dvije „zadruge", a djelatnici Ministarstva financija (financijska policija, kasnije Odjel za nadzor) i dalje konstatiraju nepravilnost, i no ništa ne čine da nezakonit rad zadruga prekinu.
Konstatiraju čak i kupoprodaju pravomoćnih presuda između ZŠKZ i ŠKZ, koje se ne mogu realizirati zbog Odluke Ustavnog suda od 1.travnja 2004.
Može li se ovdje govoriti o organiziranom kriminalu ? Ostavljam da sami prosudite.... Slijedom svih ovih činjenica, Hrvatska stranka pravne države tužila je R.H. Ministarstvo financija zbog objektivne odgovornosti države za nastalu štetu. Sve ove navode potvrdila je na posljednjem ročištu (19.05.2009.)i D. Škiljić, sada već bivša (!!) djelatnica Odjela za nadzor, Ministarstva financija. Slijedi nam ročište u rujnu. Što očekujemo? Pa svakako - pobjedu !! Jer „nije u šoldima sve"....Osjećaj da se i „mali Čovjek" može suprotstaviti Sustavu koji parazitira na grbači građana, umjesto da služi svojim građanima, dobar je osjećaj. To vrijedi i za gosp.Nemčevića.
I Barack Obama je vrlo jasno poručio svojim državljanima : „Svi oni koji su upali u teškoće uslijed recesije (otkazi) i teško otplaćuju kredite, mogu računati na to da će im država reprogramirati (prolongirati) dugove." Međutim, naglasio je da se to ne odnosi na one koji su svjesno (s predumišljajem) ulazili u kredite, znajući da ih neće nikada vratiti. „Za njih nećemo imati milosti", rekao je Obama.
Mi, za sada nemamo Obamu. Imali smo tek velikog mistera Obmanu (Sanader).
I za sam kraj (jer je ŠKZ neiscrpno vrelo), ponoviti ću ono što sam rekao i 2005. u sportskoj dvorani Tehničke škole u Virovitici. Građani Hrvatske se moraju boriti za svoja prava i pravnu državu. Milost se ne nuđa. Svakako da smo zajedno jači. ViroviticaNet
Devet pitomačkih filmova u konkurenciji za najbolji dječiji film
Koprivnica (Osnovna škola Antuna Nemčića Gostovinskoga) će od 24. do 27. rujna 2009. godine biti domaćin 47.Revije filmskog i videostvaralaštva djece u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Agencije za odgoj i obrazovanje.
Ove godine za Reviju prijavljeno je 149 dječjih filmova iz svih krajeva Hrvatske dok je u konkurenciju za prikazivanje ušlo 93 odabranih radova. Naš, pitomački foto video klub "Mirko Lauš" prijavio je 10 svojih filmova od kojih će se prikazati čak 9 (devet) koji su zadovoljili kriterij za konkurenciju. To su filmovi : Dobar ulov, Kobasice s tavana, Kruh, Lan, Matematika, Pečenjaki, Zbrka, Zgode i nezgode i Zima.
Broj pitomačkih filmova koji će biti prikazani na ovoj najznačajnijoj godišnjoj Reviji dječjeg filma u Republici Hrvatskoj dovoljno govori o kvaliteti i radu Foto video kluba "Mirko Lauš" i njihovom voditelju Zdravku Jakupecu koji se nedavno vratio s filmskog kampa u Motovunu gdje je u suradnji s voditeljicom filmske radionice Slavicom Kovač vodio tu radionicu te s djecom iz Pitomače, Motovuna, Tinjana i Zadra snimili trominutni igrani film pod nazivom "Krivi korak".
Na ovogodišnjoj Reviji u Koprivnici osim devet pitomačkih filmova s područja Virovitičko-podravske županije sudjeluje i jedan film Medijske družine"Bapatuljci" iz OŠ Josipa Kozarca u Slatini s filmom Tup...tup.
Revija je mjesto za predstavljanje i ocjenu jednogodišnje filmske i videoprodukcije djece i filmsko-pedagoškoga rada na području izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti u razvijanju filmske kulture. Uz filmske i videoprojekcije revijski sadržaji obogaćeni su održavanjem tematskih rasprava za voditelje filmskih/videodružina te razgovorom djece sa članovima Ocjenjivačkoga suda.
Revija je mjesto za izbor najboljih ostvarenja djece, koja će biti predstavljena na međunarodnim filmskim/videomanifestacijama.
Revija traje četiri dana, a uz domaćine na Reviji sudjeluju i djeca, čiji se radovi prikazuju u revijskim programima uz sudjelovanje voditelja filmskih/videodružina.
U svijetu iskrivljnih pogleda na prave vrijednosti ipak se ponekad dogodi nešto čisto i iskreno kao humanitarni koncert Tomislava Šipeka koji se održao u nedjelju 05.07. 2009. u Kloštru Podravskom.
Prikupljeni dobrovoljni prilozi proslijeđeni su u lokalni Caritas...
Koncert je ujedno i promocija drugog samostalnog albuma Tomislava Šipeka pod nazivom „Zvonik“ koji sadrži 11 novih pjesama.
Iako koncert nije bio medijski eksponiran, okupio je više od 300 zainteresiranih ljubitelja dobre glazbe koji su uživali u majstorskoj dvosatnoj svirci i pjesmama Tomislava Šipeka i njegovog pratećeg Benda u slijedećem sastavu: - gitara: Vlado Jandrašević
- bas gitara: Igor Begović-Dudo
- klavijature: Ivan Živko
- bubnjevi: Hrvoje Antoljak -Toljo
Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarne nepogode općine Pitomača obišlo je u utorak područje općine uslijed učestalih prijava poljoprivrednika o šteti na poljoprivrednim kulturama izazvanoj prevelikim količinama oborina koje su zahvatile područje naše općine u posljednjih dvadesetak dana.
Po povratku sa terena, povjerenstvo je sastavilo izvješće u kome je konstatiralo zatečeno stanje, te je županijskom i državnom povjerenstvu odaslalo prvo priopćenje u kome traži proglašenje elementarne nepogode uslijed prevelike količine oborina i to na ratarskim (pšenica, sjemenska pšenica, ječam, sjemenski ječam, uljana repica, zob, kukuruz, suncokret, šećerna repa) i povrtlarskim kulturama.
Povjerenstvo očekuje da će župan Virovitičko-podravske županije, na temelju ovog priopćenja, a nakon obilaska terena od strane Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarne nepogode, proglasiti istu i za područje naše općine, kao što je već učinio za područje grada Virovitice, te općina Lukač i Špišić Bukovica. Pitomača.hr
Prošle je nedjelje na pitomačkoj Šodrani održano 3. kolo Županijske lige u sportskom ribolovu udicom na plovak, na kome je nastupilo 13 ekipa sa područja Virovitičko-podravske županije. Domaćin ŠRK “Šaran” zauzeo je ukupno 6. mjesto u ekipnoj konkurenciji, a najuspješniji pojedinačni rezultat od domaćih natjecatelja ostvario je trećim mjestom u C sektoru, Josip Kovačić. Najuspješnije natjecatelje prigodnim su nagradama nagradili nazočni predsjednik Hrvatskog športsko ribolovnog saveza Vladimir Sever, predsjednik Saveza športsko ribolovnih udruga Nedeljko Mihalić, te predsjednik Zajednice športsko ribolovnih klubova općine Pitomača Zdravko Mikec.
Nakon završetka ovogodišnjih Bistra - sportskih igara mladih na razini Virovitičko-podravske županije, od prošlog ponedjeljka do srijede u Virju je na rasporedu bila regionalna završnica igara na kojoj su se okupili najuspješniji predstavnici naše, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Koprivničko-križevačke županije, koji su se nadmetali u malom nogometu, rukometu, odbojci, uličnoj košarci, odbojci na pijesku, tenisu, badmintonu, šahu i graničaru. Od sudionika sa područja naše općine, plasman na regionalnu završnicu izborile su dvije ekipe pitomačkih rukometašica koje su se natjecale u ekipama pod nazivom “Treća sreća” (1991. godište i mlađe) i “Pitomačke tigrice” (1998. godište i mlađe), a jedna i druga ekipa u Virju su izborile plasman na završnicu igara u Splitu. “Pitomačke tigrice” finale su osigurale bez igre, budući su njihove protivnice iz Križevaca odustale od nastupa na regionalnom natjecanju, dok su članice ekipe “Treća sreća” na prvenstvu regije savladale predstavnika Koprivničko-križevačke županije, ekipu “Mlinar” Križevci sa 17:4, te predstavnika Bjelovarsko-bilogorske županije, ekipu “Ivanska” sa 22:16, osiguravši tako svoj treći uzastopni nastup na završnici ovih igara u Splitu, gdje su najprije osvojile treće, a lani drugo mjesto.
Športska zajednica općine Pitomača kroz ovaj i slijedeći mjesec organizirati će, na višenamjenskom betonskom igralištu u Pitomači, Ljetnu malonogometnu ligu “Osam naj…”, u kojoj će se osam najuspješnijih malonogometnih ekipa koje će se dobiti kroz odigrano pretkolo, natjecati za naslov najboljih malonogometaša ovoga ljeta. Pretkolo će rasporedu odigravati od 10. srpnja, dok je početak lige planiran za 17. srpnja ove godine. Pitomača.hr
Nesretni je mladić preminuo nakon pada u prolaz pitomačkog diska, a njegovi roditelji i dalje tragaju za istinom o uzrocima smrti
foto:Podravski list
ĐURĐEVAC - Posmrtni ostaci Marka Bakovića, koji je tragično preminuo prije 18 mjeseci nakon pada u nezaštićen prolaz diskokluba Galaxy u Pitomači, ekshumirani su prošli tjedan na đurđevačkom groblju u sklopu istražnog postupka koji se vodi kako bi se ustanovili točni uzroci smrti mladog Đurđevčanina.
Podravskom listu to je potvrdila Milenka Slivar, glasnogovornica Županijskog suda u Bjelovaru, koja je dodala da se vodi istražni postupak kako bi se potvrdile ili opovrgnule sumnje u tragičan pad kao uzrok mladićeve smrti.
- Nakon istražnog postupka, svi podaci bit će dostavljeni Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici koje će odlučiti hoće li podizati optužnicu za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti ili će odustati od toga - rekla nam je Milenka Slivar.
Naime, dovede li se Markova smrt u izravnu vezu s padom, moglo bi biti i nečije kaznene odgovornosti jer prostor diskokluba kobnog dana nije bio propisno zaštićen. Podsjetimo, Marko Baković u nedjelju je, 13. siječnja, prošle godine oko 2.45 sati, pao u nezaštićen prolaz za nužni izlaz diskokluba Galaxy u Pitomači te je, prema bolničkom izvješću, preminuo oko 3.50 sati. Prema nalazu obdukcije, koja je obavljena u virovitičkoj bolnici, ustanovljeno je kako pad nije bio uzrok smrti. No naknadnim nalazima došlo se do drukčijih podataka.
Nakon što je lani u ožujku u dnevnom listu objavljeno kako je, prema konačnim nalazima, uzrok smrti zastoj srca, obitelj Baković to je službeno demantirala tvrdeći kako Marko nikad nije imao zdravstvenih teškoća sa srcem i nije bolovao od bilo kakvih ozbiljnijih bolesti te ne postoji nijedan nalaz koji bi upućivao na zatajene srca. Zbog objave takvih neistina obitelj Baković je duboko potresena i smatra kako takve tvrdnje imaju za cilj skretanje pažnje javnosti s odgovornih osoba i prikrivanje stvarnih činjenica, navedeno je u reagiranju.
Upravo zbog tih sumnji bit će, po svemu sudeći, obavljena još jedna obdukcija i analiza mogućeg uzroka smrti. Zbog toga je u sklopu istrage odlučeno da posmrtni ostaci budu ekshumirani iz grobnice. Podravski list
Korisnici vode vodovodnog društva Gajeva-Dravska koji obuhvaćaju ulice Gajeva- od groblja do novog poslovnog centra (uključujući Trg kralja Tomislava) , Dravska- dio, Petra Krešimira IV, Stjepana Sulimanca i Vinogradska- dio ,
neće imati vode u četvrtak 09.07.2009.
u vremenu od 07-18 sati
radi zamjene dotrajalih hidrofora.
Postoji mogućnost da vode neće biti i do sljedećeg dana, pa se mole korisnici da se opskrbe sa dovoljnim količinama vode za domaćinstvo dostatnim minimalno za 24 sata korištenja.
Izgubili su kuću, prijatelje, brak i posao, no dug još uvijek raste
foto:Virovitica.net
PITOMAČA - Kada je prije četrnaest godina pitomački poduzetnik Milan Nemčević podizao kredit od 50.000 kuna u tada uspješnoj Zanatsko štedno-kreditnoj zadruzi u Virovitici, nije ni slutio da će zbog njega ostati bez posla, kuće, obitelji, prijatelja i posljednje ušteđevine, te doći do stanja potpune besparice u kojem se danas nalazi. - Vjerujte mi, ja više ne znam tko sam, koliko dugujem, što radim i kamo ću. Znam samo da je sve ovo neizdrživo - jada se Milan, kojemu se zbog kredita raspao prvi brak i koji umjesto trgovine poljoprivrednim dijelovima danas vozi automobil u transportnim poslovima.
Naime, Milan je nakon podizanja prvog kredita 1995. godine, svoj prvi dug, prema uplatnicama, pretplatio, te je zadruzi uplatio oko 150.000 kuna. No zadruga je sve uplate uzimala na ime kamatnih stopa koje su tada iznosile i do 360 posto godišnje! Prevarivši ga, navela ga je da potpiše novi ugovor kojim bi „stvar, da se izbjegnu sudovi, bila riješena", a Milanu kojemu je to bio znak spasa, u pomoć su priskočili jamci D. T. iz Pitomače i Đ. F. iz Otrovanca te potpisali novi ugovor na iznos od 110.000, tada već uplaćenih kuna. No umjesto oprosta, samo par mjeseci nakon toga Zadruga ga je tužila jer joj je dugovao 110.000 kuna! Krajem 2001. godine uzela mu je i kuću. Ogromna kuća od 305 'kvadrata', čija je procijenjena vrijednost 688.385,00 kuna, prodana je istoj zadruzi u ovršnom postupku na pitomačkom Općinskom sudu za samo 1.000 kuna.
foto:Virovitica.net
Sav preostali dug Zadruga je nastavila goniti novim presudama, no sada više ne samo protiv Milana, nego i njegovih solidarnih jamaca, koji ni danas mirno ne spavaju jer im kuće čekaju ovrhu. Dugovanje je načelo i prijateljstva. Ironija leži u tome što je ZŠKZ već godinama na izdisaju, čeka se samo tren kada će zbog neimaštine okončati stečajni postupak na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, a zbog razvodnjenog slučaja ni Općinski sud u Pitomači ne može točno odgovoriti na novinarski upit koliko i kome Milan danas na kraju duguje.
- S obzirom da je navedeni predmet još uvijek u tijeku, ne može se trenutno navesti koji je konkretan iznos duga, te da li on uopće postoji, jer je to među strankama sporno. Milan Nemčević i jamci dužni su vratiti dug prema presudi iz 2000. godine - doznajemo iz Općinskog suda u Pitomači. Dug je tada iznosio 31.340 njemačkih maraka, trošak sudskog postupka popeo se za još 16.820 kuna više, a sa kamatnim stopama od 24 posto samo do 2005. godine Milan je dugovao oko 315.000 kuna.
Matematika je pritom jasna, ali ne i logičnosi i pravednost zakona koji je Milana ostavio na ulici. - Ja živim u kući koja je tek pola moja, to mi je pravo pripalo nakon službene rastave. No ne smijem ni zid popraviti, jer mi svakog dana netko može doći i reći da je ta polovica baš njegova. Čija je, tko to zna? - priča Zlata Nemčević, pokazujući kuću, također izgubljenu u zakonima, u slučaju koji podsjeća na poznati Kafkin „Proces". ViroviticaNet
Na temelju odluke Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore i inicijatice Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, u cijeloj Hrvatskoj je od 15. do 30. lipnja 2009. organizirano prikupljanje potpisa na peticiju kojom se traži izmjena Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda.
Sekcije ugostitelja pri Udruženjima obrtnika u Virovitici, Slatini, Orahovici, Pitomači i Zdencima prikupile su ukupno 10 513 potpisa odnosno 6 530 u Virovitici, 1 573 u Slatini, 1 550 u Orahovici, 655 u Pitomači i 205 u Zdencima.
7. srpnja 2009. će sekcije ugostitelja u Virovitici i Pitomači organizirati protestno zatvaranje lokala i mirno okupljanje na glavnim trgovima.
Od ukupno 13 ekipa sa područja virovitičko-podravske županije naš ŠRK „Šaran“ Pitomača zauzeo je 6. mjesto.
Uz predsjednika ZŠRK općine Pitomača, gosp. Zdravka Mikec i predsjednika SŠRU virovitičko-podravske županije gosp. Nedeljka Mihalić bio je nazočan predsjednik HŠRS gosp. Vladimir Sever koji je sa gosp. Zdravkom Mikec pobjednicima dodijelio nagrade. tekst: ŠRK „Šaran“ Pitomača
U Koprivnici se održavaju Podravski motivi: sajam naivne umjetnosti, folklora, starih zanata i kulinarstva. Središnji gradski trg zaposjelo je 70-ak slikara i kipara s oko tristotinjak radova. Glavna tema je pijetao.
Podravski motivi sajam su i starih obrta i zanata. Kovač, lončar i notar samo su neki od 30 majstora koji uživo pokazuju izradu proizvoda. Nastupa i dvadesetak kulturno-umjetničkih društava. Kulinarstvo nudi starinska jela, mnogi su gurmani došli na svoje: poslijepodne je izrezan 1210 metara dug jeger, a sladilo se stotinama metara dugim štruklima s koprivom.
Posjetitelji će moći probati i podravska jela napravljena isključivo od domaćih (organskih) namirnica.(HRT)
Od srijede do petka (1. do 3. srpnja) sudjelovali smo na 3. susretu pod nazivom "Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnog zdravstva" u okviru kojeg je održan i Dječji filmski kamp Motovun 2009.
Već prvog dana održana je projekcija 6 filmova a prvi po redu bio je naš film "Prava snaga", naravno realizatori tog filma bili su i sudionici kampa te uživali u ljepoti Motovuna.
Na filmskoj radionici u kojoj smo sudjelovali u okviru Filmskog kampa,
radili smo na igranom filmu i naravno puno naučili, dok je druga ekipa radila na dokumentarnom. Kamp je završio projekcijom snimljenih filmova a mi, kao i svi ostali sudionici (gotovo 40 učenika), bili smo zadovoljni rezultatom našeg rada. Nadamo se sudjelovanju i slijedeće godine.
Sportska zajednica općine Pitomača kroz ovaj i slijedeći mjesec organizirati će, na višenamjenskom betonskom igralištu u Pitomači, Ljetnu malonogometnu ligu “Osam naj…”, u kojoj će se osam najuspješnijih malonogometnih ekipa koje će se dobiti kroz odigrano pretkolo, natjecati za naslov najboljih malonogometaša ovoga ljeta.
Pretkolo će rasporedu odigravati od 10. srpnja, dok je početak lige planiran za 17. srpnja ove godine.
Informacije i prijave na mobitel 098/271-590.
Skladba ‘Pjesmo naša’ zvuči kao mješavina između Thompsonove ‘Lijepa li si’ na čaju od bunike i ‘Lijepe naše’ na kokainu. Evo zašto...
Tekst dakle ide otprilike ovako: pjesnik se nalazi u Slavoniji - “ej, što mi je lijepa pjesma slavonska, sva u boji zlata poput dukata” - očito je prethodnu noć bilo veselo u lokalnoj gostionici, jer radnja se događa “ranom zorom”. Kreće tako “šorom tambura” ujutro najranije, pa ide tako s tamburašima šorom sve do rijeke Drave. Onda “Dravom plovi naša pjesma podravska”, plovi očito uzvodno jer se sve tako pjevajući obrela u Međimurju. Lijepo se bogami popilo noć prije, jer je pjesma sve pjevajući iz Međimurja stigla do - plavog Dunava.
Kako je pjesma iz Podravine preko Međimurja stigla do Dunava, ne zna se, ali kad je već tu, zove je pjesnik da poleti ravnicom, i leti ona opet ravnicom, kad iznenada od pjesnika dobiva zapovijed da “Dalmaciju i Istru pozlati”.
Pjesma, što će, udari pozlaćivati Dalmaciju i Istru, ali već u sljedećem stihu promjena plana: “preko Like do Baranje”.
I ponovo tako iz Istre na sjever, pa na istok, u ravnicu, da bi već na pola stiha stigla nova zapovijed - opet “do mora”, ali “prođi Bosnom i našem rodu svrati”.
Pjesma postaje shizofrena
Pjesma, već pomalo nervozna i iznurena, projuri Bosnom, pa se spusti do mora. Pjeva tako pjesma s mora “velebitskoj vili”, ali negdje je bio nesporazum, jer pjesnik u sljedećoj strofi, ničim neizazvan, opet s pjesmom “teče k moru Cetinom, kroz taj kamen sivi mojom Zagorom”. Konačno tako, iz trećeg pokušaja, pjesma se napokon nalazi na moru,“ispod volta kamena” - gdje će drugo? - pa otamo “našu dušu grije pisma s Jadrana”.
Džabe se, međutim, skrivala “ispod volta kamena”, jer pjesnik je uskoro pronašao, i s njom - u Zagorje.
Tu će pjesma, potpuno slomljena, izmrcvarena i bez daha, u “saku klet”, a u “saku klet navrne mužika”, i tako, iz kleti u klet, do kraja pjesme, nosi je pjesnik “u srcu”, jer pjesma “čuva dušu hrvatsku”.
Tako, ukratko, teče radnja pjesme “Pjesmo naša” Rajka Stilinovića, za koju je glazbu napisao Dražen Žanko, a aranžman Fedor Boić.
Primijetili ste da pjesma teče pomalo šizofreno, s istoka na zapad, sa zapada na istok, pa na jug, i opet na sjever, pa na istok, onda opet na jug, i opet na sjever, i treći put na jug, i treći put na sjever, i tako sve bauljajući Lijepom našom kao muha bez glave.
To je zato što je “Pjesma naša” na Općem potopu HDZ-a - ja se ispričavam, Općem saboru HDZ-a - prigodom dvadesete godišnjice stranke trebala biti proglašena novom stranačkom himnom.
Stvaralačka gripa
Stvari tu postaju mnogo jasnije, jer čovjek bi se inače zakleo da je “Pjesmu našu” Rajko Stilinović pisao u stvaralačkoj ognjici, pa čitajući ne bi znao je li to prvi simptom stvaralačke meksičke gripe, ili je ta svaralačka meksička gripa zapravo do halucinogenog meksičkog kaktusa peyote, pa Rajko Stilinović zapravo poput Antonina Artauda piše poetski putopis Hrvatskom kao Tarahumarom, i tako storniran šara, tumara i tarahumara Lijepom našom, zuji u krug i mahnito udara u staklene prozore kao - jesam li već upotrijebio tu metaforu? - muha bez glave.
Ukratko, ako bi Stilinovićeva i Žankova “Pjesma naša” - nešto poput “Thompsonove Lijepa li si na čaju od bunike meets Lijepu našu na kokainu” - zaista čuvala “dušu hrvatsku”, bogami bi to bila ozbiljna duševna bolest.
Tek što je, međutim, javno predstavljena kao nova himna HDZ-a, predsjednik stranke Ivo Sanader dao je neopozivu ostavku, i sad znamo da nije to Mihanović bio na kokainu, niti je Stilinović svoju putopjesmu pisao pod utjecajem meksičkog peyotea ili ličke bunike, već u dosluhu i dogovoru s Ivom Sanaderom.
Da - šizofrena i bezglava “Pjesma naša” nova je himna šizofrene i bezglave Hrvatske demokratske zajednice. Je li vam sad jasno?
Ide naime himna HDZ-a od Glavaševe Slavonije, pa bježi u Međimurje, tamo hametice gubi lokalne izbore, i eto je nazad, na Dravi, u Glavaševu Osijeku, pa preko Sanaderove Dalmacije do Istre, tamo hametice gubi lokalne izbore, i eto je nazad, u Glavaševoj Baranji, pa ponovo na Sanaderovo more, tamo hametice gubi lokalne izbore, pa u Glavaševu Bosnu, i sve bježeći od Glavaša bezglavi se HDZ, Hrvatska dekapitirana zunzara, na kraju skrasi u zagorskoj kleti, kod - shvatili ste - neumrlog i vječnog dr. Franje Tuđmana.
Ima jedna pjesma koja govori o tome, ide otprilike ovako: “Kroz olujnu noć vozim bez farova, prašina sećanja za mnom podiže se, ovo na radiju naša je pesma, zar ne?”, pa dalje ta “pesma naša” kaže, “tvoj sat je u pregradi za rukavice, po mokrim staklima krvave mušice” - shvaćate, bezglave mušice udaraju o automobilska stakla - pa kaže: “Ne bih stala ni da kidam žice, stani pesmo, stani izdajice!”. Za nevolju, međutim, pjeva je Ceca Veličković Ražnatović, pa nije prošla za himnu HDZ-a.
Opći sabor krenut će tako putem ozdravljenja uzdrmale stranke, skinut će Antuna Mihanovića s kokaina i nova će himna HDZ-a, slutim, izgledati ovako: “Lijepa naša Zajednico/demokratska stranko mila/starog Franje ostavštino/da bi vazda sretna bila”, pa dalje kaže, “mila kano si na časti, mila kad je puna torba/mila kuda si na vlasti, mila kuda si oporba”.
Geografski korektna
Ta je pjesma geografski korektna - znate već, “teci Dravo, Savo teci, nit’ ti Dunav silu gubi, vjetre s Dinare svijetu reci”, ili kako već ide, uglavnom sve su županije spomenute - ali ima ozbiljan problem: nigdje se ne spominje Ivo Sanader.
Stoga sam bio slobodan da Općem saboru iznesem svoj prijedlog nove himne HDZ-a: “Hej Hrvati, jošte živi duh Franje Tuđmana/dok za stranku srce bije Andrije Hebranga/živi, živi duh hrvatski, živjet će nam stranka/zalud prijeti Opći sabor, uzalud Jadranka”, pa onda ide ono, “nek se sada i pred nama/ostavka podnese/stranka puca, dub se lama/Evropa se trese”, i na kraju -“mi stojimo postojano/kano hrid litice/proklet bio izdajica svoje Zajednice!” Jutarnji list
video by:pivovaracom Nova pjesma za oproštaj od Ive Sanadera
Pjesmo naša Ej, što mi je lijepa pjesma slavonska
Sva u boji zlata poput dukata
I još kada šorom krene tambura
Kad se ranom zorom zapiva
Ej, što mi je lijepa pjesma slavonska
(Stanko Šarić i Hrvatski tamburaši)
Dravom plovi naša pjesma podravska
S međimurskom sve do plavog Dunava
Nek ih prate zvuci starog cimbala
Gdje god živi naša duša hrvatska
(Đuka Čaić)
Pjesmo naša poleti ravnicom
Dalmaciju i Istru pozlati
Preko Like do Baranje do mora
Prođi Bosnom našem rodu svrati
(Mišo Kovač i klapa Maslina)
Pivat ćemo dok nas bude bilo
Lijepa naša, velebitska vilo
(Đani Stipaničev)
Neka pjesma teče k moru Cetinom
Kroz taj kamen sivi mojom Zagorom
(Dražen Žanko)
A kad ispod volta kamena
Šotovoće klapa zapiva
Našu dušu grije, pisma s Jadrana
(Mladen Grdović)
Kak je lepa ta popevka zagorska
Diši kak proščenje, kak fiolica
Z njom se saku klet navrne mužika
Kak je lepa ta popevka zagorska
(Adam Končić)
Pjesmo naša, pjesmo draga
Nosimo te u srcu
Jer ti nam čuvaš dušu hrvatsku
(Vinko Coce i klapa)
U povodu dvadesetogodišnjice HDZ-a u subotu će se na Saboru stranke premijerno prikazati film “20... i Idemo dalje!”. Riječ je o dokumentarcu koji sadrži arhivsku građu s najznačajnijim događajima za HDZ, kaže jedan od autora Obrad Kosovac.
- Ne mogu reći da sam glavni autor filma jer je riječ o zbirnom radu, ali je točno da sam dao veliki doprinos stvaranju filma i da sam bio počašćen što su ljudi iz HDZ-a mene angažirali za tu prigodu. Zašto su se odlučili za mene? Zato što su znali da sam, bez lažne skromnosti, kvalitetan i brz.
Nekima bi trebalo mjesec dana da naprave taj dokumentarni film, a ja sam ga zgotovio za dva dana - kaže Kosovac koji je u film stavio proslavu međunarodnog priznanja Hrvatske, kao i poznati uzvik pokojnog predsjednika Tuđmana “Imamo Hrvatsku!”, potom Cvjetnicu 1991., HDZ-ove sabore, pogreb dr. Franje Tuđmana, te ostale važne trenutke iz bogate filmske stranačke arhive.
Uz film, na dvadesetom rođendanu HDZ-a past će i pjesma, koju će na pozornici zajedno izvesti Mate Mišo Kovač, Stanko Šarić i Hrvatski tamburaši, Đuka Čaić, Mladen Grdović, Đani Stipaničev, Adam Končić, klapa Maslina, Vinko Coce i Dražen Žanko. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o novoj himni HDZ-a.
- Vrijeme će pokazati hoće li skladba ‘Pjesmo naša’ postati nova himna stranke. Ja zasad mogu samo reći da je riječ o meni jako lijepoj pjesmi za koju sam glazbu pisao puna tri mjeseca - objašnjava Dražen Žanko. Aranžman pjesme napravio je Fedor Boić, a stihove Rajko Stilinović.
- Drago mi je da smo zahvaljujući nadahnuću pjesnika Rajka kroz stihove uspjeli proći cijelu Lijepu našu, ali i Bosnom. Žanko je Bosnu, tvrdi, spomenuo bez ikakvih pretenzija, u najboljoj mogućoj namjeri ne bi li tako Hrvatima u Bosni pokazao da ih nije zaboravio.
Osmorica pjevača ovih dana snimit će i videospot, a njegova se premijera očekuje 5. kolovoza, na godišnjicu Oluje.
Žanko je pogodio: HDZ je sada stranka potpuno bez identiteta
Činjenica da je HDZ dobio novu himnu dan nakon što je izgubio šefa u nekim bi drugim okolnostima mogla biti popraćena nekom od sarkastičnih narodnih mudrolija kao što su “tko pjeva, zlo ne misli“ ili “lijepo je zasvirat, ali i za pas zabit“. No, nova himna HDZ-a i odlazak Sanadera povezani su više nego samo pukom kronologijom. Pjesma koju je smislio Dražen Žanko, naime, demonstrira sve nedoumice u kojima se HDZ nalazi u trenutku između dva vođe. Žankovi stihovi, naime, prikazuju HDZ kao stranku potpuno bez identiteta.
U 24 stiha nema niti jednog povijesnog događaja, nema velikana, nema Tuđmana, nema rata ni državne neovisnosti, nema ni truna braniteljske, katoličke i vojujuće ikonografije. Žanko se ovaj put odlučio na turističku šetnju hrvatskim regijama. Sadržaj pjesme ustvari je nabrajanje pokrajina gdje žive Hrvati, što je trik koji je već koristio Thompson. Pritom je, međutim, treba priznati, Thompsonov ikonografski imaginarij ipak malo maštovitiji.
No, ono što je važnije za analizu jest činjenica da je “Pjesma naša“ - potpuno ispražnjena od političkog sadržaja. Stara HDZ-ova pjesmarica (“Bože čuvaj Hrvatsku“, “Sedam grana“) slala je poruku da je HDZ više od stranke, da je zavjetni kovčeg jedinstva svih Hrvata, predaka, potomaka, crkve i Boga. Sada toga više nema, no nema ni nikakvih drugih vrijednosti kao što su, recimo, rad, zakon, sloboda, žuljevite ruke, čokot ili visoke peći. Žanko nabraja regije, no ne zna baš točno što bi s tim regijama poručio, pa se pjesma svodi na apstraktno nabrajanje “gdje nas sve ima“ i biva sličnija jugoslavenskim pjesmama o bratstvu i jedinstvu nego iskazu jedne političke organizacije. (Jurica Pavičić)
Srednja škola Pitomača: Rezultati upisa nakon prvog, ljetnog upisnog kruga
Nakon prvog ljetnog upisnog kruga, u ponuđena zanimanja upisano je ukupno 79 učenika, dok je 33 mjesta ostalo slobodno za drugi upisni krug koji će se održati od 6. do 8 srpnja.
REZULTATI UPISA NAKON PRVOG, LJETNOG UPISNOG KRUGA
1. Upravni referent
trajanje obrazovanja: 4 god.
Bodovni prag: 40 bodova
planirano za upis 28
prijavljenih kandidata 36
upisano 25 slobodnih mjesta za II. krug upisa /3
2. Agroturistički tehničar
trajanje obrazovanja: 4 god.
Bodovni prag: 36 bodova
planirano za upis 28
prijavljenih kandidata 17
upisano 17 slobodnih mjesta za II. krug upisa /11
3. Prodavač
trajanje obrazovanja: 3 god.
Bodovni prag: nema
planirano za upis 16
prijavljenih kandidata 16
upisano 16 slobodnih mjesta za II. krug upisa /nema
4. Poljoprivredni gospodarstvenik
trajanje obrazovanja: 3 god.
Bodovni prag: nema
planirano za upis 12
prijavljenih kandidata 10
upisano 9 slobodnih mjesta za II. krug upisa /3
5. Kuhar
trajanje obrazovanja: 3 god.
Bodovni prag: nema
planirano za upis 16
prijavljenih kandidata 12
upisano 12 slobodnih mjesta za II. krug upisa /4
6. Konobar
trajanje obrazovanja: 3 god.
Bodovni prag: nema
planirano za upis 12
prijavljenih kandidata 1
upisano - slobodnih mjesta za II. krug upisa /12
Prijave za upis za studij Menadžmenta, smjer informatički menadžment primat će se u Studentskoj referadi Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, od 29. lipnja 2009. godine do 03. srpnja 2009. godine (I. upisni rok) odnosno od 07. rujna 2009. godine do 11. rujna 2009. godine (II. upisni rok), u vremenu od 08,00 do 12,00 sati.
Razredbeni postupak biti će proveden 06. i 07. srpnja 2009. godine (I. upisni rok) odnosno 14. i 15. rujna 2009. godine (II. upisni rok) u prostorijama Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.
Rezultati razredbenog postupka za studij Menadžmenta, smjer informatički menadžment biti će objavljeni 08. srpnja 2009. godine (I. upisni rok) odnosno 16. rujna 2009. godine (II. upisni rok) u 09:00 sati u prostorijama Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Trg Ljudevita Patačića 3.
Žalbe na rezultate razredbenog postupka primaju se do 09. srpnja 2009. godine (I. upisni rok) odnosno 17. rujna 2009. godine (II. upisni rok) do 09:00 sati, a podnose se Povjerenstvu za provedbu razredbenog postupka i upis studenata.
Upisi za studij Menadžmenta, smjer informatički menadžment biti će 14. srpnja 2009. godine (I. upisni rok) odnosno 22. rujna 2009. godine (II. upisni rok), u vremenu od 10:00 do 13:00 sati u prostorijama Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Trg Ljudevita Patačića 3, prema posebnom rasporedu koji će biti objavljen na oglasnoj ploči na dan objave rezultata razredbenog postupka.
Pristupnici koji ne dođu na upis u određeno vrijeme, gube pravo upisa.
Ako se na dan upisa ne upišu svi pristupnici koji su ostvarili pravo upisa, pomicanje crte na rang listi pristupnika za onoliko mjesta koliko je ostalo nepopunjeno, biti će 15. srpnja 2009. godine (I. upisni rok) odnosno 23. rujna 2009. godine (II. upisni rok) u 12:00 sati. Pristupnici se prozivaju redom prema utvrđenoj rang listi, a pristupnik kojega se prozove i nije prisutan, gubi pravo upisa.
II upisni rok biti će proveden ukoliko se ne popuni upisna kvota u I. upisnom roku. VIŠE: Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici
Za sat vremena policija otkrila malodobnog brata i sestru koji su mobitelom uporno uznemirivali službenike Županijskog centra Virovitica
Foto: Dragutin Šantoši
Na susretu s novinarima u Virovitici u četvrtak su Josip Job, pročelnik Ureda DUZS u Virovitici i Zdenko Čapo, načelnik Županijskog centra 112 obavijestili javnost o nesvakidašnjem obliku zloporabe poziva besplatnog telefona 112.
- Od 24. lipnja pa do 1. srpnja ove godine za sada nepoznata osoba više je od 2000 puta nazivala telefonski broj 112. Nakon što bi službenik podigao telefonsku slušalicu pozivatelj je prekidao liniju.
Pozivi su upućivani s broja mobitela 092 214 34 86, u vremenu između 10 i 21,30 sati, a za taj broj utvrđeno je da je emitirao signal posredstvom repetitora u Pitomači, izjavio je pročelnik Job.
U brzoj akciji, za nešto više od sat vremena, policija je utvrdila da su roditelji (od 5 i 12 godina) nedavno kupili mobitel, pa su djeca u igri pozivala broj 112. Večernji list
Predstavljenje web stranice Policijske uprave virovitičko-podravske
U četvrtak 02. srpnja u 09.30 sati u prostorijama Policijske uprave virovitičko – podravske, održana je konferencija za novinare na kojoj je bilo riječi o otvaranju web stranica ove policijske uprave.
Stavljanjem na internet web stranica Policijske uprave virovitičko – podravske, što je predviđeno i proaktivnim predstavljanjem svih policijskih zadaća, policija postaje javni servis građanima, s ciljem objavljivanja svih za javnost bitnih informacija, a samim time otvara pristup javnosti i demistifikaciju policijskih poslova i sustava.
Već je odavno poznato da je uz tradicionalne medije, Internet medij gotovo najzastupljeniji u javnosti, a glede korištenja i međusobne komunikacije korisnika, zasigurno mu pripada sam vrh.
S obzirom na današnji životni trend, bez vlastitih internetskih stranica gotovo je nezamislivo komuniciranje u poslovnom svijetu, a korištenjem internetskih stranica svaki građanin, korisnik Internet usluga, može dobiti informaciju na vrlo jednostavan način. VIŠE: PU Virovitičko-podravska
Petero zaposlenih u javnim radovima na području općine Pitomača
Nakon što je prije desetak dana u prostorijama Općine Pitomača obavljen razgovor sa kandidatima za rad u javnim radovima, kroz akciju koja se provodi temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, od jučer petero dugoročno nezaposlenih osoba s područja općine, koje su u evidenciji zavoda bile prijavljene duže od 36 mjeseci, započelo je sa šestomjesečnim radom na komunalnim poslovima pri Općini Pitomača.
Hrvatski zavod za zapošljavanje financira zapošljavanje osoba koje ispunjavaju ove uvjete, a ova je akcija nastavak ranije započetog uključivanja Općine Pitomača u program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kome je zaposlenje na određeno vrijeme kroz javne radove, u proteklih nekoliko godina pronašlo dvadesetak mještana naše općine. Pitomača.hr
Održana 1. radna sjednica novog saziva Općinskog vijeća
Jučer navečer, 30. lipnja, održana je 1. radna sjednica Općinskog vijeća u novom sazivu.
Na sjednici su dnevnim redom dominirale točke koje je potrebno odraditi kako bi se konstituirale statutom određene komisije koje će tada moći započeti sa obnašanjem svojih funkcija.
Tako su Općinski vijećnici izabrali Komisiju za statut i poslovnik (R.Bakan, M.Pavleković, H.Vranek), Komisiju za dodjelu javnih priznanja (R.Bakan, K.Bosnić, I.Deskar), Komisiju za mjesnu samoupravu (M.Pavleković, T.Lovreković, T.Filipović), te Komisiju za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (M.Aragović, Z.Čop, J.Poljak, M.Đakić, M.Jakupec, F.Pankasz), a upravo će pred Komisijom za statut i poslovnik, zbog potrebe promjene ststuta i poslovnika, te Komisijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, radi proglašene elementarne nepogode za područje dijela naše općine, već od sutra biti najviše posla.
Općinski su vijećnici odredili i osobe ovlaštene za potpisivanje financijske dokumentacije Proračuna općine Pitomača, kao i proračunskih korisnika Dječjeg vrtića “Potočnica”, te Knjižnice i čitaonice Pitomača), a razmotrili su i prihvatili i predloženu Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina. Pitomača.hr
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
